Financiranje Ukrajine

Blokada proračuna. Europi prijeti raskol zbog 45 milijardi eura za Kijev

Bernard Karakaš

ALEXANDROS MICHAILIDIS

ALEXANDROS MICHAILIDIS

Zahtjev za pravednom raspodjelom troškova izazvao je otpor Slovačke, Češke, Mađarske i Bugarske



Europska komisija dostavit će u srijedu zemljama članicama prijedlog za financiranje Ukrajine tijekom 2027. godine, po kojemu bi se Kijevu odobrio kredit od 45 milijardi eura, koji bi pak zemlje članice osigurale i servisirale na financijskim tržištima.


Procjenjuje se kako Ukrajini u ovome trenutku nedostaje oko 70 milijardi eura za popunjavanje proračuna za sljedeću godinu, unatoč kreditu od 90 milijardi koji je Kijevu Bruxelles odobrio i djelomično već realizirao tijekom 2025. Novom kreditnom linijom ovaj nedostatak bi se dobrim dijelom popunio, dok se za ostatak novca očekuje pomoć ostalih ukrajinskih partnera. Kreditna sredstva bila bi iskorištena za financiranje obrane, ali i za financiranje ostalih segmenata Ukrajine. No za razliku od prošloga kredita, kada su zemlje članice mogle birati hoće li sudjelovati u njemu ili ne, Bruxelles ovoga puta očekuje da sve države EU participiraju u pomoći.


Ratne reparacije


Ukrajina glavnicu kredita, kako onog prošlogodišnjeg od 90 milijardi dolara, tako i ovog novog, predloženog, ne bi trebala vraćati sve dok Rusija ne pristane platiti ratne reparacije. Drugim riječima, ne tako skoro, a pitanje je hoće li se to ikad i dogoditi. Za to vrijeme Europska unija posuđuje novac na financijskim tržištima, ali i servisira svoje obaveze prema vjerovnicima, odnosno plaća sve kamate i troškove u ime Ukrajine. Neovisno o tome vraća li Ukrajina glavnicu ili ne.




Njemački kancelar Merz već je poslao predsjedniku Europskog vijeća Antoniju Costi pismo u kojem zahtijeva da sve članice pravedno financiraju u financiranju Ukrajine, zaprijetivši pri tome kako Njemačka neće dati suglasnost za europski proračun 2028.-2034. ako se oko Ukrajine ne postigne zajednički dogovor.


Na ovakvu ideju odmah su se pobunile Slovačka, Češka, Mađarska i Bugarska, četiri zemlje koje su i same primateljice europskog sredstava. Odnosno zemlje koje kroz fondove više povlače novca iz EU nego što ga u zajedničku blagajnu uplaćuju. I upravo na tome Merz gradi svoje argumente tvrdeći kako države koje očekuju europski novac za vlastite infrastrukturne, poljoprivredne i razvojne projekte, trebaju i same prihvatiti i zajedničke financijske obaveze.


– Ovo je ucjena. Dogovor o budućem financiranju Ukrajine ne smije biti preduvjet za usvajanje sljedećeg europskog proračuna. Europska unija mora zadržati mogućnost financiranja vlastitih dugoročnih politika i prioriteta, bez obzira kako se situacija u svijetu razvijala, poručio je češki premijer Andrej Babiš.


Razumljiva reakcija


Ovakva je reakcija prilično razumljiva, posebice kada se uzme u obzir da ovaj budući kredit, kojim se financijska EU pomoć Ukrajini diže sa sadašnjih 90 na ukupno 135 milijardi eura bez predvidljivog i realnog roka otplate. No bez ikakve sumnje Europska komisija, ali i sam Merz žele u što je moguće kraćem roku osigurati Ukrajini financiranje jer će tijekom 2027. u nizu europskih zemalja biti održani izbori. A ako na njima pobijedi desnica, vrlo je izgledno kako bila kakva pomoć Kijevu neće biti lako izvediva.


Posebice je veliko pitanje što će se dogoditi u Francuskoj gdje se u travnju i svibnju sljedeće godine održavaju predsjednički izbori. Ako na njima pobijedi Marine Le Pen, sasvim je izgledno da bi Francuska mogla prekinuti ne samo financijsku pomoć Ukrajini, već i smanjiti uplate u europski proračun. Uostalom, to i nije nagađanje, to je Le Pen već najavila kao dio svog predizbornog programa. Izbori se 2027. održavaju i u Italiji, Poljskoj, Španjolskoj. A desnica svim ovim zemljama nerado gleda financijsku pomoć Ukrajini i vjerojatno će učiniti sve što može da ju smanje, ako na izborima pobjede i preuzmu vlast.


Blokada Starlinka


U isto vrijeme dok se u Bruxellesu vodi politička borba za financiranje Ukrajine, sam Kijev pokušava učiniti što god je moguće da ojača svoju poziciju, ali i uništi rusku energetsku infrastrukturu. Prema tvrdnjama ukrajinskog predsjednika Zelenskog, čak oko 55 posto preradbenih naftnih kapaciteta u Rusiji, odnosno njihovih rafinerija i naftnih terminala, već je što neutralizirano što trajno uništeno. No problem u novim napadima predstavlja blokada Starlink internetskih veza na koje se oslanjaju ukrajinski dronovi. Prema jučerašnjim podacima, Starlink je ponovo zagušen, a ukrajinski dalekometni dronovi su trenutačno gotovo potpuno neupotrebljivi.


Dok Kijev pokušava rusku vojnu i gospodarsku moć oslabiti napadima na energetsku infrastrukturu, sve je očitije kako se jedna od ključnih bitaka vodi daleko od bojišnice, u Bruxellesu i europskim prijestolnicama. Jer ukrajinska vojska može nastaviti ratovati samo dok za to postoje novac, oružje i politička volja njezinih saveznika. A upravo bi politička volja, posebice nakon izbora koji Europu očekuju tijekom sljedeće godine, mogla postati sve neizvjesnija.