Rat u Ukrajini

Rusi pogodili dva velika mosta u Kijevu, Ukrajinci uzvratili novim napadom udarom na Krimski most

Portal Novilist.hr

Screenshot X

Screenshot X

Preko Dnjepra, koji dijeli Kijev na zapadni i istočni dio, proteže se osam velikih mostova



Ruske snage balističkim su projektilima pogodile dva velika mosta u Kijevu, Sjeverni i Južni most preko rijeke Dnjepra, a nedugo nakon toga ukrajinske snage ponovno su napale Krimski most koji povezuje Rusiju s okupiranim poluotokom. Riječ je o novom valu uzajamnih udara na važne prometne i infrastrukturne objekte, pri čemu je ukrajinska strana Kerčki most napala drugi dan zaredom.


Da su dva kijevska mosta pogođena ruskim projektilima, objavio je gradonačelnik ukrajinske prijestolnice Vitalij Kličko. U napadu je oštećena i druga ključna infrastruktura, a pojedini dijelovi grada suočeni su s prekidima opskrbe vodom, električnom energijom i grijanjem.


Snažne eksplozije


Snažne eksplozije čule su se u Kijevu nešto prije ponoći. Kličko je ubrzo izvijestio o šteti na kritičnoj infrastrukturi.


“U nekim dijelovima grada postoje poremećaji u opskrbi vodom i grijanjem”, izjavio je gradonačelnik.


Prema informacijama ukrajinskih dužnosnika, u noćnom napadu oštećeni su i dijelovi nadzemne mreže podzemne željeznice. Stanovnici su pozvani da se sklone u skloništa civilne zaštite, a tijekom zračnih uzbuna uobičajeno se sklanjaju i u podzemne stanice metroa.


Mostovi važni za tri milijuna stanovnika


Preko Dnjepra, koji dijeli Kijev na zapadni i istočni dio, proteže se osam velikih mostova. Procjenjuje se da se oko tri milijuna stanovnika oslanja na njih prilikom svakodnevnog kretanja gradom.


 


Ruske snage i u listopadu su napadale nekoliko važnih mostova u ukrajinskoj prijestolnici, koristeći bespilotne letjelice.


U odvojenom ruskom raketnom napadu na Čerkasku oblast ozlijeđene su tri osobe, izvijestile su lokalne vlasti.


Ukrajinci ponovno napali Krimski most


Nakon ruskog napada na Kijev, ukrajinske snage ponovno su udarile na Krimski most, i to drugi dan zaredom. Prema informacijama ukrajinskog kanala za praćenje ratnih događanja Exilenova+, u napadu 17. studenoga korišteni su dronovi, a snimke očevidaca prikazuju eksploziju koja je obasjala noćno nebo iznad mosta.


Napad je potvrdio Sergej Aksjonov, čelnik okupacijskih vlasti na Krimu kojeg je imenovala Moskva. Objavio je da su ukrajinske snage pogodile most te da je promet preko njega obustavljen.


Razmjeri štete zasad nisu poznati. Ukrajinski portal The Kyiv Independent objavio je da nije mogao neovisno potvrditi nastalu štetu do trenutka objave članka, dok se Kijev dotad nije službeno očitovao o napadu.


Krimski most, poznat i kao Kerčki most, dug je 19 kilometara i povezuje ruski Krasnodarski kraj s okupiranim poluotokom Krimom preko Kerčkog tjesnaca. Izgrađen je nakon ruske okupacije Krima 2014. godine. Cestovni dio otvoren je 2018., a putnički željeznički promet uspostavljen je godinu dana poslije.


Od početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu most je više puta bio meta ukrajinskih napada. U listopadu 2022. kamion-bomba oštetio je most, dok su ga ukrajinski pomorski dronovi ponovno napali u srpnju 2023. godine. Prema dostupnim informacijama, ukrajinske snage napale su ga i 16. studenoga, dan prije najnovijeg udara.


Rusija tvrdi da je uništila više od 2000 dronova


Ruski vojni dužnosnici tvrde da su tijekom 24 sata presreli i uništili 2049 ukrajinskih bespilotnih letjelica te četiri dalekometna projektila tipa Flamingo. Prema riječima moskovskog gradonačelnika Sergeja Sobjanina, oko 600 dronova bilo je usmjereno prema ruskoj prijestolnici.


Te tvrdnje dolaze u vrijeme intenziviranja uzajamnih napada, ali i diplomatskih nastojanja da se pronađe put prema završetku rata.


U tijeku diplomatski razgovori o završetku rata


Novi val napada uslijedio je nakon razgovora američkih, ukrajinskih i europskih dužnosnika o mogućnostima pokretanja izravnog dijaloga između Rusije i Europe radi završetka rata.


U razgovorima održanima putem interneta sudjelovali su američki posebni izaslanik Steve Witkoff te Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa. Sastanak je održan nakon što je Rusija izvijestila o najvećem ukrajinskom napadu bespilotnim letjelicama od početka rata.


Kushner je nakon razgovora poručio da su Sjedinjene Američke Države predane osiguravanju snažnih i vjerodostojnih sigurnosnih jamstava za Ukrajinu, kao i otvaranju puta njezinu članstvu u Europskoj uniji.


Dodao je da će NATO ostati jedan od ključnih stupova europske sigurnosti te da se priprema novi multilateralni sastanak koji bi se trebao održati u bliskoj budućnosti.


Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ocijenio je sastanak teškim, istaknuvši da je potrebno učiniti više kako bi se Ukrajini pomoglo u obrani od ruskih balističkih napada.


Posebno je naglasio da je Europa prvi put bila zastupljena punim izaslanstvom koje bi trebalo sudjelovati u pregovorima s Moskvom. U njemu su predstavnici Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Europske unije i NATO-a.


Zelenski već dugo inzistira na sudjelovanju europskih predstavnika u mirovnim pregovorima, što smatra važnim i zbog dugoročnog cilja Ukrajine da postane članica Europske unije. Također je ustvrdio da Moskva od Sjeverne Koreje dobiva desetke projektila mjesečno.


U napadu na ukrajinsko selo poginule 72 osobe


Ukrajinske vlasti u međuvremenu su objavile da je konačan broj poginulih u ruskom napadu na selo Kamišuvaha na jugu Ukrajine početkom mjeseca porastao na 72. Još se četiri osobe vode kao nestale.


Ukrajinski dužnosnici taj napad opisuju kao jedan od najsmrtonosnijih pojedinačnih napada od početka ruske invazije 2022. godine.


Snimka s kamere jednog od policajaca poginulih u napadu prikazuje stanovnike koji nakon prvog udara 2. studenoga odlaze u podzemno sklonište. Ubrzo se čuje nova eksplozija, a potom se vide plamen i posljedice pogotka skloništa.


Ukrajinska policija izvijestila je da su među poginulima bili policijski službenici, zaposlenici gimnazije, komunalni radnici i medicinsko osoblje.


Rusija je punu invaziju na Ukrajinu pokrenula u veljači 2022. godine. Oko petine ukrajinskog teritorija trenutačno je pod ruskom okupacijom, a Kijev odbija zahtjev ruskog predsjednika Vladimira Putina da se odrekne dijelova istočne regije Donbas koji su još pod ukrajinskom kontrolom.