Brexit

Bliži se britanski referendum: Slijedi li prvi "razvod" u povijesti EU?

Irena Frlan Gašparović

foto: Reuters

foto: Reuters

Na političke, gospodarske i druge posljedice mogućeg izlaska Britance upozoravaju i europski i svjetski dužnosnici. Američki predsjednik Barack Obama još ih je u travnju pozvao da ostanu u EU; priključio mu se i kanadski premijer Justin Trudeau; njemačka kancelarka Angela Merkel ponavlja da želi da Britanije bude dio Europske unije jer je to u interesu Njemačke, Britanije i čitave Unije; predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker još je jednom poručio da bi odlazak Britanije izazvao veliku neizvjesnost ne samo u toj zemlji, nego u cijeloj EU, pa i na globalnoj razini...

Britanski građani sljedećeg četvrtka donose povijesnu odluku: na referendumu 23. lipnja, koji im je davno obećao premijer David Cameron, Britanci će odlučivati hoće li njihova zemlja, četiri desetljeća nakon pristupanja, i dalje ostati dio Europske unije. Gledano s »kontinenta«, taj referendum znači da se Europska unija prvi puta u svojoj povijesti našla pred ozbiljnom mogućnošću da se njezino članstvo, koje se kroz desetljeća stalno povećavalo, počne osipati. Da parafraziramo Dereka »Delboya« Trottera: »this time next week« Europska unija mogla bi, de facto, brojati 27 zemalja članica. Ankete su neko vrijeme ukazivale na uvjerljivu, dvoznamenkastu prednost zagovornika ostanka u EU pred onima koji traže izlazak. No, čini se da se u završnici duge kampanje javno mnijenje počelo okretati.

Tijesna utrka




U nekoliko anketa, objavljenih u posljednjih tjedan dana, mala je prednost, od nekoliko postotnih poena, bila na strani zagovornika napuštanja Unije: online anketa ICM-a daje im prednost od četiri postotna boda, a telefonska od pet, dok je u istraživanju YouGov-a sedam postotnih bodova više onih koji žele otići, nego onih koji žele ostati. Tiražni britanski tabloid »The Sun«, koji je podupro kampanju za napuštanje EU-a i pozvao svoje čitatelje da 23. lipnja glasuju za izlazak, objavio je, prenosi Hina, istraživanje javnog mišljenja prema kojem se vodstvo kampanje za ostanak u Europskoj uniji istopilo na svega jedan postotni bod. To, međutim, ne znači da je presuda donesena: utrka između dvaju tabora još uvijek je izrazito tijesna, a do povijesne odluke ostalo je pet dana.


U takvim napetim i neizvjesnim okolnostima odvijaju se zadnji dani duge kampanje koja postaje sve žešća i neobičnija. Rasprava o budućnosti Velike Britanije ovoga se tjedna pretvorila u nesvakidašnju »mornaričku bitku« u kojoj su se dva tabora, dvije flote »sukobile« na rijeci Temzi. Bizarna »bitka na Temzi«, kako su je promptno mediji prozvali, započela je kada su se pobornici tzv. Brexita na Temzu uputili sa 30-ak ribarskih brodova, a na jednom većem plovilu priključio im se možda i najpoznatiji britanski euroskeptik, lider stranke UKIP Nigel Farage. Preko svog twittera, Farage je poručio da, priključenjem prosvjedu, želi upozoriti da je članstvo u Europskoj uniji »desetkovalo našu ribarsku inudstriju«.


No, na Temzi se uskoro pojavila i suparnička »flota«, predvođena poznatim irskim glazbenikom i aktivistom Bobom Geldofom koji je nedavno pozvao svoje sunarodnjake s adresom u Britaniji da glasuju za ostanak u EU. Okršaj se dogodio na potezu između Tower Bridgea i Westminsterske palače, zgrade parlamenta u kojoj je u to vrijeme premijer David Cameron odgovarao na zastupnička pitanja, među ostalim i o referendumu. Dvije flote razmijenile su dosta teških riječi i visokih decibela, a s manjih brodova pristaše Brexita svoje su argumente »podebljali« i prskajući crijevom Geldolfov brod. Stigao je potom i policijski brod, da bi ipak održali kakav-takav red u ovom nesvakidašnjem okršaju na Temzi.


Izazov bez presedana




Na političke, gospodarske i druge posljedice mogućeg izlaska Britance upozoravaju i europski i svjetski dužnosnici. Američki predsjednik Barack Obama još ih je u travnju pozvao da ostanu u EU; priključio mu se i kanadski premijer Justin Trudeau; njemačka kancelarka Angela Merkel ponavlja da želi da Britanije bude dio Europske unije jer je to u interesu Njemačke, Britanije i čitave Unije; predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker još je jednom poručio da bi odlazak Britanije izazvao veliku neizvjesnost ne samo u toj zemlji, nego u cijeloj EU, pa i na globalnoj razini…


Angela Merkel i njezini europski kolege rezultate britanskog referenduma ipak neće pratiti zajednički, na radnoj večeri u Bruxellesu. Iako je u jednom trenutku bilo planirano da se Europsko vijeće održi 23. i 24. lipnja, premijeri i predsjednici država članica EU-a sastat će se u neuobičajenom terminu – umjesto četvrtka i petka, kada se obično okupljaju, Europsko je vijeće, zbog referenduma, prebačeno na utorak i srijedu, 28. i 29. lipnja. Bit će to prva prilika da čelnici zemalja članica za zajedničkim stolom iza zatvorenih vrata razgovaraju o ishodu britanskog glasovanja. Bude li taj ishod u korist Europske unije, europski lideri moći će odahnuti.


No, ako Britanci izglasuju izlazak, europski politički establišment suočit će se s izazovom bez presedana – kako provesti prvu »brakorazvodnu« parnicu u povijesti Europske unije koja bi, formalno, mogla potrajati dvije ili više godine, s neizvjesnim posljedicama na budućnost integracije.