Tvrtka Studenac, koja se naglo razvila i proširila zadnjih godina te danas predstavlja komaniju s najviše pojedinačnih trgovina namirnica u Hrvatskoj, od 2018. u vlasništvu je poljskog private-equity fonda Enterprise Investors, odnosno njegova fonda Polish Enterprise Fund VIII.

Enterprise Investors je 2018. potpisao kupnju sto posto Studenca od osnivača Josipa Milavića iz Omiša, koji je tvrtku ranije izgradio kao obiteljski biznis.

Danas je vlasnička struktura složena kroz Studenac Group S.A. iz Luksemburga, dok je krajnje matično društvo s Kajmanskih otoka. U IPO dokumentaciji iz 2024. Poljaci su imali oko 90,08 posto, dok je ostatak bio u rukama manjinskih dioničara.

No, kako se čini, to naglo širenje i zaduživanje kod banaka sada uzima danak – na tržištu se spominje kako su dugovi narasli, plaćanje počelo kasniti, te da su višemilijunski iznosi duga prema dobavljačima, a to su Fortenova, Podravka, Atlantic i drugi veliki igrači, počeli opterećivati poslovanje, te da su dobrim dijelom već van valute.

Poslali smo upite dobavljačima i neslužbeno dobili potvrde o postojanju dospjelih dugova.

Osnovan u Omišu

Studenac je, inače, osnovan 1991. u Omišu, većina trgovina tada je bila na obali i otocima. Nakon preuzimanja počinje potpuno drugačija faza razvoja: kombinacija organskog otvaranja trgovina i agresivnih akvizicija.

Krajem prošle godine maloprodajna mreža obuhvaćala im je 1.411 trgovina, a broj zaposlenih dosegnuo je brojku od 7.149.

Tvrtka je, međutim, svoj rast u velikoj mjeri financirala zaduživanjem. U 2024. pokušao je napraviti IPO na Zagrebačkoj i Varšavskoj burzi.

Plan je bio prikupiti oko 80 milijuna eura novog kapitala – IPO je, međutim, krajem studenoga 2024. otkazan, i to je ključan trenutak jer je Studenac nakon toga nastavio strategiju širenja, ali bez planiranog svježeg vlasničkog kapitala.

Umjesto toga, 2025. je povećao zaduženost – danas još nije u blokadi niti je pred stečajem, ali financijski podaci za 2025. pokazuju da je prihodi i dalje snažno rastu, no istodobno pada profitabilnost. Dug je dosegnuo gotovo 290 milijuna eura.

Prema podacima iz revidiranih financijskih izvještaja, Studenac d.o.o. u Hrvatskoj ostvario je 2025. prihod od 854,4 milijuna eura – 12,5 posto više nego godinu ranije.

No rast prihoda nije se pretvorio u bolji rezultat. EBITDA je pala s 65,8 na 51,8 milijuna eura, EBIT je s dobiti od 22,5 milijuna eura prešao u minus od 5,4 milijuna, a neto gubitak dosegnuo je 30,6 milijuna eura.

To je dramatičan zaokret u odnosu na 2024., kada je gubitak iznosio manje od milijun eura. U financijskom izvješću o poslovanju za prošlu godinu, Uprava sama navodi da su gubitak pogurali veća amortizacija, rast troškova zaposlenih zbog rasta minimalne plaće te visoki gubici na zalihama i manjkovi, dijelom povezani i s prethodnim godinama.

Iz izvješća je vidljivo da za likvidnost koriste obrnuti faktoring i revolving kreditne linije.

Da postoje problemi u poslovanju signaliziraju očito kreditni uvjeti banaka kod posuđivanja novca. Revizor, KPMG Croatia i TPA Audit, u financijskom izvještaju za prošlu godinu izrijekom ukazuju na to da je Studenac tijekom 2025. »prekršio financijske pokazatelje iz ugovora o financiranju i da se predviđa da će ostati u kršenju do trećeg kvartala ove godine«.

Za 2026. u trenutku izvješća još nije bilo formalnog odobrenja banaka za novo odricanje od prava na prijevremenu naplatu. Revizor zato govori o »značajnoj neizvjesnosti« koja može izazvati značajnu sumnju u sposobnost nastavka poslovanja.

Bankovni dug

Samo tijekom 2025. Studenac je povećao bankovni dug za gotovo 47,7 milijuna eura, dok je novac na računu pao s 23 na 17,8 milijuna eura.

Uz to se pogoršala profitabilnost prodaje – troškovi zaposlenih zbog ovog enormnog širenja porasli su 19,6 posto, osjetno brže od prihoda, a amortizacija je više od 32 posto. Najmovi su također snažno porasli, sa 32,3 na 39,4 milijuna eura.

Dakle, na kraju 2025. Studenac je imao 288,9 milijuna eura bankovnog duga i još 160,5 milijuna eura obveza po zajmovima – dakle skoro 450 milijuna. Posebno zabrinjava da je 211,1 milijuna eura dugoročnih kredita reklasificirano u kratkoročne obveze – koje time postaju skuplje.

Koliko je situacija ozbiljna pokazuje i likvidnost: Studenac je na kraju 2025. imao 151,4 milijuna eura kratkotrajne imovine, dok su kratkoročne obveze iznosile 529,4 milijuna eura. Paraleno, obveze prema dobavljačima porasle su sa 156,3 na 171,8 milijuna eura.

Sada dio tereta financiranja dobavljačkog lanca zapravo nose banke – zato će na njima biti odluka o budućnosti Studenca.

Za sada bez odgovora

​Upravi Studenca danas smo se obratili s detaljnim pitanjima oko njihovog poslovanja i očitim problemima na koje ukazuju podaci iz njihovog godišnjeg izvještaja za 2025. godinu.

Upit je dostavljen u poslijepodnevnim satima, povratni odgovor odmah je uslijedio, međutim, tražene odgovore nisu bili u mogućnosti dostaviti do zaključenja našeg broja. Objavit ćemo ih čim ih dobijemo. (O. A.)