ZAGREB – Praksa po kojoj su građani morali imati tekući račun za primanje plaće, a žiroračun za ostale primitke, odlazi u povijest i ubuduće će sve vrste dohotka moći primati na isti, odnosno jedan račun. To bi značilo da će jedan od primjerice ta dva računa koje su morali imati moći ugasiti, a time će im se smanjiti i trošak naknada koje svaki mjesec bankama plaćaju za vođenje računa i na kojima su banke posljednjih godina ostvarivale značajne prihode. U prvoj polovici ove godine banke su na provizijama i naknadama imale prihod od 2,7 milijardi kuna i naravno da nije sav ostvaren na naknadama za vođenje računa, ima tu desetke naknada i provizija, primjerice i kod odobravanja kredita, ali svakako će, ako građani pogase paralelne račune, izgubiti značajan dio kolača.

Povećanje prihoda

Tu novost donose izmjene zakona o porezu na dohodak što ih je Vlada jučer uputila u drugo čitanje i nova bi praksa trebala zaživjeti već s početkom sljedeće godine. Vrijeme kad su bila nužna dva računa odlazi u povijest, a razlog je, pojasnio je državni tajnik u Ministarstvu financija, to što je sustav porezne uprave sada tako povezan da to nije nužno niti potrebno.

– Zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, predlaže se da se ta obveza ukine, odnosno da se uplate mogu obaviti na bilo koji račun koji građanin želi, rekao je Zdravko Zrinušić.

Te izmjene zakona donose i povećanje prihoda koje osoba može ostvariti, a da pri tome i dalje ostane uzdržavani član. Vlada je te izmjene uglavnom provela zbog studenata, pa oni tako i dalje ostaju olakšica u porezu na dobit za svoje roditelje ako godišnje zarade do 24 tisuće kuna, umjesto do dosadašnjih 15 tisuća kuna. Novi će se limiti primjenjivati već kod obračuna poreza na dodatak za ovu godinu.

Donijela je Vlada i dvije odluke koje bi trebale olakšati poslovanje onima koji se bave proizvodnjom hrane. Tako će država s ukupno 200 milijuna kuna, od čega je u ovogodišnjem proračunu osigurano 50 milijuna kuna, pomoći tvrtkama koje se bave preradom poljoprivrednih proizvoda i to je kompenzacija za rast cijena energenta. Poljoprivrednicima je namijenjeno sto milijuna kuna za ublažavanje šteta koje im je nanijela suša.

Rast cijena

Kompenzacija zbog visokih cijena, pojasnila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković, uvodi se zbog iznimnog rasta cijena energenata koji je u 2022. dodatno ubrzan zbog ruske agresije na Ukrajinu, pa tvrtke koje se bave preradom poljoprivrednih proizvoda imaju manjak likvidnosti i potencijalno bi mogle generirati gubitak. Ovu bi pomoć države moglo koristiti oko 900 prerađivača poljoprivrednih proizvoda.

Istaknula je i da je u prerađivačkoj industriji zaposleno gotovo 92 posto svih zaposlenih iz hrvatske industrije, od čega je najveći dio, 16 posto, u prehrambeno-prerađivačkoj industriji.

Vlada je u Sabor uputila i prijedlog strategije digitalne Hrvatske do 2032. godine, a cilj je da Hrvatska u sljedećih deset godina postane digitalno društvo s digitalnim kompetencijama za život i rad u digitalno doba. Provedba strategije trebala bi dovesti do toga da udio ICT sektora do 2032. u BDP-u bude 15 posto, u odnosu na sadašnjih 13 posto. Prije samo tri godine, odnosno 2019. godine, bio je oko 4,5 posto. Provedba ove strategije značila bi i ulaganja od sedam milijardi kuna.

Za protuzračnu obranu 540 milijuna kuna

Rat u Ukrajini natjerao je većinu europskih zemalja da povećaju svoja ulaganja u opremu vojske, a pad bespilotne letjelice u Zagrebu razotkrio je sve slabosti hrvatske protuzračne obrane. Tako je Vlada na jučerašnjoj sjednici dala zeleno svjetlo Ministarstvu obrane da potroši gotovo 72 milijuna eura, što je oko 540 milijuna kuna, na hitnu nabavu raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa, i to od Francuske. Odluka znači preraspodjelu novca u ovogodišnjem proračunu i preuzimanje obveza na teret proračuna u razdoblju od 2024. do 2026. Ministar obrane Mario Banožić istaknuo je da su okolnosti nastale agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu i pad besposadne letjelice u Zagrebu ukazale na to da je »nužno prilagoditi prioritete i planove opremanja Hrvatske vojske«.

– Stoga je nabava raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa postavljena kao najviši prioritet opremanja u kratkoročnom razdoblju, kazao je Banožić.

U okviru Hrvatsko-francuskog strateškog partnerstva, Francuska je Hrvatskoj ponudila jačanje suradnje u obrambenim pitanjima pa je kao nastavak programa nabave borbenih aviona Rafale, odobrila i donaciju lansera sustava kratkog dometa originalnog proizvođača MBDA France, za zaštitu zrakoplovne baze u kojoj će se nalaziti avioni Rafale. Nabava obuhvaća isporuku raketa Mistral 3 i lansera sustava kratkog dometa s najnovijom termalnom kamerom, sustavom za šifriranu elektroničku identifikaciju ciljeva i kompletom za koordinaciju zapovijedanja i upravljanja.

– Ponuda za nabavu raketnog sustava protuzračne obrane kratkog dometa za sklapanje ugovora iznosi 53.850.000 eura s otplatnim rokom od pet godina, a obveze Ministarstva obrane uključuju i ekonomsko povećanje cijena i porez na dodanu vrijednost te tako ukupne obveze Ministarstva iznose 71.957.138 eura, pojasnio je Banožić.