Prošlo je 205. godina od rođenja te 140. godina od smrti slavnog ruskog književnika Ivana Sergejeviča Turgenjeva, koji je u proznim djelima veliku pažnju pridavao opisima prirode, seciravši je kirurški precizno, tako da gotovo možete osjetiti kako boravite tamo ili bar evocirati najljepše uspomene s posljednjih izleta u prirodu.

Posebice se to odnosi na “Lovčeve zapise”, djelo kojim se proslavio. Jedan od tamošnjih odlomaka kao da opisuje ovo razdoblje godine i marljive dječje ruke što rade na projektima zaštite okoliša:

“Vrijeme (je) bilo divno. Jasno jesensko nebo veselo se plavilo nad tamnomrkim redom ogoljelih lipa; gdješto se micalo i trepetalo na njima posljednje jarko zlatno lišće. Zemlja od zime prožeta znojila se i topila na suncu; kose njegove, rumene zrake obasjavale blijedu travu vrhom; u vrtu zvečali jasno i razgovijetno glasovi radnika”.

Vrijedni radnici mlađeg uzrasta, od predškolske do srednjoškolske dobi, zaista su brojni diljem Hrvatske, što znamo po broju pristiglih projekata na tradicionalni natječaj Novog lista i INA-e, koji je trajao do 13. studenoga, a dva najbolja ekoprojekta bit će nagrađena. Ovom prilikom ćemo našim čitateljima predstaviti tri nasumično odabrana, kako bi dobili mali uvid kako će među desecima sličnih biti zaista teško odabrati one najbolje.

Okomiti vrt od recikliranih materijala Učeničkog doma Srednje škole Pregrada, voditeljice: Ines Petek Moržanj, profesorica biologije i Danijela Majcenić, voditeljica učeničkog doma

Inspiracija, edukacija i očuvanje baštine

Prvi koji ćemo izdvojiti je ekoprojekt Učeničkog doma Srednje škole Pregrada s nazivom Okomiti vrt od recikliranih materijala, voditeljice kojega su profesorica biologije Ines Petek Moržanj te Danijela Majcenić, voditeljica učeničkog doma. S potonjom smo popričali o ciljevima projekta, koji je na adresu Novoga lista došao iz pitoresknog zagorskog mjesta poznatom po obrtništvu.

– Svake školske godine se školskim i domskim Kurikulumom definira »godišnji« ekološki projekt. Ove školske godine odlučili smo se za izgradnju okomitog vrta, s ciljem zaštite i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti, uporabe i iskorištavanja otpada te očuvanja životnog prostora učenika.

Projektom se želi inspirirati i educirati, ne samo učenike, već i širu lokalnu zajednicu, o životu u skladu s prirodom te stvoriti zajednicu koja čuva biološku raznolikost i svoje naslijeđe, uzgaja ukrasno, začinsko i ljekovito bilje te čuva prirodu za buduće naraštaje. Također dijelom se želi na ovaj način očuvati i naslijeđe našeg grada Pregrade.

Naime, u Muzeju grada Pregrade nalazi se ljekarnička zbirka koja predstavlja farmaceutsku djelatnost obitelji Thierry, čije je djelovanje od izuzetne važnosti za Hrvatsku, jer je ovdje bila prva industrijska proizvodnja lijekova na hrvatskom području, a za nju su se koristile autohtone vrste ljekovitog bilja ovog podneblja, govori nam Majcenić te pobliže opisuje što će jedan takav vrt značiti Učeničkome domu.

– Okomiti vrt nalazit će se u dvorištu Učeničkog doma te će samim time postati centar kreativnog izražavanja, edukativnog rada, fizičke aktivnosti, razmišljanja, druženja, učenja… Još prije nekoliko desetljeća nije postojala škola koja nije imala školski vrt, a danas je to jako rijetko. Ljudi se sve više udaljuju od prirode.

Okomiti vrt će učenicima omogućiti neposredno upoznavanje održivog suživota s prirodom te time pridonijeti razvoju ekološki osviještenih osoba. Aktivnosti vezane uz formiranje vrta bit će usmjerene na poticanje znatiželje i učenja, što će pozitivno djelovati na trajno pamćenje sadržaja kroz unutarnju motivaciju i praktični rad. Kao rezultat tog rada razvit će se osjećaj zadovoljstva i svijest o potrebi zaštite prirode, tvrdi Majcenić.

Dio radova je već i započeo, za što su zaslužni korisnici i učenici koji pohađaju razne izborne programe, od kojih izdvajamo »Ekoljupci«, »Do It Yorself«, »Da se ne pozabi«, »Pokreni se, izmijeni se«.

– Polaznici izbornog programa »Ekoljupci« do sada su, uz pomoć naših domara i odgojitelja izradili i instalirali drvenu konstrukciju te konstrukciju za podignute gredice. Slijedi nam još faza bojenja konstrukcije i posuda za cvijeće. Za izgradnju smo koristili otpadni materijal – stare daske od ormara i kreveta te drvene palete.

Kako bismo na vrijeme imali dovoljan broj presadnica ljekovitog i začinskog bilja, održana je radionica izrade posuda od recikliranih materijala za sjetvu od otpadnih plastičnih boca, te sjetva začinskog i ljekovitog bilja, govori Majcenić te zaključuje kako je glavni motiv ovog projekta stvaranje zdrave i ljepše okoline.

– Kod učenika se razvija timski duh i osjećaj vlastite vrijednosti, jer svojim radom i trudom rade nešto što je društveno korisno. Okomiti vrt će imati veliki značaj za sve korisnike Učeničkog doma. Moći će se konzumirati ljekovito i začinsko bilje iz vrta u svakodnevnoj prehrani u Domu, a istovremeno se izgrađuje pozitivan stav prema vlastitom uzgoju i zdravom načinu života. Ukrasno bilje pridonijeti će pak estetskom uređenju dvorišta, koje će samim time postati ugodnije i ljepše mjesto za boravak učenika na otvorenom, podcrtava Majcenić.

Tradicionalna primorska prehrana

Sljedeći projekt koji ćemo predstaviti je Okusi prošlosti za bolju budućnost Srednje škole Dr. Antuna Barca Crikvenica. Okretanje mediteranskoj prehrani ne može nego pospješiti zdravlje, a još kad je možete sami uzgojiti, onda zaista nema razloga da ne pucate od zdravlja. Stoga je glavni cilj projekta, priča nam profesorica biologije Dolores Matetić, voditeljica ovog projekta, ukazati na blagotvorne vrijednosti tradicionalnih prehrambenih namirnica Kirije.

– Cilj je našeg projekta Okusi prošlosti za bolju budućnost istražiti svojstva dviju pomalo zaboravljenih biljaka iz vrtova naših nona – crnog zelja i koromača. Pozabavit ćemo se njihovom nutritivnom vrijednošću te primjenom u kuhinji, nekad i danas. Planiramo ponuditi zanimljive recepte s ovim biljkama te ih trajno nastaniti u naš školski vrt.

Ovim projektom želimo također ukazati na prisutnost visokokvalitetnih namirnica u našoj blizini te približiti učenicima i javnosti skrivene potencijale, govori Matetić te otkriva nekoliko jela što će se spremati za sretnike što će ih imati priliku kušati, a za čije recepte je zaslužan Nikola Cossutti, također voditelj projekta i nastavnik kuharstva.

– Recepte koje je pronašao i opisao naš nastavnik kuharstva Nikola Cossutti, učenici smjera za kuharstvo će demonstrirati i pripremiti učenicima 3. razreda gimnazije, a kasnije i široj publici. Posebno ćemo izdvojiti jela: Palenta s crnim zelim i koromačem, Maneštra od crnog zela, fažola i krompira, Punjeno crno zeli s dagnjama, Ječmoto od sipe i crnog zela s koromačem.

Učenici gimnazijskog smjera pokušat će prikupiti sadnice crnog zelja i koromača te ih presaditi u školski vrt, a rezultate svojih istraživanja o nutritivnim svojstvima ovih biljaka, kao i ostale podatke koje su prikupili svojim istraživanjem, prezentirat će učenicima iz smjera kuharstva.

Nakon sadnje biljaka u vrt, učenici oba smjera brinut će se o biljkama. Ovako želimo ojačati veze među različitim smjerovima škole na zabavan način, spojiti degustaciju s edukacijom o tradiciji, očuvanju kulture i iskoristivosti resursa iz našeg kraja uz učenje samostalnih vještina, objašnjava Matetić.

Okusi prošlosti za bolju budućnost Srednje škole dr. Antuna Barca Crikvenica, voditelji projekta: Dolores Matetić, profesorica biologije i Nikola Cossutti, nastavnik kuharstva

Za nabrajanje svih ekoprojekata na kojima je crikvenička škola sudjelovala te nagrada što su dobili na njima, trebalo bi izdvojiti poseban prilog, pa je profesorica Matetić izdvojila recentne.

– Kao škola sudjelujemo u ekoprojektima s ciljem edukacije učenika o važnosti djelovanja, koje može umanjiti klimatske promjene. Ovim projektima želimo pokazati učenicima da je važno djelovati na lokalnoj razini kako bismo započeli put prema globalnim promjenama. Naša škola ponosi se bogatim iskustvom u raznim ekoprojektima, aktivnostima i radionicama.

Posebno se ponosimo projektom »Vrt(uljak) svježine«, kojim su naši učenici 2.G razreda prošle godine, sa mnom kao mentoricom, osvojili prvo mjesto u kategoriji organskog školskog vrta za srednjoškolski uzrast na Žmergovom natječaju Ne Okolišaj, a naš projekt smo predstavili i na konferenciji o održivim vrtovima u Opatiji u svibnju ove godine.

Aktivno smo sudjelovali i provodili projekt »School As a Living Labs – SALL«, koji je bio financiran iz programa Horizon 2020 Europske unije u školskoj godini 2022./23. Kao primjer dobre prakse, naša je škola osvojila besplatna predavanja i radionice u Plavom svijetu na Lošinju. Značajan projekt bio je i »Zdravim zalogajem za Dominikov osmijeh« iz 2017. godine, koji je imao i humanitarni karakter, nabraja profesorica Matetić.

Dobro znani Turgenjevov epigraf s početka poglavlja »Šuma i stepa« “Lovačkih zapisa”, kaže:

“Iza čas njega natrag stade na selo vući, u taj tamni vrt, gdje stoje silne lipe sjenaste, i djevičanski đurđica miriše; gdje rakite okrugle ponad vode sa nasipa se redom nagnule; gdje bujan dub na bujnoj raste njivi, gdje pahne konopljom i koprivom… tu, tu na ova polja daleka, gdje baršunom se gruda zemlje crni, gdje raž kudgodjer oči bacite, u mekanim se valovima ziba, i gdjeno pada teška, žuta zraka kroz prozračne, okrugle oblake; tu dobro jest”.

Ovi radišni mladi ljudi, temeljem vlastitog iskustva, znat će prepoznati ljepotu ovih riječi, a ima li čega ljepšeg do uživanja u prirodi i umjetnosti? Bez obzira na izbor, jamačno će im ovo biti najveća nagrada.