ZAGREB – Hrvatskom proračunu prijete sudski sporovi vrijedni 20,76 milijardi kuna, izračunali su u Ministarstvu financija u sklopu izvješća o izvršenju proračuna za 2020. godinu. Tako su sudski sporovi ministarstava i drugih tijela, koji su se skupljali proteklih godina, a bili su još »živi« 31. prosinca prošle godine, vrijedni gotovo kao polovica godišnjeg iznosa za isplatu mirovina, veći su od četverogodišnjeg proračuna za obranu i za čak tri milijarde premašuju novac koji je Hrvatska, prema tom istom izvješću, lani povukla iz europskih fondova. U dokumentu se poimenice ne spominju sporovi kao ni to tko ih vodi protiv države, nego su tek razvrstani ukupni iznosi po ministarstvima i državnim tijelima.

Opasne mine

Na vrhu liste je Ministarstvo pravosuđa i uprave, a sporovi za koje je nadležan taj resor, a vode se protiv države vrijedni su čak 11,578 milijardi kuna. Za pretpostaviti je da je iznos tako velik jer su pod tim resorom zavedeni svi sporovi koje se među ostalim vode na međunarodnim arbitražama i međunarodnim sudovima. Tako je vjerojatno u taj iznos uračunata i arbitraža koju je u Washingtonu pokrenuo mađarski MOL, ali i preostali investicijski sporovi koji se tamo vode protiv Hrvatske.

Više od 2,9 milijardi kuna vrijedni su i sporovi koji su registrirani pri Ministarstvu prostornog uređenja i državne imovine, a 2,3 milijarde kuna je u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Gotovo 994 milijuna kuna vrijedni su sudski sporovi koje ima Ministarstvo unutarnjih poslova, a više od 717 milijuna kuna otpada na Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Sporovi iz resora Vilija Beroša, odnosno Ministarstva zdravstva vrijedni su 486,36 milijuna kuna. Više od 261 milijun kuna teški su sporovi koji se vode protiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a više od 205 milijuna kuna prijeti i Državnom inspektoratu.

Iako je u odnosu na druge institucije riječ o malim iznosima i Sabor ima sporove vrijedne 142 tisuće kuna, Ured predsjednika 71 tisuću kuna, a Vlada gotovo 40 tisuća kuna.

U iznosu od 20,76 milijardi kuna koliko su vrijedni svi sporovi što se vode protiv države, dio otpada i na sporove koje su pokrenuli zaposleni koji plaće dobivaju iz državnog proračuna, primjerice zato što država nije ispoštovala dogovor o povećanju osnovice za plaće nakon globalne financijske krize, ali i sporovi oko obračuna prekovremenih sati za liječnike. U tim tužbama radi se o potencijalnom trošku koji bi na kraju državu mogao koštati milijarde kuna.

Svaki taj spor mina je koja prijeti državnom proračunu u sljedećim godinama, iako ne znači da će ukupan iznos od 20,76 milijardi kuna doći na naplatu, niti da će većinu tih sporova država izgubiti, a za likvidnost proračuna trenutačno su možda i opasnije dospjele a neplaćene obveze koje je država imala na kraju prošle godine, a i potraživanja koja njezina tijela imaju prema građanima i tvrtkama, odnosno javna davanja koje država nije uspjela naplatiti.

Država duguje državi

Država je 31. prosinca imala tri milijarde i 61 milijun kuna neplaćenih obveza, a gotovo cijeli taj iznos odnosio se na obveze u zdravstvenom sustavu. Tako je u tom resoru ukupan iznos neplaćenih, a dospjelih obveza 31. prosinca bio 2,923 milijarde kuna, što znači da na sve ostale korisnike proračuna otpada 138 milijuna kuna. Od tog preostalog iznosa 59,6 milijuna kuna otpadalo je na Ministarstvo znanosti i obrazovanja, gotovo 33 milijuna kuna na MUP, a oko 22,5 milijuna kuna na Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Puno veći, i to gotovo tri puta, jest iznos koji država potražuje za javna davanja, odnosno prihodi državnog proračuna i proračunskih korisnika što ih građani i tvrtke nisu platili. Ukupno su potraživanja države 11,76 milijardi kuna, i to je za 1,2 milijarde kuna više od onoga što je država u prošloj i ovoj godini potrošila na potpore za očuvanje radnih mjesta, čime je zasad uspjela zadržati nezaposlenost na razini prije izbijanja pandemije.

Više od 1,7 milijardi kuna potraživanja nije naplatilo ni Ministarstvo poljoprivrede, a oko 810 milijuna kuna potražuje Ministarstvo prostornog uređenja i državne imovine. Više od 518 milijuna kuna nije naplatilo ni Ministarstvo obrane, a oko 311 milijuna kuna su potraživanja MUP-a. Najveći dužnik, Ministarstvo zdravstva ima nenaplaćenih 822 milijuna kuna potraživanja, ali je zanimljivo da su u taj iznos uključena i potraživanja što ih bolnice i druge ustanove u zdravstvu imaju prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Koliki iznos otpada na HZZO, nije navedeno. Iako je HZZO izvanproračunski fond, riječ je o tome da država duguje i sama sebi.