Građani Moldavije ove nedjelje izlaze na parlamentarne izbore koje je njezina proeuropska predsjednica Maia Sandu opisala kao najvažnije u povijesti zemlje. Rezultati će potvrditi hoće li Moldavija, nekadašnja sovjetska republika koja je stekla neovisnost 1991. godine, nastaviti putem prema europskom priključenju ili se vratiti u tzv. rusku orbitu, piše Guardian.

Budućnost Moldavije, jedne od najsiromašnijih zemalja Europe s 2,4 milijuna stanovnika, smještene između Ukrajine i Rumunjske, tema je diljem kontinenta. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je ovog tjedna iz New Yorka da Moldaviji treba podrška kako bi se spriječilo da padne pod ruski utjecaj, sudbina koja je već zadesila Gruziju i Bjelorusiju. Europa si ne može priuštiti da izgubi i Moldaviju, poručio je ukrajinski predsjednik na Općoj skupštini UN-a

Zemlja je 2021. izabrala proeuropsku, prozapadnu stranku Akcija i solidarnost (PAS) predsjednice Maje Sandu s pristojnom većinom. Nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu, Moldavija je podnijela zahtjev za članstvo u EU, osigurala status kandidata u rekordnom roku i sada se nada da će se pridružiti uniji do 2030. godine.

Maia Sandu / REUTERS/Vladislav Culiomza/

Sandu je ponovno izabrana za predsjednicu na izborima prošle godine, ali referendum o članstvu zemlje u EU rezultirao je tijesnom većinom za EU, što je otvorilo pitanje o dugoročnom smjeru Moldavije. Oba izbora obilježile su optužbe za rusko miješanje, uključujući masovnu shemu podmićivanja birača, za koju se kaže da ju je orkestrirao proruski posrednik pod istragom da je 15 milijuna dolara prebacio na račune 130. 000 odabranih Moldavaca, što je oko 10% aktivnog biračkog tijela.

Sada ankete pokazuju da se Sanduina stranka PAS suočava s ozbiljnim izazovom proruskih ili nominalno proeuropskih oporbenih stranaka koje bi joj mogle uskratiti parlamentarnu većinu. Bez čvrste većine, vlada bi se mogla suočiti s poteškoćama u dovršetku zahtjevnih ekonomskih i političkih reformi za pridruživanje EU, dok se i dalje bori s duboko ukorijenjenim siromaštvom, visokom inflacijom i relativno velikim brojem ukrajinskih izbjeglica.

Sandu tvrdi da bi vlada prijateljski nastrojena prema Moskvi bila iskorištena kao „lansirna daska za hibridne napade na EU“ a njezino izvanredno obraćanje uoči odlučujućih parlamentarnih izbora odjeknulo je diljem Europe a i šire. Argument koji europski čelnici, čini se, podržavaju. Tijekom vrlo simboličnog posjeta Kišinjevu prošlog mjeseca, uz čelnike Francuske i Njemačke, poljski premijer Donald Tusk rekao je: „Ne može biti sigurne EU, sigurne Poljske, Francuske i Njemačke bez neovisne Moldavije.“

Samo oko 50 kilometara od moldavskog glavnog grada Kišinjeva prolazi granica s Ukrajinom a od početka rata više od 1,3 milijuna Ukrajinaca je pobjeglo u Moldaviju, podsjeća Deutsche Welle (DW). Od njih je oko 100.000 tamo i ostalo, što je i ekonomski teret za državu od 2,4 milijuna stanovnika. Rat u susjedstvu je i trajno psihičko opterećenje. Ruski dronovi svako malo padaju i na područje Moldavije. No rat u Ukrajini nije jedina velika tema izbora. Kao i u cijeloj Europi je i u Moldaviji golem problem sve skuplji život. —Jučer sam za 70 leia (3,50 eura) kupila nekoliko rajčica i kruh – to jednostavno nema smisla, priča Alina za DW. Prema službenim statistikama prosječna plaća u Moldaviji je oko 800 eura a primjerice cijena najma jednosobnog stana u glavnom gradu Kišinjevu sada se kreće i do 500 eura mjesečno.

Kad je Rusija 2022. napala Ukrajinu, inflacija u Moldaviji eksplodirala i dosegla gotovo 29 %. Sada nema više tolikih poskupljenja, ali u kolovozu ove godine i dalje je bila 7,3 %, dakle znatno iznad prosjeka EU.

Moldavija je i dalje čvrsto vezana za poljoprivredu, s više od četvrtine stanovništva zaposlenog u poljima, vinogradima i voćnjacima. Zbog sasvim stvarnog rasprostranjenog siromaštva Moldavija je plodno tlo za antizapadne narative koje Kremlj širi on-line, navodi portal Radio Slobodna Europa/RSE.

Bez previše izbora

Maia Sandu, bivša dužnosnica Svjetske banke s Harvardskim obrazovanjem, osnovala je 2016. godine reformističku stranku PAS desnog centra. Jedan od njezinih najbližih saveznika je Dorin Recean, prozapadni ekonomist i bivši ministar unutarnjih poslova, koji je postao premijer u veljači 2023. podsjeća Guardian.

Njihova stranka PAS suočava se s teškim izazovom od strane Patriotskog bloka, saveza proruskih stranaka, lažen ljevice u kojem se nalazi bivši moldavski predsjednik Igor Dodon, kojeg je Sandu svrgnula 2020. godine. Patriotski blok tvrdi da su europske integracije prijetnja neovisnosti Moldavije iako traži bliže veze s Rusijom.

S tako tijesnim rezultatima, uloga manjih stranaka mogla bi biti ključna. Blok Alternativa, čiji su čelnici gradonačelnik Kišinjeva Ion Ceban i predsjednički drugoplasirani na izborima 2024. Alexandru Stoianoglo, nastoji okupiti razočarane centrističke birače. Nominalno proeuropski, optužuje vladu da nije jamčila dobre ceste, pristojne plaće i mirovine. Neki analitičari tvrde da je Alternativa magnet koji ima za cilj privući podršku od glavne proeuropske stranke, a istovremeno sačuvati kanal utjecaja na Rusiju.

U konkurenciji je i anti-establišmentska populistička Naša stranka, koju predvodi bivši gradonačelnik Renato Usatîi, koji je prethodno imao bliske veze s ruskim nacionalističkim političarima.

Na glasačkom listiću nema kandidata povezanih s proruskim odbjeglim oligarhom Ilanom Shorom. Osuđen je 2023. za prijevaru i pranje novca u slučaju nestanka milijarde dolara iz moldavskih banaka 2014. godine, a također se tvrdi da je potaknuo prošlogodišnju masovnu prijevaru s kupnjom glasova. Ono što se ne spominje jest da na moldavskoj političkoj sceni nema proeuropskih lijevih stranaka unatoč nezavidnom socijalnom stanju u zemlji.

REUTERS/Vladislav Culiomza/File Photo

Izborni sustav

Nakon jednomjesečne kampanje, birači će u nedjelju izabrati 101 zastupnika u parlamentu po proporcionalnom izbornom sustavu. Ključni za rezultate bit će glasovi iseljeništva, s procjenama da milijun Moldavaca živi u inozemstvu. Moldavci koji žive u zapadnoj Europi bili su ključni za uspjeh vladajuće stranke i tijesan pro-EU rezultat referenduma. Jedan nepredvidiv faktor je 277.000 registriranih birača u separatističkoj regiji Pridnjestrovlja/Transnistrije koju kontroliraju proruski separatisti, iako je službeno dio Moldavije. Obično je izlaznost bila vrlo niska, ali analitičari kažu da Rusija pojačava dezinformacijsku kampanju u regiji.

Koji je vjerojatni ishod?

S obzirom na to da ankete pokazuju da vladajuća stranka PAS ima malu prednost nad tzv. domoljubnim Patriotskim blokom, postoji nekoliko mogućih rezultata. PAS bi mogao izvojevati pobjedu, osiguravajući kontinuitet svog programa reformi EU. No, vjerojatniji rezultat je da PAS bude prvi, ali nedovoljno da osvoji dovoljnu većinu, što bi rezultiralo dugim i teškim pregovorima o formiranju koalicijske vlade. Neki analitičari sugeriraju da bi se sporne točke, poput vanjskopolitičke orijentacije, mogle pokazati toliko nerješivim da bi samo novi izbori mogli prekinuti zastoj. Treća mogućnost je pobjeda proruskog bloka, uz podršku centrističkih stranaka, što bi moglo oslabiti put Moldavije prema EU i program demokratskih reformi.

No, svi ishodi su neizvjesni, jer se izbori odvijaju usred intenzivnog straha od vanjskog uplitanja. Ranije ovog tjedna, moldavske vlasti pritvorile su 74 osobe u 250 racija zbog navodne zavjere koju je podržala Rusija za poticanje nereda. Recean je optužio Rusiju da je potrošila stotine milijuna eura u pokušaju da preuzme vlast i “opsadi našu zemlju”. Kremlj je odbacio sve optužbe za miješanje u izbore.

Patriotski blok, proruska koncepcija i lažna ljevica / REUTERS/Vladislav Culiomza

Rusko uplitanje kao pravilo

Procjena rizika koju je objavio Digital Forensic Research Lab zaključila je da se Moldavija suočava s upornim hibridnim prijetnjama predvođenim Rusijom, uključujući informacijsko ratovanje, nezakonito financiranje, kibernetičke napade i mobilizaciju posrednika, s ciljem potkopavanja proeuropske agende moldavske vlade i poticanja proruskih aktera. Takva manipulacija, u kombinaciji s većom političkom fragmentacijom, riskira veću apatiju birača, ugrožavajući integritet izbora, zaključili su istraživači.

RSE navodi kako je prošlog mjeseca lokalni tink-tank identificirao botove s 910 naloga na društvenim mrežama koji šire ruske narative. Preko mreža su se napadali EU, europske integracije Moldavije i diskreditirali proeuropski lideri u Kišinjevu.

No, dokumenti koje je dobio na uvid Bloomberg, ukazuju da je Moskva osmislila plan kako ukloniti proeuropsku vlast u Moldaviji. Ruska strategija dovršena je još u proljeće, a izravno ju je koordinirao Kremlj s ciljem potkopavanje šanse Stranke akcije i solidarnosti predsjednice Sandu na izborima 28. rujna i na kraju je ukloniti s vlasti. Tako sugeriraju dokumenti koji se pozivaju na interne ruske planove. Taktike uključuju regrutiranje Moldavaca u inozemstvu, uključujući Rusiju, za glasanje na biračkim mjestima u EU i drugdje, raspoređivanje drugih za organiziranje remetilačkih prosvjeda i široko rasprostranjenu kampanju dezinformacija na društvenim mrežama te korištenje kompromitirajućeg materijala kako bi se izvršio pritisak na javne dužnosnike”, objavio je Bloomberg uz ogradu da nisu dobili potvrdu provodili li Rusija zaista te planove.