Snimio: Mateo Levak
Ukupni kapaciteti koji su potrebni Hrvatskoj su 2,8 milijardi kubičnih metara, a sa 6,1 milijardi osiguravamo plin i za zemlje u našem okruženju, a nema tko nije zainteresiran za plin koji dolazi u Omišalj, rekao je Plenković
povezane vijesti
RIJEKA – Premijer Andrej Plenković susreo se s primorsko-goranskim županom Zlatkom Komadinom, a na sastanku je bilo riječi o Gorskom kotaru kojem je obećana pomoć kroz različite programe Ministarstva regionalnog razvoja, drugoj zgradi bolnice, troškovima zdravstva školstva te porastu cijena energenata. Predsjednik Vlade pritom je istaknuo da će Vlada naći način kako bi po tom pitanju pomogla svim županijma, a Plenković i Komadina razgovarali su i o izgradnji prometnice od tunela Učke prema Matuljima.
– Ovo je županija u kojoj često boravimo i znamo koji su to ključni razvojni prioriteti, naša generalna ocjena svih projekata, investicija pa i potpore koju je Vlada davala Županiji, izuzetno je pozitivna i dobra. Velika investicija u bolnicu za majku i dijete Kliničkog bolničkog centra Rijeka, strateški je općenito najveći projekt ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu u zemlji. Naša Vlada je zainteresirana ne samo da se dovrši ova zgrada kroz nekoliko mjeseci, nego da se nastavi projekt druge zgrade ove bolnice.
Što se tiče 3. maja, našim odlukama iz 2019. godine donesena je strateška odluka da se pruži šansa 3. maju, tradiciji i simbolici ovog grada. I zaista, sva tri broda između 2019. i 2022. dovršena su pravovremeno zahvaljujući jamstvima i kreditima naše Vlade. Pružili smo ruku i za drugi sestrinski brod koji se trenutno radi u 3. maju, no ne možemo nastaviti metodologijom kao što je ona bilo ranije, budući da je potrebno ozbiljno restruktiranje i razrješavanje svih pravnih pitanja koja su vezana između Uljanika i 3. maja, racionaliziranje i učinkovitije poslovanje. Dakle, pružena ruka da, ali uz usporedno restrukturiranje koje je ključno da bi brodogradnja u Rijeci opstala.
Što se tiče druge cijevi tunela Učka, čvora Vranja i tih nekoliko preostalih kilometara, jako dobro ide cijeli posao probijanja druge cijevi, a nakon toga preostalih 12 kilometara od Učke i Matulja čime će se Istaska županija spojiti s mrežom autocesta u Hrvatskoj što će biti iskorak i prometno olakšanje, naročito u turizmu, istaknuo je Plenković koji se dotaknuo i LNG terminala na Krku podsjećajući kako je Vlada najavila dodatna ulaganja kojima će se postojeći plutajući LNG terminal dodavanjem četvrtog traila ukupan kapacitetom dignuti s 2,9 milijardi kubičnih metara plina na 6,1 milijardi čime Hrvatska postaje energetski hub za sigurnost opskrbe plinom i za zemlje u okruženju.
– Ukupni kapaciteti koji su potrebni Hrvatskoj su 2,8 milijardi kubičnih metara, a sa 6,1 milijardi osiguravamo plin i za zemlje u našem okruženju, a nema tko nije zainteresiran za plin koji dolazi u Omišalj, rekao je Plenković dodajući da su sredstva osigurana te će se cijeli projekt zaokružiti na financijski održiv način što će donijeti dugoročnu korist u razvoju Hrvatske kao energetskog čvorišta.
Drugi najviši rast BDP-a u EUDržavni zavod za statistiku (DZS) u petak je objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom kvartalu porastao 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je brži rast nego u prethodnom tromjesečju, kada je BDP porastao sedam posto, a to je i već peti kvartal zaredom kako se gospodarstvo oporavlja od koronakrize. Kako je istaknuo predsjednik Vlade, rast BDP-a u drugom kvartalu u Hrvatskoj je drugi najviši u EU-a. Jedina zemlja s višim rastom je Slovenija, dok prosjek rasta u drugom kvartalu na razini Unije iznosi četiri posto. “Dakle, rast u Hrvatskoj je gotovo dvostruko veći. S te strane možemo biti itekako zadovoljni”, istaknuo je Plenković, koji je u posjetu Primorsko-goranskoj županiji. Napomenuo je da je Vlada u procjenama rasta BDP-a, kao i inače, bila konzervativna, a rezultati naposljetku uvijek budu bolji od predviđanja. Istaknuo je da će se to očito dogoditi i ove godine, s obzirom na fantastičnu turističku sezonu, pa će i treći kvartal također biti jako dobar. “To znači da će rast hrvatskog BDP-a u ovoj godini biti veći ne samo što smo ga mi predvidjeli, nego i veći što su ga predvidjele međunarodne institucije, agencije i organizacije”, ustvrdio je Plenković. Prema aktualnim prognozama, Vlada ove godine očekuje gospodarski rast od 3 posto, a EK od 3,4 posto. (Hina) |
Govoreći o rast cijena energenata Plenković je potvrdio kako je opravdana zabrinutost građana i svih onih koji rade u gospodarstvu i javnom sektoru.
– Cijena struje za kućanstva je po cijeni kakve su bile prije jer smo mi to tako odlučili te smo već tako djelovali in favore standarda naših građana. Da smo prepustili da kompanije tržišno određuje cijene, onda bi već sada narasla cijena struje. Radimo na cjelovitom paketu koji je održiv, koji će ublažiti efekte, vodeći pritom računa o financijskoj stabilnost HEP-a, ali i vodeći računa o stabilnosti hrvatskog proračuna, da smo u fazi zadnjih mjeseci priprema za Eurozonu, turističkoj sezoni, inflatornim pritiscima, upozorio je Plenković dok je Komadina dodao kako je premijeru kad je riječ o poskupljenju struje skrenuo pažnju na termoelektranu u Urinju.
– Termolektrana u Urinju ima kapacitet 300 megavata. Nafta nije poskupjela, imamo JANAF koji ima skladišne kapacitete, dakle drugim riječima, treba preraditi naftu u Rafineriji i upogoniti ponovo TE Urinj, a nešto se slično može učiniti s Plominom. Imamo resurse da proizvodimo vlastitu električnu energiju i spriječimo velika poskupljenja pa predlažem našoj Vladi da razmotri tu mogućnost, poručio je Komadina.
