SJEDNICA VLADE

Plenković: “Ovakav požar nam se nije dogodilo zadnjih šest godina, pomoći ćemo u saniranju štete”

Hina

Foto: D. KOVAČEVIĆ

Foto: D. KOVAČEVIĆ

"Mi ćemo u tom smislu sagledati štete od požara i pripremiti podršku koja će ići prema Gradu Šibeniku i Županiji, kao što smo to učinili nedavno kada je riječ o sjeveru Hrvatske u kontekstu velikih elementarnih nepogoda izazvanih tučom", najavio je Plenković.



ZAGREB – Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak kako se tako veliki požar koji je zahvatio područje Šibensko-kninske županije nije dogodio zadnjih šest godina, te najavio da će Vlada sagledati štete i pripremiti podršku opožarenim područjima.


Plenković je uvodno na sjednici Vlade napomenuo kako je jučer s ministrima posjetio županiju i sastao se s gradonačelnikom Šibenika, županom, vatrogasnim zapovjednicima i mnogim drugima koji su sudjelovali u gašenju požara.


Posljedice požara


“Najveći za sada požar, velika suša, vjetar. Požar je imao za posljedicu da je izgorjelo između 10 i 20 kuća, što nam se nije dogodilo zadnjih šest godina, srećom nema ljudskih žrtava. Ima nešto ozlijeđenih, ali to je, s obzirom na to kakav je požar bio, za sada minimalno”, rekao je premijer.




Svima koji su se jučer angažirali zahvalio se na požrtvovnosti.


“Mi ćemo u tom smislu sagledati štete od požara i pripremiti podršku koja će ići prema Gradu Šibeniku i Županiji, kao što smo to učinili nedavno kada je riječ o sjeveru Hrvatske u kontekstu velikih elementarnih nepogoda izazvanih tučom”, najavio je Plenković.


Nadamo se da ćemo sve naše sposobnosti i sastavnice staviti u funkciju i omogućiti onima koji daju najveće napore da se i odmore i predahnu jer se ova sezona već na proljeće pokazala znatno zahtjevnijom i težom od prošlogodišnje, dodao je.


Govoreći o suši i zalihama vode u Istri, rekao je kako se Hrvatske vode zadužuju da pokrenu sve aktivnosti za potrebe povećanja mogućnosti akumuliranja dodatnih količina vode u akumulaciji Butoniga, a isto načelo je potrebno primijeniti i drugdje u Hrvatskoj.


Govoreći o Zakonu o sigurnosti prometa na cestama koji je naišao na osude liječnika zbog oduzimanja vozačke dozvole pacijentima, Plenković je rekao kako je nakon dijaloga prigodom prvog i drugog čitanja, Vlada odlučila zastati s izglasavanjem dok se ne nađe rješenje.


Amandmani prihvaćeni
Vlada je u četvrtak na sjednici prihvatila amandmane na Zakon o sigurnosti prometa na cestama te tako uvažila argumente liječničke struke koji su se usprotivili da liječnici zbog privremenih bolesti pacijentima vozačima oduzimaju vozačke dozvole.Predstavljajući amandmane, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je kako se njima predlaže se da se u konačnom prijedlogu Zakona izmijene odredbe koje u bitnom propisuju obvezu svim liječnicima, odnosno liječniku koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabranom liječniku da o privremenoj nesposobnosti upozori vozača te dano upozorenje evidentira u medicinskoj dokumentaciji.


Privremena nesposobnost ne može biti duža od šest mjeseci, sukladno pravilniku kojim se propisuju zdravstveni pregledi vozača i kandidata za vozače.


Po isteku roka o privremenoj nesposobnosti vozač se neće ponovno upućivati na liječnički pregled, dodao je ministar.


Za liječnike koji ne obavijeste vozača o privremenoj nesposobnosti te podatak o tome ne evidentiraju u medicinskoj dokumentaciji, propisane su prekršajne sankcije, kao i za vozače koji će upravljati vozilom u prometu na cesti za vrijeme dok mu je od strane liječnika izdano upozorenje o privremenom zdravstvenom stanju.


Predložene odredbe o privremenoj nesposobnosti vozača za upravljanje vozilom stupit će na snagu danom donošenja izmjena Pravilnika o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače.


Odredbe o postupanju liječnika u pogledu trajne nesposobnosti za vožnju se ne mijenjaju, zaključio je Božinović.


Vlada će amandmane podnijeti Hrvatskome saboru.

“Tražili smo ministre Božinovića i Beroša da razgovaraju s obiteljskim liječnicima, a nakon toga našlo se rješenje te ćemo danas uputiti amandman na temelju kojeg su otklonjene pojedine nejasnoće i problemi koji su se mogli dogoditi”, izvijestio je.


Dodao je kako su predstavnici obiteljskih liječnika zadovoljni s rješenjem te da su našli soluciju koja je dobra i s aspekta sigurnosti i liječnika.


“Pacijenti koji su primatelji neke terapije koja može utjecati na sposobnost upravljanja motornim vozilima, će to znati i imat će svoju odgovornost da ako su pod nekim lijekovima, ne voze”, pojasnio je.


Dodao je kako će takav dijalog otkloniti zabrinutosti liječnika i sugrađana te je izrazio uvjerenje da će taj zakon Sabor sutra podržati.


Vladavina prava


Premijer Andrej Plenković izrazio je u četvrtak zadovoljstvo godišnjim izvješćem Europske komisije (EK) o stanju vladavine prava u Europskoj uniji, koje je objavljeno jučer, rekavši kako je riječ o do sada najboljem izviješću kad je riječ o Hrvatskoj.


“Prepoznaje se napredak na području pravosuđa i području suzbijanja korupcije. On proizlazi iz jačanja zakonodavnog i institucionalnog okvira, jačanja neovisnosti pravosuđa, ovlasti antikorupcijskih tijela”, rekao je premijer u uvodu sjednice Vlade.


Podsjetio je kako je u posljednjih godinu dana, od zadnjeg izviješća, u Saboru na prijedlog Vlade usvojen niz zakonodavnih i strateških dokumenata (izmjene Zakona o državnom sudbenom vijeću i državnodvjetničkom vijeću, donošenje Zakona o sprječavanju sukoba interesa, o zaštiti zviždača, izmjene Zakona o Vladi, Strategija za suzbijanje korupcije, Kodeks ponašanja za dužnosnike i dr).


Njima smo upotpunili naše aktivnosti u 2021. i  2022. za strukturirani i cjeloviti antikoruptivni set propisa, rekao je Plenković te naglasio kako je najvažnije, “a to se dokazuje svakoga dana”, da su pravosudna tijela u Hrvatskoj samostalna, neovisna, da djeluju nepristrano i profesionalno, bez ikakvih upliva i pritisaka.


“Važno je da se svatko u Hrvatskoj ponaša sukladno zakonu, a da pravosudna tijela rade svoj posao na način kako im je definirano i atribuirano zakonskim ovlastima”, dodao je.


Pet preporuka


Osvrnuo se i na pet preporuka iz izvješća te rekao kako je to prosječan broj kad se usporedi s drugim zemljama.


“Ima određenih nedostataka koji su napomenuti, od generalne teme učinkovitosti pravosuđa, duljine trajanja postupka, tužbi protiv novinara (SLAPP) i ono što se stalno ponavlja – nekada je lošija percepcija nego realnost kad je riječ o neovisnosti pravosuđa i razini korupcije i općenito pitanja povjerenja u pravosudni sustav”, rekao je premijer.


Svjesni smo nedostataka, istaknuo je Plenković, izvješće i ono što radimo kroz program Vlade služi da i dalje radimo i jačamo općenito načelo vladavine prava u Hrvatskoj, jačamo sve institucije temeljem kvalitetnih zakona, a to će se raditi i kroz provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Nacionalnog programa reformi.


“Ukupno gledajući, vidi se da su prepoznati problemi, ali i provođenje reformi u Hrvatskoj kad je riječ o razumijevanju i provedbi koncepta vladavine prava”, ustvrdio je.


Osobe s invaliditetom oslobođene plaćanja javnobilježničkih pristojbi

Sukladno preporuci Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom sve osobe s invaliditetom ubuduće će biti oslobođene plaćanja javnobilježničkih pristojbi, predlaže Vlada izmjenama Zakona o javnobilježničkim pristojbama koje je sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru.


Izmjenama se predlaže i da se materija Tarifa javnobilježničkih pristojbi izdvoji iz sadržaja Zakona te bi tarife propisivala Vlada Uredbom, kako je to uređeno i za upravne i sudske pristojbe.


Zakon se usklađuje i s važećim prekršajnim zakonodavstvom, a usklađuju se i novčani iznosi iskazani u kunama s uvođenjem eura kao službene valute u Hrvatskoj.


Vlada je na sjednici usvojila i akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2022. – 2023. koji sadrži 16 mjera i 47 aktivnosti.


“Donošenjem ovog plana potvrđuje sa dugoročna orijentiranost Vlade ka podupiranju načela transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja prednosti novih tehnologija kako bi tijela javne vlasti na svim razinama bila učinkovitija i odgovornija te se stvorili preduvjeti za učinkovitije i inovativnije pružanje javnih usluga”, rekla je potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga.


Radi pružanja pomoći žrtvama napada na katoličke vjernike u nigerijskom gradu Owo te jačanja borbe protiv progona vjernika i vjerskih manjinskih skupina u svijetu, Vlada je donijela odluku o upućivanju humanitarne pomoći u ukupnom iznosu od 30.000 eura. U napadu koji se dogodio 5. lipnja stradalo je najmanje 50 ljudi, a među stradalima je bilo i djece.