RIJEKA – Nacrt prijedloga Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama konačno je objavljen na e-savjetovanju te je otvoren za komentiranje idućih mjesec dana. Iz udruge Pokret otoka koja je ljetos oštro kritizirala tadašnje najave zakona, jučer su kazali kako je prijedlog koji je konačno išao u javnu raspravu prilično izmijenjen.

– Zahtjevi Pokreta otoka uglavnom su prihvaćeni te se buduća provedba Zakona oslanja na prostornoplansku dokumentaciju i osigurava potpuni ili djelomični javni pristup.

Logične iznimke

Najvažnija promjena primjetna u konačnom Prijedlogu je izbacivanje svakog spominjanja ograđivanja i naplate ulaska na plaže, za što se Pokret otoka najviše zalagao. U uvodnom tekstu Zakona ostaje pojam isključenja pomorskog dobra, ali radi se o logičnim slučajevima poput vojarni, luka, brodogradilišta i slično. Ono što je najvažnije je da ovim prijedlogom Zakona morske plaže moraju biti dostupne svima pod istim uvjetima, istaknula je Maja Jurišić, predsjednica udruge.

Snimio: Mateo Levak

Dodala je i kako, iako su u Pokretu otoka generalno zadovoljni ovakvim prijedlogom Zakona, smatraju da prostora za poboljšanje i dalje ima. Naime, hoteli, kampovi i turistička naselja neće moći zabraniti pristup plažama koje su dio njihovih gospodarskih cjelina, ali na dijelovima plaža koje će koristiti za obavljanje gospodarske djelatnosti moći će djelomično ograničiti pristup općoj javnosti. Tako plaže ostaju dostupne građanima ovisno o njihovoj lokaciji na način da koncesionar može koristiti 70 posto kopnenog i 50 posto morskog dijela plaže u nenaseljenom području, odnosno 50 posto kopnenog i 30 posto morskog dijela unutar naselja. To znači da će na koncesioniranim plažama izvan naselja javnost moći koristiti tek 30 posto plaže.

– U Pokretu otoka smatramo kako u naseljenim i nenaseljenim područjima koncesionar ne bi smio koristiti više od 50 posto te ovim putem pozivamo sve građane, tvrtke, udruge i ostale dionike da putem e-savjetovanja zajedno utječemo na dodatne izmjene članka 86., kao i preostale potencijalno sporne dijelove Zakona.

Loši primjeri

– Iz primjera drugih država koje smo više puta spominjali u prethodnim javnim istupima, svjedočimo činjenici da je javnost plaža odavno ugrožena te im se ili ne može pristupiti bez plaćanja ulaznice i/ili ležaljke, primjerice u Italiji, ili su ležaljke zauzele sve slobodne površine te je nemoguće pronaći mjesto za sebe ili svoju obitelj, kao u Grčkoj. Donošenjem novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama Hrvatska će postati prva mediteranska, ako ne i svjetska država, koja zakonom propisuje da sve plaže moraju ostati potpuno ili djelomično javno dostupne svima, pod jednakim uvjetima.

– Vjerujemo da je upravo uključivanjem domaćeg stanovništva u planiranje moguće postići uistinu održivi razvoj i turizam koji će imati pozitivan utjecaj na sve uključene, zaključili su u udruzi.

Utjecaj lokalnog stanovništva

Važno je naglasiti kako ovaj Prijedlog Zakona čini veliki iskorak prema aktivnom uključivanju lokalnog stanovništva u donošenje odluka, osobito oko prostornog planiranja i načina razvoja turizma u njihovim zajednicama, kazala je Maja Jurišić. U Pokretu otoka kazali su i kako se gospodarske cjeline poput turističkih zona definiraju prostornim planovima koje donose jedinice lokalne samouprave. To znači da svi zainteresirani mogu sudjelovati i utjecati na primjenu odredbi ovog zakona u svojim gradovima i općinama.