U panelu »Otoci 365 – povezanost kao preduvjet života i razvoja«, na konferenciji Novog lista Blue Economy Kvarner, održane u riječkom Hilton Costabella Beach&Spa Resortu, o budućnosti otoka raspravljali su Ivica Lukanović, župan Primorsko-goranske županije, Nikola Grgurić, gradonačelnik Grada Raba, Veljko Radić, ravnatelj Uprave za otoke pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, te Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski promet.

Župan Lukanović je naveo kako prometnu povezanost treba analizirati i kroz pojam mobilnosti, što znači da se u što kraćem vremenu digitalno trebaju rješavati administrativni zahtjevi, umjesto da »po papire« otočani i dalje moraju dolaziti na kopno.

Isto je tako istaknuo kako je neopravdano da stanovnici otoka u današnje vrijeme već i za samo jednostavne zdravstvene usluge moraju putovati na kopno. Tu se, ističe primorsko-goranski župan, može puno učiniti, kao i kod razvoja otočkog gospodarstva.

Odlasci i dolasci

Gradonačelnik Raba, Nikola Grgurić je iz iskustva jedne otočke lokalne samouprave, ukazao na odlaske mladih obitelji, navodeći kako je to je nešto o čemu treba razmišljati jer na otoku treba imati kritičan broj stanovnika da bi lokalna zajednica funkcionirala i kako bi kvaliteta društvenog života bila zadovoljavajuća.

Nikola Grgurić, gradonačelnik Grada Raba, Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski promet, Veljko Radić, ravnatelj Uprave za otoke pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU te Ivica Lukanović, župan Primorsko-goranske županije

Rapski je gradonačelnik iznio i zanimljiv podatak kako ipak ima i mladih obitelji koje ciljano dolaze na otok, ondje kupuju nekretnine, pokreću poslove i ostaju živjeti privučeni upravo onime što čini otočki život kvalitetnijim od života u nekom velikom gradu na kopnu. I to je trend koji se pojavio unatrag četiri ili pet godina.

Pojašnjavajući, pak, kako je trenutno otok Rab povezan s kopnom, ali i ostalim otocima, naveo je kako linija Jablanac-Mišnjak na kojoj plovi Rapska plovidba, a čiji je grad i suvlasnik, godišnje ima 1,8 milijuna putnika i oko pola milijuna vozila a pritom se odradi oko 7.000 povratnih linija. U jedan dan u špici sezone to, pak, znači 12.000 putnika i 4.300 vozila.

Nikola Grgurić

– Taj pritisak se nastoji rasteretiti, pa imamo međužupanijsku liniju Rab-Lun, a u novije vrijeme funkcionira i linija Arba linea između grada Raba, Banjola i Barbata koju godišnje koristi 22.000 putnika. To, pak, znači oko 4.500 vozila manje u samom centru grada, ukazao je Grgurić.

Dodao je i kako su stvorene pretpostavke da se povežu otok Rab i Lošinj, koji su na 18 milja udaljenosti, dok s druge strane više nema katamaranske poveznice Raba sa Zadrom, niti veza hidroavionima, a što je, naglasio je Grgurić – velika šteta.

Povezanost otoka jedan je od važnih dijelova Strateškog plana razvoja otoka tijekom čije je izrade uočeno kako je povezanost otoka međusobno ipak slaba. Veljko Radić, ravnatelj Uprave za otoke, naveo je da se na boljoj povezanosti radi u suradnji s Agencijom za obalni linijski prijevoz te lokalnim i regionalnim samoupravama.

Veljko Radić

– Cilj je za početak barem povezati otoke unutar županija, a onda i međužupanijski. Počelo se s time, ali još uvijek nisu zadovoljene potrebe otočana, naveo je Radić.

Trajektne linije

Osvrnuvši se na situaciju s linijama, Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski promet, je pak ukazala kako nagodinu idu natječaji za trajektne linije, kao i kako je u kreiranju mreže linija i njihova sufinanciranja izazov i usklađivanje s EU regulativom i normama.

– Što se tiče linija na Jadranu, od 51 linije njih je 6 profitabilno, od kojih se dobar dio nalazi upravo na kvarnerskom području, a proračun za ostale je oko 100 milijuna eura godišnje. Budući da na kvarnerskom području imamo dosta profitabilnih linija, katamarani su mahom novi, kao i trajekti, no postavlja se pitanje infrastrukture.

Naime, na ovim linijama imate trajekte kapaciteta do 1.000 putnika jer pristaništa jednostavno ne mogu zaprimiti veće. Jasno da treba ulagati u flotu, no uz razvoj flote valja razvijati i lučku infrastrukturu, kazala je Vidović.

Paula Vidović

Župan Lukanović je, pak, u svom komentaru dodao kako je Županija u tim procesima proaktivan faktor, ali je i ukazao kako generalno treba dodati razvojnih komponenata u blue economy čime bi se popunile postojeće te otvorile mogućnosti za nove linije s kopnom.

– Kad bi se više bavili poduzetničkim inicijativama, otvorili nova radna mjesta, dobili bismo zalog ostanka na otoku. A time je i lakše osigurati rentabilnu ili suportiranu liniju. U zlatno doba, tamo negdje 1910. godine, na kvarnerskim je otocima bilo oko 58.000 stanovnika, a sada ih ima 38.000.

No u odnosu na zadnjih 20-ak godina ipak se radi o povećanju. Zabrinjavajuća je, međutim, činjenica da je danas ipak dobna struktura drugačija, imamo nekih 12 posto mladih, a 30 posto starijeg stanovništva što znači da moramo naći motiv za ostanak na otoku, od kvalitetnih servisa do radnih mjesta, kazao je Lukanović te podvukao kako treba osigurati kvalitetna radna mjesta za one koji mogu biti nositelji razvoja.

Ivica Lukanović

Na to se osvrnuo i rapski gradonačelnik koji je kazao kako danas treba bolje raditi i stvarati kako bi djeca ostala, jer danas, kaže, mladi odlaze u druge države živjeti, a ne raditi da bi doma nešto stvorili.

U panelu je bilo govora i o europskim sredstvima koja su alocirana u otočki razvoj pa je Veljko Radić pojasnio kako otočkim samoupravama osim Integriranog teritorijalnog programa na raspolaganju stoji i čitav niz ostalih instrumenata, ali i kazao kako su otoci su dobitnici financijskog okvira EU-a.

Mali proračuni

Ono što ograničava korištenje tih sredstava jesu mali proračuni otočkih gradova i općina što otežava sufinanciranje. Neki projekti, kao što je vodoopskrba aglomeracije Rab-Lopar teška je 100 milijuna eura pa je učešće JLS-a od 20-ak posto itekakav izazov.

– Isto tako, u realizaciji smo sa Županijskom lučkom upravom projekta od 16 milijuna eura i to su 100 posto bespovratna EU sredstva, no da je Grad trebao financijski ući svojim sredstvima u sam projekt, mi to ne bismo mogli financijski popratiti.

Uvijek moramo sagledavati širu sliku od osnovne infrastrukture, jer tu je i ulaganje u ljude, vrtiće, jednosmjenski rad u školi i drugo, naveo je Grgurić.

Prema pojašnjenju ravnatelja Uprave za otoke, država je oformila fond kojim se iz nacionalnih sredstava sufinancira učešće JLS-a u projektima. A nerijetko, ako je investicija preveliko opterećenje za lokalni proračun, razbija se u nekoliko faza koje se pojedinačno prati.

Župan Lukanović je, pak, istaknuo kako je potrebno smanjiti politizaciju gospodarskih aktivnosti te efikasno postaviti sustav u kojem će se privreda lakše organizirati.

Govoreći o političkom naglasku, pojasnio je kako je po pitanju poduzetničkih zona gotov projekt postojao samo na jednom otoku, no i od njega se odustalo i sredstva preusmjerilo u društveni dom.

Primorsko-goranski župan je istaknuo i kako se prostorni planovi mijenjaju dinamikom koja ne može pratiti potrebe zajednice. Naveo je kako u županiji postoji 15 do 20 lokacija za uzgoj ribe, no to nitko ne nudi, ni ne traži.

– Nema sinergije. Kada bismo htjeli postati europski lider u proizvodnji vrhunske uzgojene ribe, mogli bismo, ali se time ne bavimo. Da smo to bolje promovirali, možda bi se to pokrenulo. Imamo komotnu situaciju s turizmom, ali to umrtvljuje naš radni kapital te smo previše oslonjeni na subvencije, a ako EU fondovi posustanu doći ćemo u ozbiljne probleme, naveo je Lukanović.

Panelisti su se dotakli i pitanja turizma na otocima, ustvrdivši kako valja podržati razvoj i drugih gospodarskih djelatnosti. Na Rabu je, primjerice, 12 mladih poduzetnika uz poticaje od Grada u pandemiji krenulo s radom u poljoprivredi što je odličan primjer takvog razvoja.

U zadnje vrijeme se na otocima otvara puno novih firmi, prihodi poduzetnika rastu, kao i drugi ekonomski pokazatelji, međutim u pravilu zbog turizma.

Uz konstataciju da su otoci »treći grad po veličini u Hrvatskoj« po broju stanovnika, panelisti su iznijeli optimistične zaključke oko budućnosti otoka.

Župan Lukanović je u svom zaključku naveo kako je rast broja stanovnika na otocima dobar signal i da su šanse ogromne, dok je Radić zaključio kako su otoci jako heterogena struktura, kao i kako je smjer kojim se ide dobar, uz razne mogućnosti ulaganja u razvoj otočkih zajednica. A u Europskoj strategiji za otoke Hrvatska je istaknuta kao dobar primjer otočne razvojne politike.