Kako riječki prometni pravac može Hrvatsku pretvoriti u važno distributivno čvorište srednje i istočne Europe te kako osigurati bolju povezanost i kvalitetan život na kvarnerskim otocima tijekom cijele godine, pitanja su na koje će odgovore dati konferencija Novog lista Blue Economy Kvarner koja danas u riječkom Hilton Costabella Beach&Spa Resortu okuplja predstavnike europskih i nacionalnih institucija, gospodarstva, prometnog i logističkog sektora, lokalne zajednice i akademske javnosti.

Konferencija je započela pozdravnim govorima Tihane Tomičić, v.d. glavne urednice Novog lista, Zrinke Raguž, državne tajnice u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, te Olega Butkovića, potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture.

– Novi list ovu konferenciju organizira s uvjerenjem da je vrijeme da se o moru, obali, otocima i njihovom gospodarskom potencijalu razgovara kao o prostoru koji može odrediti budućnost regije, istakla je u uvodu Tihana Tomičić.

Foto Marko Gracin

Dodajući kako Rijeka i Kvarner stoljećima žive s morem, istakla je kako je na ovim prostorima more prometni put, gospodarski resurs, turistički potencijal, ali i prostor života i identiteta. Pritom se danas moramo postavlja i pitanje možemo li se taj položaj pretvoriti u snažnu razvojnu prednost – za Rijeku, za Kvarner i za cijelu Hrvatsku?

Riječki pravac nije samo pitanje luke

Riječki prometni pravac nije samo pitanje luke, već i pitanje željeznice, cesta, logistike, industrije, konkurentnosti i sposobnosti Hrvatske da iskoristi svoj geografski položaj. Što se, pak tiče, pitanja kako osigurati povezanost otoka kao preduvjeta života i razvoja otoka 365 dana u godini, Tomičić je u obraćanju okupljenima ukazala kako otoci ne smiju biti dobro povezani samo tijekom turističke sezone.

– Oni moraju biti dostupni svojim stanovnicima svaki dan – mladima, obiteljima, poduzetnicima, zdravstvenim i obrazovnim sustavima. Bez dobre povezanosti nema ni ravnomjernog razvoja. Zato danas na konferenciji želimo spojiti dvije perspektive: Rijeku kao vrata prema Europi i Kvarner kao prostor koji mora ostati snažno povezan sam sa sobom. Posebno mi je drago što su s nama predstavnici državne vlasti, lokalne i regionalne samouprave, prometnog i pomorskog sektora, gospodarstva i institucija koje mogu utjecati na razvojne odluke. Vjerujem da upravo takav dijalog može proizvesti nešto više od dobrih rasprava – može otvoriti prostor za konkretne ideje i rješenja, istakla je glavna urednica Novog lista.

Zrinka Raguž, državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, u svom je izlaganju, pak, istakla je kako ovo Ministarstvo kontinuirano usmjerava svoje napore prema ostvarivanju ravnomjernog regionalnog razvoja Hrvatske, pri čemu europski fondovi služe kao ključan financijski i strateški alat za premošćivanje razlika i poticanje gospodarskog rasta. Kroz strateško planiranje i učinkovitu alokaciju dostupnih sredstava Ministarstvo uspješno pretvara europske prioritete u konkretne lokalne, regionalne i nacionalne projekte koji dugoročno mijenjaju gospodarsku i infrastrukturnu sliku zemlje.

Apsolutni prometni prioritet

– Upravo ovakvo planiranje potpomognuto bespovratnim sredstvima iz EU fondova ima veliki utjecaj na teme današnje konferencije: budućnost riječkog prometnog pravca i budućnosti kvarnerskih otoka. U tom kontekstu, riječki prometni pravac pozicioniran je kao jedan od apsolutnih prometnih prioriteta, ne samo za Hrvatsku već i unutar šireg okvira transeuropske prometne mreže TEN-T. Njegova važnost za povezivanje sjevernog Jadrana s ostatkom srednje Europe prepoznata je na najvišoj razini, a ključni korak u realizaciji tog pravca je modernizacija i izgradnja željezničke pruge, naglasila je Raguž podsjetivši kako se sredstvima iz europskih fondova već sufinancira dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac, i to s preko 300 milijuna eura EU bespovratnih sredstava te se priprema dokumentacija za dionicu Karlovac – Oštarije. U idućem će se pak razdoblju osigurati preostala potrebna sredstva za dovršetak cijelog projekta, sve do Rijeke. Time će se, ističe Raguž, omogućiti brži, sigurniji i ekološki prihvatljiviji protok roba i putnika, čime Riječki prometni pravac preuzima ulogu glavnog pokretača konkurentnosti domaće logistike.

Foto Marko Gracin

Navela je i kako, uz kapitalne željezničke projekte, ulaganja u prometnu infrastrukturu riječke regije obuhvaćaju i cestovne projekte čiji je zvrstan primjer je nedavno dovršena državna cesta D403, koja spaja luku s riječkom obilaznicom i čvorom Škurinje, a koja je sufinancirana sa 56 milijuna eura EU bespovratnih sredstava.

Povezivanje otoka

U narednom periodu će se, pored već spomenutih budućih ulaganja u željeznicu, nastaviti ulaganja i u druge prometne sektore na Riječkom pravcu, uključujući i kroz nove prilike sufinanciranja namijenjene projektima dvojne namjene, odnosno vojne mobilnosti.

– S druge strane, jednako važan i komplementaran prioritet regionalne politike odnosi se na bolje povezivanje hrvatskih otoka. Primarni cilj ovih mjera je poboljšanje opće povezanosti otočnih zajednica s kopnom te osiguravanje znatno kvalitetnijih uvjeta života za tamošnje stanovnike, što je preduvjet za demografsku revitalizaciju te zadržavanje stanovništva, a u širem smislu i opstanak samih otoka i očuvanje otočkog načina života, naglasila je državna tajnica navodeći i kako je do sada naglasak bio na intenzivnim ulaganjima u fizičku infrastrukturu, odnosno u rekonstrukciju i dogradnju luka, koje održavaju redovite brodske i trajektne linije prema otocima. Na razini Hrvatske je zahvaljujući bespovratnim sredstvima Europske unije, naime, kroz dva razdoblja pokrenut veliki ciklus obnove otočnih luka koji obuhvaća 35 projekata u koje je uloženo 242 milijuna eura EU sredstava. Od toga je 11 projekata kvarnerskih luka u ukupnoj vrijednosti od 86 milijuna eura EU bespovratnih sredstava, pri čemu na sedam luka na kvarnerskim otocima otpada 54,5 milijuna eura.
– Ova ciljana ulaganja u kvarnerske luke omogućuju lakši pristup lukama, češći i sigurniji prihvat trajekata i drugih brodova i po nepovoljnim vremenskim uvjetima, poboljšava se energetska učinkovitost i okolišna održivost lučke infrastrukture, osiguravaju se dodatni komunalni vezovi za domicilno stanovništvo te time i smanjuju gužve u sezoni. Time se ujedno otočanima osigurava i pristup nužnim društvenim, zdravstvenim i gospodarskim sadržajima na kopnu, zaključila je Raguž.

Butković: Hrvatska neraskidivo povezana s morem

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je, ističući kako je Hrvatska je zemlja čija su povijest, identitet i razvoj stoljećima neraskidivo povezani s morem, naveo kako je more za Hrvatsku prostor gospodarskog razvoja, prometnog povezivanja i novih investicija, ali istodobno i prostor života obalne i otočne zajednice.

Naveo je i kako na Kvarneru postoji jako dobra suradnja svih razina vlasti što je bio preduvjet za razvoj brojnih projekata na ovom području.

– I zato mi je drago da se danas govori o plavom gospodarstvu, jer ono podrazumijeva upravo takav pogled – da more ne promatramo kroz jedan sektor, nego kao prostor u kojem se povezuju gospodarstvo, promet, energetika, turizam, infrastruktura i kvaliteta života. Danas plavo gospodarstvo više nije samo pitanje turizma, ribarstva ili pomorskog prometa.

Foto Marko Gracin

Ono sve više postaje pitanje industrije, tehnologije, energetike, inovacija i konkurentnosti. Hrvatska u toj priči ima veliku priliku, a Kvarner je jedan od prostora na kojem se ta prilika najkonkretnije vidi. Posljednjih godina upravo na tom prostoru svjedočimo snažnom investicijskom ciklusu koji s često volim nazvati renesansom hrvatske obale jer se nikada se prije na ovakav način i s ovakvim sredstvima nije ulagalo u naše luke, rive, lučice i lukobrane, kazao je Butković navodeći kako uz potporu europskih sredstava, ulaganja u lučku infrastrukturu premašuju 500 milijuna eura.

Ulaganja u luke

Butković je ilustrirajući koliko se sredstava danas ulaže, povukao paralelu s godinama kada je postao resorni ministar, a kada je na razini cijele države u luke ulagano tek 25 milijuna kuna.

– Smatrao sam da je to smiješna cifra i stoga smo napravili strateške planove te danas imamo 500 milijuna eura udruženih sredstava. Tu zahvaljujem Lučkim upravama jer bez gotovih projekata ne bismo mogli povući ta sredstva, kazao je Butković.

Uz ostalo je ukazao kako danas plavo gospodarstvo sve više postaje pitanje industrije, tehnologije, energetike, inovacija i konkurentnosti u čemu Hrvatska ima veliku priliku, a Kvarner je jedan od prostora na kojem se ta prilika najkonkretnije vidi.

Istaknuo je, pritom, politiku ravnomjernog regionalnog razvoja kao i kako razvoj plavog gospodarstva ne treba mjeriti samo brojem investicija ili količinom pretovarenog tereta, već i brojem kvalitetnih radnih mjesta, doprinosom razvoju gradova i otoka, ali i time koliko taj razvoj ljudima omogućuje da na obali žive i rade tijekom cijele godine.

Foto Marko Gracin

– Kada govorimo o Kvarneru, posebno mjesto, naravno, zauzima Rijeka. Riječki prometni pravac danas ima priliku napraviti snažan iskorak i dodatno se pozicionirati na europskoj logističkoj karti. Novi Rijeka Gateway terminal, investicija vrijedna 380 milijuna eura kroz dvije faze, jedno je od najvažnijih privatnih ulaganja u hrvatsku logistiku. Rezultati tog razvoja već se vide – kontejnerski promet u riječkoj luci u prvih osam mjeseci ove godine veći je za više od 60 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, uz oko 500 tisuća TEU-a, kazao je Butković ističući i kako kao dio europske TEN-T mreže, riječki prometni pravac ima širi europski značaj i predstavlja važnu poveznicu Jadrana s hrvatskim i srednjoeuropskim zaleđem.

Podsjetio je na sve cestovne projekte koji su realizirani i čija je realizacija u tuijku na kvarnerskom području, ali i ukazao kako sada ostaje rješavanje pitanje željezničke povezanosti Rijeke sa zaleđem i srednjeeuropskim tržištima što je, reći će Butković najveći izazov današnjice, ali i budućnosti. Rijeka, ukazao je, u tom smilsu više ne može čekati, tim više što se u narednih 10-ak godina u željezničku infrastrukturu planira uložiti oko 6 milijardi eura, a u željeznički pravac od Rijeke do Karlovca oko 2,5 milijarde. Realizaciju ovog projekta treba ubrzati, navodi Butković, dodajući kako se završetak projekta očekuje do 2033.

Butković o Jadroliniji

Ministar Butković se osvrnuo i na pitanje prometne povezanosti otoka navodeći kako otoci moraju omogućiti kvalitetan život otočana kroz čitavu godinu. U tom smislu važnu ulogu ima najavljeno pomlađivanje flote Jadrolinije uz što će se ići u dokapitalizaciju ove državne tvrtke.

– Jadrolinija je posljednjih godina značajno pomladila svoju brzobrodsku flotu, a pred nama je novi investicijski ciklus modernizacije koji treba odgovoriti na potrebe otočnog stanovništva, ali i na ciljeve zelene tranzicije pomorskog prometa, rekao je Butković uz zaključak poziciju Kvarnera zajednički treba iskoristiti i pretvoriti ga u razvojnu prednost.

Foto Marko Gracin

Plavo gospodarstvo

Kroz dva panela otvorit će se pitanja može li Hrvatska preko riječkog prometnog pravca postati distributivni hub Europe, kao i pitanje povezanosti kvarnerskih otoka kao preduvjeta njihova daljnjeg razvoja i poboljšanja uvjeta života otočkog stanovništva.

Naime, Blue Economy ili Plavo gospodarstvo kao jedan od ključnih razvojnih modela budućnosti zadnjih godina snažno promovira i pozicionira Europska unija, prepoznajući more, rijeke, luke, logističke koridore, energetiku, održivi turizam i upravljanje vodnim resursima kao strateške pokretače gospodarskog rasta, otpornosti i konkurentnosti Europe.

Prema najnovijem EU izvještaju Blue Economy Report, plavo gospodarstvo generira više od 263 milijarde eura bruto dodane vrijednosti i zapošljava gotovo 4,9 milijuna ljudi, čime postaje jedan od najvažnijih europskih razvojnih sektora. Hrvatska je danas prva u Europi prema udjelu plavog gospodarstva u bruto dodanoj vrijednosti nacionalnog gospodarstva, s udjelom većim od sedam posto te više od 150 tisuća zaposlenih vezanih uz sektore mora, pomorstva, turizma, logistike i povezanih djelatnosti. Istovremeno, globalne promjene trgovinskih tokova, ulaganja u prometnu infrastrukturu, energetska tranzicija, digitalizacija i klimatske promjene otvaraju pitanje kako Hrvatska može bolje iskoristiti svoj geostrateški položaj i vodne resurse kao dugoročne razvojne prednosti.

Prvi panel posvećen je  temi jačanja riječkog prometnog pravca o čemu će raspravljati Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka, Dario Silić, generalni direktor Bina Istre, Marko Mišković, član uprave Luke Rijeka, Darko Barišić, član uprave HŽ Infrastrukture te Teuta Duletić, direktorica tvrtke Lürssen Design Center Kvarner.

Veliki investicijski ciklus

Naime, zahvaljujući svom geostrateškom položaju Rijeka se danas nalazi u središtu jednog od najvećih infrastrukturnih i investicijskih ciklusa u svojoj modernoj povijesti. Razvoj terminala Rijeka Gateway, modernizacija željeznice i integracija u europske prometne koridore otvaraju pitanje može li Hrvatska iskoristiti svoj položaj i postati jedno od ključnih logističkih čvorišta srednje i jugoistočne Europe te će panelisti dati odgovore gdje u tom smislu Hrvatska želi biti i kako do toga doći.

Drugi panel imat će, pak, temu Otoci 365 – povezanost kao preduvjet života i razvoja, a na njemu će o budućnosti otoka raspravljati Ivica Lukanović, župan Primorsko-goranske županije, Marin Gregorović, gradonačelnik Grada Cresa, Nikola Grgurić, gradonačelnik Grada Raba, Veljko Radić, ravnatelj Uprave za otoke, te Paula Vidović, ravnateljica Agencije za obalni linijski promet. U ovom će se panelu, uz ostalo, raspraviti pitanja – jesu li danas otoci optimalno povezani, je li to maksimum koji može biti, kakav je plan za slijedeće razdoblje za kvarnerske otoke, što je danas najveći nedostatak života na otoku izvan turističke sezone, kakva bi trebala biti idealna flota za Kvarner, ali i vrlo aktualno pitanje gdje je granica nakon koje turistički razvoj počinje ugrožavati upravo ono zbog čega ljudi žele živjeti na otoku.

Svakako zanimljiv dio programa bit će i razgovor „1 na 1” u kojem će gostovati Peter Corfitsen,predsjednik Uprave Rijeka Gatewaya.

Konferenciju će moderirati poznata novinarka Zrinka Grancarić, a sudjelovanje je moguće samo uz pozivnicu.