ZAGREB – U lokalnoj samoupravi svi se slažu da su uštede potrebne, ali ne nužno i u njihovoj kući. No, postoji prijedlog koji su sve manje općine listom spremne podržati, a riječ je o tzv. funkcionalnom spajanju općina. Naime, Vlada će idućeg tjedna izaći s konačnim prijedlogom reforme samouprave koja predviđa takvo funkcionalno spajanje općina.

Riječ je o tome da Plenkovićeva vlada do 2026. planira spojiti 20 posto općina, i to uz različite financijske potpore koje će male općine dobivati za stvarno spajanje, a u takvim slučajevima država će na sebe preuzeti i dugove tih lokalnih jedinica. Spajanje bi trebalo izgledati tako da veća općina praktički preuzme manju, a kao poticaj država će preuzeti njihove dugove, ali dobivat će i značajnu izravnu novčanu potporu. Primjerice, takva spojena, nova općina dobivala bi dvostruki iznos onoga koji je manja općina dosad dobivala iz fonda fiskalnog izravnanja. Poticaji za dobrovoljna stvarna spajanja uključivat će i jednokratne kapitalne transfere tijekom sljedećih pet godina koje će lokalne jedinice koristiti namjenski za infrastrukturne projekte.

Trošak zaposlenih

S druge strane, općine koje se odluče samo funkcionalno spajati, odnosno one koje se odluče za obavljanje pojedinih zajedničkih poslova, također će dobiti poticaje, od kojih je najvažniji taj da će imati potporu za troškove tekućeg poslovanja, odnosno uglavnom za trošak zaposlenih. Poticaji za funkcionalna spajanja ovisit će o broju i vrsti funkcija koje su predviđene za spajanje.

Funkcionalno spojene općine zadržat će ista sredstva iz proračuna koja su im bila na raspolaganju prije spajanja, i to tijekom najmanje dvogodišnjeg razdoblja, a poticaji će pokriti i jednokratne troškove spajanja te će dobiti i dodatna poticajna sredstva temeljena na postignutim uštedama u sljedećih pet godina. Početni parametri za razradu modela bit će potrebe općina, proračunski kapaciteti, broj stanovnika ili broj potencijalnih korisnika usluga.

Sve se uklapa u model provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, pa će tako općina koja »optira« za funkcionalno spajanje imati pravo na sufinanciranje ako je uključena u zajedničko obavljanje određenih poslova, za koje barem jedan posao obavlja zajednički s drugom jedinicom. U tom bi slučaju imala pravo na određeni postotak sufinanciranja izdataka svog proračuna ostvarenih u tu svrhu u prethodnoj godini, a svaki dodatni posao iznos sufinanciranja povećavao bi se za određeni postotak do određenog ukupnog iznosa sufinanciranja.

– Država će financijski poduprijeti općine koje se odluče za funkcionalno povezivanje i obavljanje pojedinih zajedničkih poslova. Usto, financijska podrška bit će osigurana i za one općine kod kojih bi, na dobrovoljnoj osnovi, postojao interes za stvarnim spajanjem, rekao je Plenković. Za predstavnike samouprave, pak, ključno je da je ovaj model reforme zasnovan na dobrovoljnosti. Nitko nikoga neće prisiliti na povezivanje, ali i u Vladi i u udrugama samouprave misle da će biti dosta onih koji će na ovaj način pokušati riješiti svoje probleme.

Inače, Hrvatska ima 428 općina. Najmanja općina po broju stanovnika je općina Civljane u Šibensko-kninskoj županiji sa 137 stanovnika. Najmanja općina po površini je općina Dekanovec u Međimurskoj županiji sa 6,1 kvadratnih kilometara. Najveća općina po broju stanovnika je općina Viškovo u Primorsko-goranskoj županiji s 14.445 stanovnika, a najveća općina po površini je općina Gračac u Zadarskoj županiji s 957,19 km2. U Civljanima je petero zaposlenih, a načelnik je ujedno i komunalac, te rješava većinu problema izravno u kontaktu s građanima. Proračun za prošlu godinu iznosio je 7,2 milijuna kuna. Ali čak i u Primorsko-goranskoj županiji ima općina koje nisu mnogo veće ni financijski mnogo snažnije, stoga nisu neskloni ovo podržati.

Zajednički projekti

Primjerice, i Općina Klana i Općina vinodolska sa sjedištem u Bribiru imaju proračune od oko 16 milijuna kuna, a iako pripadaju različitim političkim opcijama, pa je tako načelnica Klane Željka Šarčević Grgić SDP-ovka, a načelnik u Bribiru Daniel Grbić HDZ-ovac, oboje imaju potpuno isti stav: teritorijalno spajanje sa susjednim općinama ne, ali funkcionalno – svakako da, pogotovo ako pritom još dođu i kakvi novi, dodatni poticaji od države.

– Mi zapravo već dugo tako funkcioniramo – odavno imamo zajedničku turističku zajednicu s Crikvenicom i Novim Vinodolskim jer zajednički promoviramo našu rivijeru i zaleđe, a i komunalno društvo, Eko Murvica, već godinama imamo zajedno s Gradom Crikvenicom, kaže Daniel Grbić iz Općine Vinodolske. Ovaj novi prijedlog, kaže, nije još imao prilike u cjelini vidjeti, ali njegova općina bez problema financijski funkcionira pa neka fuzija sa susjednim jedinicama sigurno nije potrebna. No, zajednički projekti svakako da.

– Mi sigurno sami ne možemo financirati veće kapitalne projekte, to je nemoguće bez države ili EU sredstava i slično. Također, s jedne strane, korona je pokazala sve o tome kako živimo s ovim administrativnim podjelama. Naši građani nemaju benzinsku pumpu na svom području i imamo samo jedan bankomat, pa je s lockdownom bilo onemogućeno doći do tih sadržaja. Ali, opet, mi imamo solidan lokalni standard – imamo dvije škole, dječji vrtić, ambulantu, ljekarnu i dobro nam je što smo »svoj gazda« sve ove godine, kaže Grbić.

Slično razmišlja i načelnica Klane Željka Šarčević Grgić.

– Klana jest jedna od najmanjih općina u PGŽ-u, ali teritorijalno i povijesno mi smo samostalna općina. Zato teritorijalno spajanje za nas ne dolazi u obzir, ali funkcionalno itekako da, to bismo podržali, čiji god ovaj projekt bio. To nam je svakako privlačno, kaže načelnica, koja napominje da Klana upravo u suradnji s Gradom Kastvom kreće u spajanje dviju turističkih zajednica, odnosno pridružuje se onoj kastavskoj kao jedinstveni turistički proizvod. Tu je i šira suradnja općina riječkog prstena i Županije oko gradnje novog doma za starije, gdje su u projektu zajedno Klana, Matulji, Kastav, Jelenje, Čavle, pa tzv. funkcionalno spajanje već postoji kao praksa.

– Troškove treba racionalizirati, to je sigurno, a i povezivanjem se lakše mogu ostvarivati veći projekti, a pogotovo ako država još i financijski pomogne u takvim slučajevima. Zato je ovaj prijedlog itekako dobrodošao, kaže načelnica Klane, no stvarno spajanje s bilo kim od »susjeda« nije u planu.

– Ipak komunalne probleme ovako rješavamo lakše za naše građane, bliži smo im, ljudi se znaju, izravno komuniciramo i na usluzi smo izravno građanima, zaključuje ona.