Alarmantni podaci

Kako smo postali toliko nervozna nacija? Hrvati troše milijune na sedative!

Ljerka Bratonja Martinović

Ilustracija / Foto Sharon McCutcheon on Unsplash

Ilustracija / Foto Sharon McCutcheon on Unsplash

8,5 posto svih prepisanih recepata u djelatnosti obiteljske medicine odnosilo se na anksiolitike, lijekove protiv tjeskobe ili lijekove za smirenje



Od ukupnog broja od 3.656.325 osiguranika, njih 92,9 posto je lani koristilo zdravstvenu zaštitu, najviše u Ličko-senjskoj županiji, a najmanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji.


Preventivni pregledi, čak i u dječjoj dobi, kretali su se tek oko 10 do 15 posto. Obiteljski liječnici prošle su godine odradili 50 milijuna kontakata sa svojim pacijentima, u prosjeku 16 po pacijentu, ali u okolnostima pandemije kada je pristup liječniku bio ograničen, uglavnom se radilo o telefonskim kontaktima ili komunikaciji putem e-maila.


Oko 10 milijuna kontakata s pacijentima, otprilike tek jedna petina, odnosila se na pregled pacijenta u ordinaciji, a 33 posto na savjetovanje s liječnikom o nekom problemu ili terapiji.




U prosjeku, svaki je pacijent svog liječnika u prošloj godini »uživo« posjetio triput, proizlazi iz novog izvješća HZJZ-a o korištenju zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske medicine u 2021. godini.


Visoki tlak


Iako je broj liječničkih pregleda daleko ispod pretpandemijskog, kada ih je godišnje bilo i za četiri milijuna više, potrebe za zdravstvenom uslugom su rasle jer su pacijenti imali čak šest milijuna kontakata s liječnikom više nego proteklih godina, a broj izdanih uputnica i recepata premašio je pretpandemijske godine.


Broj izdanih uputnica ukazuje da je zdravstveni sustav pacijentima bio dostupniji u odnosu na 2020. ili su potrebe za zdravstvenom skrbi postale neodgodive.


Obiteljski liječnici su svojim pacijentima lani tako izdali ukupno 11,7 milijuna različitih uputnica, što je u odnosu na prvu pandemijsku godinu skok od čak tri milijuna uputnica više.


Mahom se radilo o vađenju krvi ili drugim dijagnostičkim pretragama, dok se manje od polovine odnosilo na specijalističke preglede.


Od ukupnog broja izdanih uputnica, u prosjeku svaka druga ili 53,8 posto, odnosila se na dijagnostičke pretrage, uključujući i kontrolne, a njih 2,5 posto na uputnice za hitne specijalističke ambulante.


U prosjeku, na svaka 164 kontakta s ambulantom obiteljskog liječnika izdana je po jedna uputnica. U 2021. propisano je ukupno 55,7 milijuna lijekova na recept, bitno više u odnosu na predpandemijsku 2019. godinu, kad je u Hrvatskoj izdano 54,9 milijuna recepata za lijekove.


Kao i prethodne 2020. godine, 8,5 posto svih prepisanih recepata u djelatnosti obiteljske medicine odnosilo se na anksiolitike, lijekove protiv tjeskobe ili lijekove za smirenje središnjeg živčanog sustava, koji se i inače nalaze pri vrhu ljestvica po učestalosti propisivanja.


Drugo mjesto uglavnom je pripalo lijekovima za povišeni tlak, a odmah za njima po učestalosti uzimanja, lijekovi su za želučane tegobe i oni za snižavanje masnoća u krvi.


Na ove je skupine lijekova izdano više od 17 milijuna recepata, ili gotovo trećina ukupnog broja recepata.


Vađenje krvi


Najveći udio pregleda u ukupnom broju kontakata s obiteljskim liječnikom bio je zastupljen u Ličko-senjskoj županiji. Udio liječničkih savjetovanja u ukupnom broju kontakata bio je najveći u gradu Zagrebu, oko 42 posto, a najmanji je zabilježen u Karlovačkoj županiji – 23 posto.


U Primorsko-goranskoj županiji, udio pregleda u svim kontaktima kretao se oko 25 posto, a savjetovanja 30 posto. Svi ostali kontakti s liječnicima mahom su značili izdavanje recepta za kroničnu terapiju ili uputnica za dijagnostičke i druge pretrage, odnosno pregled liječnika specijalista.


U ordinacijama Šibensko-kninske županije je zabilježeno najučestalije izdavanje uputnica, jedna na svakih 3,5 kontakta s liječnikom, dok se u ordinacijama Varaždinske županije izdavala jedna uputnica na svakih pet kontakata sa zdravstvenom zaštitom, što je uvjerljivo najrjeđe u zemlji.


U Primorsko-goranskoj županiji svaki četvrti kontakt pacijenta s liječnikom završio je izdavanjem uputnice, no upravo su liječnici u ovoj županiji izdali najmanje uputnica za konzilijarne preglede, samo 21 posto, dok ih se najčešće izdavalo pacijentima u Osječko-baranjskoj županiji, čak 36,7 posto svih izdanih uputnica.


Primorsko-goranska županija također je jedna od rijetkih u zemlji gdje su liječnici pacijente češće slali oftalmologu nego na radiološke pretrage ili ultrazvuk.


Općenito, iz ordinacija obiteljske medicine pacijenti su se najčešće upućivali na pretrage u djelatnosti medicinske mikrobiologije s parazitologijom i medicinske biokemije, što obuhvaća 25 posto svih izdanih uputnica, dok se 6,6 posto odnosilo na radiološku dijagnostiku, 4,8 posto na ultrazvuk i 2,3 posto na nuklearnu medicinu.