Bayer AG može biti ponosan na velik dio svoje povijesti duge 160 godina. Dugo je to bilo najvrjednije poduzeće u njemačkom burzovnom indeksu DAX-u. Ali, pogled na najnoviji razvitak zabrinjava. Bayer je, istina, i dalje najveće farmaceutsko poduzeće u Njemačkoj, ali svojim razvitkom u posljednje vrijeme ne može biti zadovoljan. Tko je 2015. kupio dionice Bayera ostala mu je samo četvrtina tadašnje vrijednosti, piše Deutsche Welle.

U 2022. je Bayer, istina, imao promet od preko 50 milijardi eura i ostvario rekordnu dobit od 4,15 milijardi eura. Polovica od toga otpada na agrarni sektor. Ali, upravo agrarni sektor mu sada zadaje probleme. Agrar je jedno od tri područja djelovanja Bayera, pored lijekova koji se izdaju samo na recept (Pharmaceuticals) i zdravstvenih proizvoda u slobodnoj prodaji (Consumer Health).

Monsanto kao otrov

Problemi su počeli 2018. kad je Bayer preuzeo američko poduzeće Monsanto. Pritom je Monsanto već tada bio poznat kao zločesto poduzeće, kaže Marc Tüngler iz Njemačke udruge za zaštitu dioničara DSW. Druga poduzeća, kao što je njemački BASF, nisu htjeli imati veze s Monsantom, jer se već znalo za sumnje da sredstvo za uništavanje korova Glyphosat, kojim je Monsanto zarađivao, izaziva rak. Bayer je ipak preuzeo Monsanto za oko 59 milijardi eura, što je bila najveća investicija jednog njemačkog poduzeća u inozemstvu svih vremena.

Istina, s proizvodima Monsanta je porastao promet Bayera, ali od tada se poduzeće bori s velikim dugovima i nepredvidivim tužbama zbog štetnosti Glyphosata.

Milijarde za odštetu

Ni pet mjeseci nakon preuzimanja Monsanta jedan američki sud je jednom bivšem domaru, Dewayneu Johnsonu, koji je godinama koristio Glyphosat i obolio od raka, dosudio odštetu od skoro 290 milijuna dolara. Ta je kazna, istina, u kasnijoj presudi smanjena na 78 milijuna dolara, ali su slijedile nove tužbe. Nekad je Bayer morao platiti 80 milijuna dolara, nekad dvije milijarde.

2020. je Bayer osnovao fond za pokrivanje troškova odštete. Već je platio 9,5 milijardi dolara kako bi se riješio tužbi. Krajem 2022. je u fondu za sadašnje i buduće tužbe zbog Glyphosata bilo 6,4 milijarde dolara.

„Veliko pitanje je hoće li taj fond biti dovoljan ili će morati biti izdvojene još milijarde”, kaže Marc Tüngler. „Po broju zahtjeva se vidi da to neće biti dovoljno.”

Bayer je, istina, na nekim suđenjima i pobijedio i već je ili nagodbom ili isplatom odštete riješio više od 100.000 tužbi. Ali, stalno se javljaju novi tužitelji. Razlog je to što „odvjetnici u SAD-u vrbuju za podnošenje tužbi”, a što je više tužbi to je stvar unosnija i za odvjetnike.

Glyphosat: otrov ili ne?

Koliko je Glyphosat štetan, o tomu nema konačnog mišljenja stručnjaka. Dok je Agencija za istraživanje raka IARC Svjetske zdravstvene organizacije WHO 2015. za Glyphosat rekla da „vjerojatno izaziva rak”, Europska komisija je upravo odobrila upotrebu toga pesticida za idućih deset godina. I američka ustanova za zaštitu okoliša EPA tvrdi da Glyphosat ne izaziva rak.

Da bi se Bayer definitivno riješio teme Glyphosata morao bi se tom temom pozabaviti američki Vrhovni sud. Ali on to dosad nije htio učiniti.

Zabrinutost i zbog PCB-a

I drugi proizvodi, koji sadrže kemikaliju PCB, izazivaju glavobolju kod vodstva Bayera, jer se za njih smatra da izazivaju rak i u SAD-u su zabranjeni od 1979. godine. Monsanto je proizvodio PCB do 1977. Korišten je primjerice u sredstvima za čišćenje ili u bojama. Nedavno je jedan sud u SAD-u osudio Monsanto na plaćanje odštete od 857 milijuna dolara u vezi s PCB-om.

Bayer se nadao velikim prihodima i uz pomoć novog sredstva protiv zgrušavanja krvi nazvanog Asundexian. Ali, ključna studija je prekinuta zbog slabog djelovanja sredstva. Nakon toga su dionice Bayera izgubile više od petine vrijednosti, vrijednost koncerna na burzi je pala za oko 8,7 milijardi eura.

Preveliko zaduženje

Preuzimanjem Monsanta i plaćanjem odšteta Bayer se jako zadužio. Krajem rujna 2023. je ukupno neto-zaduženje iznosilo 38 milijardi eura, što je za oko šest milijardi više od trenutne vrijednosti koncerna na burzi (oko 32 milijarde eura).

Zbog prevelikog zaduženja i niske vrijednosti na burzi sve češće se govori o razbijanju koncerna. Prodajom nekih izdvojenih dijelova moglo bi se smanjiti dugove. Marc Tüngler, međutim, upozorava da bi novac od prodaje mogao motivirati odvjetnike u SAD-u da podnose još više tužbi.

Bill Andreson, koji je na čelu Bayera od lipnja 2023., izjavio je: „Status quo jednostavno nije opcija za Bayer.” Ali, on je protiv razdvajanja koncerna u tri dijela. No i dalje se preispituje prodaja sektora za preparate koji se mogu kupiti bez recepta ili agrarnog sektora, kaže on.

Pojedinosti o reformi koncerna i viđenje poslovanja u 2024. Bayer bi trebao objaviti u ožujku ove godine. Ali, Anderson je već sad najavio da će struktura koncerna postati mršavija i birokracija smanjena. Bit će ukinute neke vodeće pozicije. „95 posto odluka u organizaciji bit će prebačeno s menadžera na zaposlenike koji obavljaju određeni posao”, kaže Anderson.

Tüngler smatra velikim izazovom tako radikalnu reformu vrlo tradicionalnog koncerna. „Takav put ne može biti bolniji i naporniji”, kaže on. „Ali, možda je to jedini put koji Bayeru preostaje: da se poduzeće mora promijeniti i prema unutra i prema vani.”