Redovito mjesečno istraživanje Crobarometar koje ekskluzivno donosi Dnevnik Nove TV, a provodi agencija Ipsos, donosi i drugi dio istraživanja. Dok jedni traže spas od sve većih vrućina, drugi pitaju hoće li im umjetna inteligencija jednog dana preuzeti posao.

Klimatske promjene i umjetna inteligencija možda zvuče kao teme budućnosti, ali sve više postaju dio naše svakodnevice. Koliko ih građani doista osjećaju i kako na njih gledaju?

Odgovore donosi Crobarometar za srpanj, a rezultate je analizirala reporterka Sabina Tandara Knezović uz gosta komentatora Borisa Jokića.

KLIMATSKE PROMJENE

Osjećate li Vi osobno posljedice klimatskih promjena?

Klimatske promjene, čini se, za većinu građana itekako su dio svakodnevice. Čak 69% ispitanika kaže da osobno osjeća njihove posljedice. S druge strane, gotovo trećina građana, njih 31%, smatra da posljedice klimatskih promjena ne osjeća.

Boris Jokić za ove brojke kaže da ukazuju na to da su klimatske promjene već ovdje.

„Republika Hrvatska je uvelike pod udarom klimatskih promjena. Sami podaci ukazuju da građani u različitim dijelovima Hrvatske pomalo to drugačije osjećaju.

Oni koji su, recimo, na kontinentu u Slavoniji i sjevernoj Hrvatskoj više ukazuju da klimatske promjene utječu i da osjećaju posljedice klimatskih promjena, baš kao oni u Dalmaciji, dok oni koji su u Lici i Gorskom Kotaru to osjećaju nešto manje.“

Tandara Knezović dodala je da podaci pokazuju kako simpatizeri Mosta najmanje osjećaju klimatske promjene, a simpatizeri SDP-a najviše.

„To je za očekivati, Most je stranka koja na neki način uvijek želi propitati određene pozicije.

Treba istaknuti da i kod njihovih simpatizera više od polovine osjeća posljedice klimatskih promjena. Hrvatska je tu po nečemu specifična, gotovo da i nema razlika po strankama vezano za to osjećaju li se posljedice klimatskih promjena ili ne“, poručio je Jokić.

Gdje najviše osjetite klimatske promjene?

Građani posljedice klimatskih promjena najviše osjećaju tijekom ljeta. Čak 87% ispitanika navodi da im svakodnevicu najviše otežavaju ekstremne vrućine. Na drugom mjestu su blage zime i sve učestalije oluje, uključujući tuču – oba problema ističu po 43% građana.

Gotovo jednako često, njih 42%, upozorava i na sve češće suše. Više od četvrtine ispitanika kao posljedicu klimatskih promjena navodi obilne kiše i poplave, njih 27%, dok 26% primjećuje da su mora, rijeke i jezera sve topliji.

Nije čudno da su ekstremne vrućine prve na listi prioriteta, ističe Jokić.

„Trenutno se i nalazimo u toplinskom valu. Treba reći da jedan topli dan ili toplinski val nije znak klimatskih promjena, baš kao što niti hladnija zima nije znak da klimatskih promjena nema.

Riječ je o dugotrajnim promjenama koje utječu na to da je temperatura u prosjeku iz godine u godinu veća i ono što je posebno važno za RH i za živote svih građanki i građana da je vrijeme sve nestabilnije i da su ekstremne pojave sve češće.

Tako su i toplinski valovi nešto češći nego što su bili, tako su i suše češće nego što su bile, baš kao i poplave. Upravo ta nepredvidivost je znak klimatskih promjena, a ne nužno jedan vruć dan, jer takav je bio i 1970., 1950. i 1910.“, tumači Jokić.

Koliko klimatske promjene utječu na svakodnevni život?

Za većinu građana utjecaj je primjetan. Više od polovice ispitanika, njih 54%, kaže da klimatske promjene na njihove svakodnevne aktivnosti utječu malo ili umjereno.

Dodatnih 27% smatra da je taj utjecaj velik ili vrlo velik. S druge strane, 16% građana navodi da klimatske promjene uopće ne utječu na njihov svakodnevni život, dok tri posto ispitanika nema jasan stav.

„Ako živiš u određenim sredinama u kojima to nije toliko zastupljeno, ni ne osjećaš to. Jedan dio ni ne vjeruje u klimatske promjene niti da se nešto događa. Puno je zanimljivije vidjeti na koga one utječu.

Kada pogledamo podjelu na one koji žive na selu i one koji žive u gradu, oni koji žive na selu iskazuju u većoj mjeri da se na njihov svakodnevni život osjeti utjecaj klimatskih promjena.

Naročito stočari, ratari u Slavoniji, sjevernoj Hrvatskoj gdje je poljoprivreda takva da tuča može u jednom trenutku uništiti sve. Kad oni to iskuse, nije pitanje vjerovanja ili ne, pitanje je što možemo kao društvo učiniti“, kaže Jokić.

Na pitanje radimo li dovoljno, kaže da je Hrvatska svjesna problema, ali se ne radi dovoljno.

„Ne radi se dovoljno da se s jedne strane odmakne pesimizam da se ne može ništa učinit. Puno toga se može učiniti i s razine pojedinca i s razine države. Bilo bi jako dobro kada bi država smanjila neke negativne posljedice koje utječu na povećanje štetnog utjecaja klimatskih promjena.

Recimo, bilo bi jako lijepo kada bi se više pošumljavalo, a ne ilegalno odšumljavalo, kada se gradovima ne bi odmicalo zelenilo koje štiti građane od recimo toplinskih valova, sve to zamijenili smo čestom betonizacijom i obale i drugih mjesta.

Kada govorimo o klimatskim promjena to nisu samo neki modeli, to su i svakodnevne aktivnosti u lokalnim zajednicama. Bilo bi puno bolje kada bi uključili tu pamet koju imamo ovdje da napravimo održive sredine, da napravimo zaštitu poljoprivrednih površina, da imamo i određene zaštite od toga što se može dogoditi kada dođe do tuča, poplava, toplinskih valova i suša.

To pametne zemlje rade i siguran sam da Hrvatska može učiniti puno više na tom planu“, smatra Jokić.

UMJETNA INTELIGENCIJA

Koliko često koristite umjetnu inteligenciju?

Još jedna tema koja u društvu izaziva znatiželju ali i prijepore a to je umjetna inteligencija. Koliko je građani uopće koriste? Četvrtina ispitanika, njih 25%, kaže da umjetnu inteligenciju koristi često ili vrlo često.

Jednako toliko koristi je povremeno. S druge strane, polovica građana umjetnu inteligenciju koristi rijetko ili je uopće ne koristi.

Nije to tako ni loše, smatra Jokić.

„Nije pitanje treba li koristiti umjetnu inteligenciju, nego kako je koristimo i u koju svrhu. Umjetna inteligencija ima nevjerojatan potencijal transformirati i društva i živote pojedinaca i iskustva recimo ako govorimo o obrazovanju učenja.

Trenutno je ne koristimo kao civilizacija na način koji odgovora njezinom potencijalu. Najčešće se koristi u trivijalne svrhe, koristimo je da ulovimo neku prečicu, a kada bi se UI koristila na pravi način, ona bi omogućila iskustva učenja koja nama nikada nisu bila dostupna.

Isto tako, UI bi mogli koristiti u svojstvima pametnih gradova, da napravimo promet boljim, da napravimo javne službe boljima, sve to omogućuje UI, ali nismo još kao društvo na razini da uopće shvatimo koji je potencijal toga.

S druge strane, veliki igrači, velike tehnološke kompanije, od ljudi žele napraviti isključivo konzumente umjetne inteligencije, neselektivne konzumente, bez ikakvog kritičkog promišljanja, svijet se nalazi na tom razmeđu, između toga da je to ogromni potencijal i toga da postane igračka u rukama tek nekolicine.“

Ističe da se umjetne inteligencije ne treba bojati. „Strah je samo sredstvo kontrole. Ljudi su toliko prilagodljiva vrsta, mi smo ti koji su inteligentni. Nije umjetna, nečiji ljudski rad stoji iza toga, a nije ni inteligencija, to je isključivo statističko učenje“, dodao je Jokić.

Podaci pokazuju da je se najviše koristi u Dalmaciji i u Zagrebu.

„Više je koriste obrazovani, više u gradovima i postoji ogromna dobna razlika u korištenju. Mlađi znatno više, ali pitanje u koju svrhu i na koji način“, kaže Jokić.

Među strankama je više koriste simpatizeri Možemo.

„To je očekivano premda i kod njih baš kao i u svim drugim stranaka postoji jaka polarizacija. Već dugo govorim da je u Hrvatskoj tehnologija, posebice digitalna, ideološko pitanje.

Međutim nije za očekivati da će to ideološko pitanje biti i unutar stranaka, ali i unutar stranaka će biti određenih problema između onih koji prihvaćaju i onih koji su skeptični prema njoj“, ističe je Jokić.

Kako doživljavate umjetnu inteligenciju?

Kako građani doživljavaju umjetnu inteligenciju? Najviše ispitanika, njih 34%, vidi ju kao korisnu pomoć u svakodnevnom životu, dok je 30% doživljava kao zanimljivu tehnologiju koju još upoznaje i istražuje.

Istodobno, dio građana izražava zabrinutost. Njih 28% smatra da bi umjetna inteligencija mogla imati negativan utjecaj na društvo, a 23% upozorava na rizike za privatnost i sigurnost osobnih podataka.

Po 19% ispitanika umjetnu inteligenciju vidi kao alat koji povećava produktivnost, ali jednako toliko smatra da predstavlja prijetnju radnim mjestima.

17% njih smatra da je riječ o tehnologiji u koju još nemaju dovoljno povjerenja. S druge strane, manji dio građana, njih 12%, očekuje da će umjetna inteligencija imati pozitivan utjecaj na društvo, dok 9% kaže da još ne može procijeniti njezine učinke.

„Ona uistinu može olakšati određene stvari, ubrzati i poboljšati određene procese, može poboljšati i kvalitetu života u određenim gradovima. Međutim postoje i prijetnje, da se nalazi u rukama određenog broja ljudi koji su motivirani svojim profitom, na taj način se ne iskorištava sav potencijal tehnologije.

Usporedio bih to s trenutkom kada su društvene mreže probile u širu sferu korištenja, svi smo govorili da će nas približiti, međutim danas se pitamo zapravo da li je to bilo dobro.

Kao i svaka druga tehnologija, nje se ne treba plašiti, ali treba je koristiti za konstruktivne stvari, prave stvari, a ne za one, kao što je to i kod svake tehnologije prisutno, koje su na negativnom spektru.

Može li umjetna inteligencija ugroziti radna mjesta?

Postoji li opasnost da umjetna inteligencija ugrozi radna mjesta? Pitanje je koje dijeli građane.  Gotovo polovica ispitanika, njih 44%, slaže se s tvrdnjom da umjetna inteligencija predstavlja prijetnju radnim mjestima.

Trećina građana, odnosno 32%, o tome nema čvrst stav, dok se 24% ispitanika ne slaže s tvrdnjom da umjetna inteligencija ugrožava zaposlenost.

„Tehnologija otklanja određeni broj radnih mjesta, ali tehnologija ako je dobro napravljena i ako se primjeni na dobar način i stvara nova radna mjesta“, rekao je Jokić.

Na pitanje plaši li to da se umjetna inteligencija može oteti kontroli, Jokić kaže da ne treba vjerovati onima kojima otvaranje takvih tema služi kao financijski interes.

„Iza ovoga se nalaze snažni financijski interesi velikih tehnoloških kompanija i velika globalna igra, a mi ovdje bismo trebali biti malo pametniji, malo kritičniji, uzeti najbolje od tehnologije i vidjeti što ona znači u životima, a ovo druge stvari – ne padati pod utjecaj mešetara, lažnih proroka, svih onih koji govore da će nas netko zamijeniti.

Neće nas nitko ovdje zamijeniti, ljudi su oni koji drže inteligenciju“, napomeno je Jokić te zaključio: „Treba se uzdati u svoju pamet i u to da smo jedno drugome prijatelj i da kroz ljudske odnose i suradnju možemo učiniti bolje stvari nego što, i uz umjetnu inteligenciju, živimo trenutno.“

Napomena:

Istraživanje Crobarometar provedeno je od 1. do 21. srpnja putem metode Knowledge panel na uzorku od 997 ispitanika. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3%.