U Hrvatskoj se istraživanja geotermalnih voda provode na 23 prostora, a eksploatacija na 13 polja te se na šest polja planira proizvodnja električne, a na sedam toplinske energije za grijanje i poljoprivredu, podaci su Ministarstva gospodarstva.

Iz Ministarstva gospodarstva na upit Hine o projektima vezanim za iskorištavanje vrelih podzemnih voda odgovaraju da geotermalni sektor u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi snažan razvoj.

Danas se istražne aktivnosti provode na 23 istražna prostora geotermalnih voda, dok se gospodarska djelatnost eksploatacije odvija na 13 eksploatacijskih polja.

Projekti koji su najdalje u razvoju

To pokazuje, tvrde iz Ministarstva, da se geotermalni projekti nalaze u različitim fazama razvoja. Od toga je na šest eksploatacijskih polja predviđena proizvodnja električne energije, a na sedam polja proizvodnja toplinske energije za potrebe toplinarstva, grijanja javnih i stambenih objekata te poljoprivrede.

Najdalje su u razvoju projekti proizvodnje električne energije koje razvijaju ENNA Grupa na eksploatacijskom polju Slatina 2 i turski Soyak na eksploatacijskom polju Legrad 1.

Ministarstvo gospodarstva nedavno je pripremilo nacrt rješenja, kojim tvrtki Terra Energy Generation Company u vlasništvu Soyaka omogućuje nastavak razvoja projekta geotermalne elektrane u Legradu kroz bušenje nove razradne bušotine LEGRAD GT-4, predviđene do dubine od gotovo četiri kilometra.

Bušotina će se nalaziti na geotermalnom polju Legrad 1 gdje bi u doglednoj budućnosti turska tvrtka trebala izgraditi 98-megavatnu elektranu. Načelnik Općine Legrad Ivan Sabolić za Hinu kaže da investitor za elektranu priprema dokumente kako bi ishodio lokacijsku dozvolu.

Oba projekta završila su ključnu istražnu fazu te ulaze u pripremu izgradnje proizvodnih postrojenja.

Potvrda geotermalnog potencijala

Istodobno je kroz projekt Agencije za ugljikovodike, financiran sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, na lokacijama Velika Gorica, Osijek, Vinkovci i Zaprešić potvrđen geotermalni potencijal za razvoj sustava daljinskog grijanja, a u pripremi je sljedeća faza razvoja proizvodno-utisnih sustava.

Geotermalne projekte razvijaju i brojne jedinice lokalne i područne samouprave, među kojima su Bjelovar, Križevci, Lipik, Kutina, Slavonski Brod, Vukovar i Dugo Selo.

Interes za razvoj geotermalne energije kontinuirano raste, što potvrđuje velik broj aktivnih istražnih prostora, ulaganja privatnih investitora i sve veći interes lokalnih zajednica za razvoj sustava grijanja temeljenih na geotermalnoj energiji.

Hrvatska, zahvaljujući geološkim karakteristikama panonskog bazena, raspolaže značajnim geotermalnim potencijalom. Geotermalna energija pritom ima važnu ulogu u jačanju energetske sigurnosti, smanjenju ovisnosti o uvozu energenata, razvoju toplinarstva, industrije i poljoprivrede te ostvarivanju ciljeva dekarbonizacije.

Ministarstvo gospodarstva kaže da će nastavit podupirati razvoj geotermalnih projekata kroz nacionalne i europske izvore financiranja te stručnu i institucionalnu potporu investitorima i jedinicama lokalne samouprave.

Dosadašnji projekti pokazali su da se kvalitetnom pripremom i smanjenjem početnog geološkog rizika geotermalni potencijal može uspješno pretvoriti u konkretne investicije koje doprinose razvoju lokalnih zajednica, jačanju energetske sigurnosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.