NEMA JEFTINOG LJETOVANJA

Inflacija i konkurencija tope zaradu. Čini se da je na vratima i ozbiljno dizanje cijena u turističkom sektoru

Alenka Juričić Bukarica

Foto Arhiva/NL

Foto Arhiva/NL

Cijene smještaja su formirane još prošle godine te povećane za iznos tada očekivane inflacije između 2 i 3 posto, tako da hotelijeri nemaju puno prostora za dodatno dizanje cijena. Korekcije su jedino moguće za individualne goste, a rast cijena može se očekivati i kod ugostitelja koji pružaju a la carte uslugu



RIJEKA – Snažan rast cijena u mnogim segmentima života zabrinjava ljude u Njemačkoj više nego išta drugo, prenijeli su ovih dana njemački mediji rezultate istraživanja po kojem je oko 40 posto od nekih tisuću ispitanika reklo da im je trenutno najveća briga – inflacija. Pri tome je oko 75 posto njih u posljednje vrijeme imalo veće izdatke za hranu, a više od polovine i veće troškove za benzin, struju i ostale energente. S druge strane, štedi se na onome što nije nužno neophodno, a u tu kategoriju spadaju i zabava i putovanja. U Njemačkoj, koja je za Hrvatsku prvo najvažnije emitivno tržište i usto iznimno potentno, prvog dana prodaje planulo je oko pola milijuna željezničkih karata za putovanja unutar zemlje. S druge strane, što se tiče godišnjih odmora, konkurencija se vraća.


Neckermann Reisen dodao je više kapaciteta u Grčkoj u svoju ponudu, te sada u toj zemlji ima u ponudi više od 300 hotela, a minhenski FTI ulaže u više hotela i novih izleta u Tunisu za koji su, kažu u FTI-ju, rezervacije na razini 2019. Ako se sve ovo uzme u obzir, dade se zaključiti da će, prvenstveno hotelijerima, ove godine biti možda još i teže ostvariti profitabilno poslovanje nego lani, kad je Hrvatska bila u puno boljoj situaciji od svih mediteranskih konkurenata.


Nedostatak radnika


To je, doduše, samo dio problema. Naime, hrvatske turističke firme bore se s nedostakom radne snage, što posljedično vezuje i veće izdatke za plaće i ostala materijalna prava djelatnika. Kao i povećanje svih ostalih cijena, energije, hrane, pa i samih investicija, s obzirom na iznimno velik rast cijena građevinskog materijala, ali i samih radova. A bez investicija u turizmu nema napretka. Tako nam je već početkom ove godine, a tada razina inflacije nije bila ni izbliza na ovakvim razinama, da ne govorimo i da nikome ni u najluđim snovima nije bilo da će za dva mjeseca buknuti rat u Ukrajini, čelnik jedne od najvećih turističkih kompanija u Hrvatskoj kazao da za 2022. imaju značajno lošiju startnu poziciju i samim time, koliko god dizali cijenu, u jednom dijelu neće moći nadomjestiti rast troškova.




U međuvremenu su se stvari, kao što znamo, dodatno zakomplicirale pa se slobodno može reći da će turističkim firmama koje su se tek ove godine konačno trebale početi u pravom smislu riječi oporavljati od dviju pandemijskih godina, ova sezona, bez obzira na broj turista, financijski biti još i teža nego lanjska. Turista će ove godine biti. Kažu neki, kao da je brana popustila i sada kreće prava bujica putovanja, prije nego se taj početni balon ispuše.


Janković: Na rast cijena već utječe uvođenje eura

 


Hrvatski se turizam mora suočiti s još jednim faktorom koji radi pritisak na povećanje cijena, a s kojim se konkurencija ove godine ne suočava. Riječ je o uvođenju eura.


– Inflacija i porast cijena energenata ne utječu samo na poslovanje u Hrvatskoj, već i u cijeloj Europi i šire. Međutim, ne znam u kojoj trenutno mjeri na povećanje troškova hrane, odnosno cijene namirnica, utječe najavljeno uvođenje eura. Mislim da je ipak već sada rast cijena ovih inputa dijelom posljedica i toga, bez obzira što se najavljuje da uvođenje eura neće potaknuti rast cijena, ukazala je prof. dr. sc. Janković.

Međutim, treba znati da su na krilima dobre epidemiološke situacije, te doista bolje sezone od svih na Mediteranu te dolaska nekih novih gostiju visoke platežne moći, cijene već lani dizane. Pokazalo je to i posljednje istraživanje Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija (FMTU) i konzultantske tvrtke BlueRock Consulting, prema kojem su hrvatski hoteli lani ostvarili rast prosječne cijene od čak 22 posto u odnosu na pretpandemijsku razinu. Cijene su rasle i u kampovima, po nešto manjim stopama. Naravno da je preduvjet za korekciju cijena bilo dizanje kvalitete u objektima u proteklim godinama. Ali, i uz poskupljenje u odnosu na 2019., hoteli zbog manje zauzetosti ipak nisu ostvarili financijski rezultat iz 2019. već zaostaju 38 posto. Pitanje je stoga uopće koliko je turistički sektor ove godine u mogućnosti moći korigirati cijene, a i dizanjem cijena nadomjestiti snažan rast troškova.


Troškovi poslovanja


Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT) istaknuo je da hrvatski turizam, naravno, nije imun na inflaciju koja donosi veliki pritisak na troškove poslovanja. A uz energiju, hranu i ostale troškove redovnog poslovanja, podsjetio je i na to da je u turističkom sektoru izražen i nastavak trenda rasta primanja zaposlenih, što dodatno povećava ukupne rashode poslovanja turističkih kompanija ove sezone.


Pojasnio je, da su, što se tiče prihodovne strane, kad je riječ o smještaju, na razini ove sezone okviri jednim dijelom ranije definirani. Cijene smještaja su formirane i javno objavljene još prošle godine te definirane u ugovorima s poslovnim partnerima. Te cijene su za ovu sezonu, ako je riječ o postojećim objektima koji nisu doživjeli ozbiljniju investiciju tijekom zime, podignute u prosjeku za iznos tada očekivane inflacije, odnosno između 2 i 3 posto.


– Za razliku od tog dijela ponude, u individualnom kanalu su moguće veće korekcije cijena i tu sve veće hotelske kuće koriste takozvani revenue management software koji na dnevnoj osnovi prilagođava cijene zavisno od ponude i potražnje, odnosno raspoloživosti kapaciteta. No, i tu je prostor za podizanje cijena ograničen, najviše zbog velikog povratka mediteranske konkurencije koja ove sezone želi vratiti što više izgubljenog prometa u protekle dvije godine, istaknuo je Ostojić, ukazujući upravo na iznimno jaku konkurenciju ove godine na Mediteranu.


Cijene hotela i restorana u travnju bile više za 11 posto

 


Iz Sektora za turizam HGK-a dobili smo informaciju da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u travnju u odnosu na ožujak 2022., u prosjeku više za 2,6 posto. U odnosu na travanj 2021. u prosjeku su više za 9,4 posto, dok su u godišnjem prosjeku više za 4,7 posto. Potrošačke cijene na godišnjoj razini u kategoriji Restorani i hoteli u travnju 2022., u odnosu na travanj 2021., u prosjeku su više za 11,1 posto što je, uz podatak za kategoriju prijevoza (rast 16,4 posto) i kategoriju hrane i bezalkoholnih pića (rast 12,8 posto), najveći porast. Ulazne cijene svih inputa (energenata, sirovine, cijena rada i sl.) utječu na formiranje završne cijene u turizmu koji nije izoliran od utjecaja inflacije, ističe direktorica Sektora turizma Andreja Vukojević.

– Što se tiče ugostiteljske ponude, možemo očekivati porast cijena hrane i pića, prije svega u objektima koji pružaju a la carte uslugu, no trenutačno je teško prognozirati stopu rasta. Činjenica je da se situacija na tržištu mijenja iz dana u dan te da se zbog poremećaja na tržištu nastavljaju povećavati troškovi različitih sirovina i samog rada i tu je razina neizvjesnosti i dalje prevelika da bi je trenutno mogli na taj način kvantificirati, zaključio je direktor HUT-a.


Usporedba s Mediteranom


Komentirajući inflatorne pritiske na povećanje cijena u turizmu, prof. dr. sc. Sandra Janković, dekanica FMTU-a u Opatiji, kazala je kako je, dakle, već došlo do povećanja cijena u 2021. u odnosu na 2019.


– No, obzirom na povećanje troškova, posebno energenata, ali i namirnica, sigurno je za očekivati da će hoteli, kao i kampovi, morati dodatno povećavati cijene ove godine kako bi osigurali ostvarenje pozitivnog rezultata, kaže prof. dr. sc. Janković. Pojasnila je, naime, da je povećanje cijena u prošloj godini jednostavno bilo posljedica povećane potražnje na tržištu. Na pitanje koliki je uopće prostor za povećanje cijena, s obzirom na vraćanje konkurencije na Mediteranu, dekanica FMTU-a je kazala da nema puno prostora, jer kad se uspoređuju hrvatske cijene s konkurencijom, pogotovo objekata s 3 i 4 zvjezdice, one su u pravilu već dosta visoke. Problem imaju, primjerice, veliki turoperatori koji smještaj prodaju u paketu s aviokartama, a ti su paketi u pravilu dosta povoljni. Isto tako, hotelijeri su cijene za alotmane ugovarali već krajem prošle godine i takvi paketi će biti povoljni. No, cijene u direktnim, individualnim kanalima, koje se definiraju kratkoročno, će sigurno rasti. S time da će eventualna poskupljenja soba od 4 ili 5 posto najlakše »prodati« objekti s 5 zvjezdica, čija je klijentela ipak nešto manje osjetljiva na samu cijenu. Jasno, ukoliko je prati odgovarajuća kvaliteta.


– Cijene će morati ići gore, pogotovo što će hotelijeri s cijenama koje su ugovorili prošle godine biti u gubitku u nekim razdobljima. To je neminovno i zbog rasta drugih cijena, energenata, a naročito namirnica koje jako poskupljuju. Tu je i činjenica da svi ove godine planiraju puno veći obim zapošljavanja nego što je to bilo prošle godine i to, jasno, znači veći trošak rada, rekla je prof. dr. sc. Janković.