Čak 93 posto hrvatskih građana planira barem jedno putovanje u ovoj godini, a pritom čak 74 posto ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje što je na razini prošlogodišnjih rezultata. Podaci su to najnovijeg istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard provela agencija Improve u ožujku ove godine na 1.009 korisnika bankarskih usluga u dobi od 18 do 55 godina.

Prema ovim podacima, Hrvati se očito ni ove godine ne odriču putovanja. Međutim, u okolnostima rata na Bliskom istoku i opće energetske krize te očekivanog rasta cijena, pitanje je koliko će ih to zaista i ostvariti. Domaći je turizam prilično kontradiktoran. Dok velike europske zemlje, među kojima i turističke velesile, dobar dio svog turističkog prometa temelje upravo na domaćem gostu, u Hrvatskoj je domaći promet ipak u manjini te čini dvanaestak posto ukupnih noćenja koja se ostvare kroz godinu.

Kraći boravci

Činjenica je da je domaći gost osiromašen, a aktualna energetsko-gospodarska globalna kriza definitivno će stanje u hrvatskim novčanicima još više unazaditi. S druge strane, sama domaća turistička ponuda je sve manje dostižna prosječnoj hrvatskoj plaći. Ulaganja u hotele, kampove i vile s bazenima svakako privlače bogatijeg zapadnoeuropskog gosta, međutim, prosječnom hrvatskom građanu su sve manje dostupne, dapače, u špici sezone su s obzirom na visoke cijene, postale apsolutna znanstvena fantastika.

Na prvu bi se reklo da je u takvim okolnostima domaći turistički promet u drastičnom opadanju, međutim, brojke govore drugačije. Lani je, naime, zabilježeno 3,3, milijuna dolazaka domaćih turista što je lijepih 7 posto više, i približno 13,8 milijuna domaćih noćenja ili 3 posto više nego 2024. godine. I dalje više od 80 posto prometa drže stranci, no zanimljiv je podatak kako je prošle godine najjače strano emitivno tržište – Njemačka, ostvarilo 3,2 milijuna dolazaka i 22 milijuna noćenja pa ispada da je domaćih gostiju ustvari na odmoru bilo čak i više nego Nijemaca, iako su domaći ostvarili znatno manje noćenja. Naime, stranci se na odmoru zadržavaju duže, dok su domaći ipak u većini skloniji kraćim boravcima. Domaće je tržište po fizičkom turističkom prometu na drugom mjestu, s 3 milijuna noćenja više od trećeplasiranih Slovenaca.

Prije pandemije koronavirusa, 2019. godine, domaći je gost ostvario 900.000 dolazaka manje nego lani, ali praktički isti broj noćenja što ukazuje na svojevrsno preslagivanje na domaćem tržištu. Očito se Hrvati lakše odlučuju na kraće boravke, a u mnogo slučajeva i u pred i posezoni kada su cijene ipak daleko niže nego u špici sezone.

Mastercardovo istraživanje ukazuje i na to da će Hrvati na godišnji ove godine trošiti više nego lani, čemu se nije za čuditi s obzirom na inflaciju, pa će tako hrvatski građani za ljetovanje u prosjeku izdvojiti 1.404 eura, što je 158 eura više nego lani. Najveća planirana potrošnja je kod onih koji će biti u hotelskom smještaju – 1.911 eura. No Hrvata koji će ljetni odmor provesti u hotelima je i daleko najmanje. Tek petina bira ovaj skuplji smještaj, dok se polovina domaćih gostiju odlučuje za povoljniju opciju privatnog smještaja. Istraživanje kaže i – 35 posto građana bira vlastite nekretnine ili boravak kod rodbine i prijatelja.

Direktor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić, kazao je kako domaće tržište proteklih godina raste, navodeći kako se trend nastavio i ove godine. Tome je, kaže doprinos dao i HTZ kroz niz promotivnih aktivnosti među kojima je i program »Local Host« osmišljen lani, a s kojim se nastavlja i ove godine, kao i ostale aktivnosti promocije i isticanja posebnosti i raznolikosti hrvatske turističke ponude koja može zadovoljiti apetite i domaćih gostiju, posebno kroz pred i posezonu.

Stabilno domaće tržište je i jedan od bitnih čimbenika stabilnosti turizma svake zemlje, pa tako i Hrvatske, ukazao je, pak, na naš upit Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija Hrvatske gospodarske komore (HGK), navodeći kako, primjerice, u Italiji 40 posto turizma čine sami Talijani. Povećanje kupovne moći Hrvata posljednjih godina neminovno se odrazilo i na spremnost Hrvata za putovanjima.

Odmor izvan sezone

– Domaći gosti su pretežno pred i posezonski gosti, dakle, većinom putuju izvan one ljetne špice kada su objektivno cijene najviše i jasno da se ljudi prilagođavaju i na odmor idu u terminu kada smatraju da to mogu financijski podnijeti. Očekujem da će se broj Hrvata koji putuju i ove godine ako ne povećati, a onda barem ostati stabilan te da će hrvatsko tržište ostati među top tri najvažnija tržišta. A što je jaka pozicija i dokazuje kako nitko ne smije biti u poziciji da ne vodi računa o domaćem tržištu. Ono je izuzetno važno, bilo da se radi o apartmanima, kampovima, ali i hotelima. Jasno, kao i u svakoj zemlji, imate ljude koji si mogu priuštiti hotel s 5 zvjezdica, no jasno da je većina orijentirana na povoljnije opcije, kazao je Žgomba

O navikama putovanja Hrvata zanimljive podatke dali su i predstavnici slovenskog turističkog sektora na prezentaciji održanoj u Opatiji. Livija Kovač Kostantinovič iz Turističke organizacije Slovenije (STO), ukazala je, naime, kako su u »deželi« u prva dva mjeseca ove godine Hrvati bili uvjerljivo najbrojniji strani gosti s više od 240.000 noćenja.

– U strukturi naših gostiju na godišnjoj razini prva tri mjesta standardno drže Nijemci, Talijani, i Austrijanci, međutim, Hrvati su odmah iza, uvijek u prvih pet najbrojnijih gostiju. Hrvatski gosti predstavljaju važan i stabilan dio slovenskog turizma pa je lani zabilježeno 370.000 hrvatskih dolazaka i gotovo 780.000 noćenja što je rast od čak 11 posto, kazala je Livija Kovač Kostantinovič.

Dodala je kako Hrvati u Sloveniju na odmor u pravilu dolaze izvan glavne sezone, najčešće borave u hotelima te pokazuju interes za zimski aktivni odmor i ponudu slovenskih termi. Hrvatski turisti, međutim, u Sloveniji također borave kraće nego ostali, naime, prosječno 2,1 noći što potvrđuje trend kraćih, ali češćih posjeta. Maša Priberšek iz termi Olimija ukazala je kako u ovim slovenskim termama 80 posto gostiju iz Hrvatske i dalje dolazi u vlastitom aranžmanu, a ne preko agencija, dok je Luka Veselić iz Termi Snovik naveo kako Hrvati na odmoru, osim samog welllnessa, traže i outdoor ponudu, dakle, planinarenje, biciklizam i slično.

Inače, lanjska je godina za slovenski turizam bila jedna od investicijski najintenzivnijih. Slovenski je turistički sektor u nove kapacitete i novu ponudu uložio blizu 280 milijuna eura, od čega 121 milijun iznose proračunska sredstva i sredstva fondova Europske unije. Tako terme Olimija otvaraju novi obiteljski hotel, a Terme Snovik novi nature hotel.

Vrijednost za novac

Kristjan Staničić je komentirao kako u dosadašnjem dijelu godine Hrvatska bilježi pozitivne trendove rasta turističkog prometa što je, kaže, potvrda da Hrvatska na emitivnim tržištima ima stabilnu poziciju. Cilj je rasti u pred i posezoni, čime se nastavlja trend.

– Što se tiče glavne sezone, posebno srpnja i kolovoza, u situaciji svih ratova koji se događaju u našem okruženju, nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti njen tijek. Međutim, mi smo spremni reagirati u svakom trenutku, reagirali smo i sada nakon početka rata na Bliskom istoku prilagodbom naših kampanija kroz koje smo poslali poruke da smo sigurni i blizu najvažnijim emitivnim tržištima te nudimo adekvatnu vrijednost za novac, kazao je Staničić.