Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol (HDZ) aktivno sudjeluje u stvaranju novih pravila koja će potrošačima diljem Europske unije omogućiti da kvalitetnu hranu razlikuju od nekvalitetne. Kao član parlamentarnog Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), Sokol je prošlog tjedna zatražio da prehrambeni proizvodi na prednjoj strani pakiranja dobiju jasnu oznaku o tome kakva je njihova hranjiva vrijednost, što je i usvojeno. Sokol se zauzima i za povećavanje broja proizvoda na kojima treba obvezno istaknuti zemlju podrijetla kako bi potrošači znali otkuda, primjerice, dolazi mlijeko koje kupuju u prodavaonici.

Otkad se u Europskom parlamentu bavite pitanjima prehrane?

– Kao član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača od početka mandata u Europskom parlamentu aktivno radim na jačanju i zaštiti prava potrošača, a to uključuje i pitanje zdrave prehrane. U srpnju prošle godine imenovan sam pregovaračem Kluba zastupnika Europske pučke stranke za Mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača o Strategiji Europske komisije poznatoj pod nazivom »Od polja do stola«. Radi se o sveobuhvatnom dokumentu kojem je cilj prelazak na održiv i zdrav prehrambeni sustav, a između ostalog uključuje cilj smanjenja uporabe pesticida do 2030. za 50 posto te povećanja površina pod ekološkim uzgojem na najmanje 25 posto od ukupnog, uz značajan rast organske akvakulture.

Pitanje samodostatnosti

Zbog čega je pitanje hrane u Europskoj uniji odjednom postalo tako važno?

– Epidemija uzrokovana pojavom novog tipa koronavirusa pokazala je ovisnost EU-a o uvozu iz trećih država u brojnim segmentima. Iako je EU najveći svjetski uvoznik i izvoznik hrane, pojavom prvog vala virusa lani bili smo svjedoci povećane potražnje za hranom, redova pred trgovinama te praznih polica. Građani su otvoreno izrazili bojazan zbog moguće nestašice hrane i lijekova. Takav razvoj događaja stavio je visoko na listu prioriteta ovog institucionalnog saziva i pitanje samodostatnosti Europske unije u proizvodnji hrane i lijekova.

Drago mi je zato što konačan tekst Mišljenja o Strategiji koju smo izglasali u srijedu uključuje i moj amandman o samodostatnosti u proizvodnji hrane. Naime, provedba Strategije »Od polja do stola« mora ići za tim da se u svakom trenutku osigura dostatnost hrane našim građanima. Nadalje, više od polovine odraslog stanovništva u Europskoj uniji pati od prekomjerne težine, što pridonosi velikoj raširenosti bolesti povezanih s prehranom. Osim toga, 2020. je u EU-u od raka oboljelo 2,7 milijuna, a bitku s tom bolešću izgubilo je 1,3 milijuna ljudi. Poznato je da se rizik od raka povećava kao posljedica nezdrave prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti. Ključ u borbi protiv raka je njegova prevencija, a ona svakako uključuje zdravu prehranu. Sve su to razlozi zbog kojih je pitanje hrane važno.

Na koji način možete utjecati na popravljanje kvalitete hrane koju kupujemo? Proizvođači, primjerice, i dalje prodaju iste čokolade koje u Njemačkoj i Hrvatskoj imaju različit sastav i okus?

– Tijekom pregovora inzistirao sam na tome da Strategiju iskoristimo kao priliku da se konačno obračunamo s problemom različite kvalitete prehrambenih proizvoda u EU-u. Istraživanje Europske komisije iz 2019. pokazalo je da su razlike u sastavu proizvoda koji se prezentiraju na isti način pronađene kod trećine ispitanih uzoraka u državama članicama EU-a.
Novo istraživanje, objavljeno prošli mjesec, koje se usredotočilo na senzorno ispitivanje prehrambenih proizvoda uzorkovanih u nekoliko država članica EU-a, pokazalo je da prehrambeni proizvodi koji se stavljaju na tržište u istom pakiranju, ali se količinom ili vrstom sastojaka razlikuju u sastavu, mogu imati različite senzorne karakteristike, odnosno razlike u okusu. Kod deset od dvadeset uzorkovanih proizvoda, rezultat senzorne procjene otkrio je razlike u organoleptičkim svojstvima, koje su uzrokovane različitim sastavom proizvoda. Nažalost, ova istraživanja pokazuju prisutnost proizvoda različite kvalitete na tržištu EU-a. Zato se i kroz Strategiju za koju sam imenovan izvjestiteljem europskih pučana, snažno zalažem za dokidanje prakse različite kvalitete proizvoda.

Logični izuzeci

Kako je moguće da Coca-Cola ispadne zdravija od maslinova ulja?

– U svojstvu pregovarača europskih pučana pozdravio sam namjeru Europske komisije da predstavi novi zakonodavni prijedlog kojim će se uvesti obveza usklađenog označavanja hranjivih vrijednosti na prednjoj strani pakiranja proizvoda. Taj se model pokazao uspješnim ne samo pri informiranju potrošača o nutritivnim vrijednostima hrane, već i kao dobra javnozdravstvena mjera. Naime, studije su pokazale da takve oznake mogu pridonijeti smanjenju smrtnosti od nezaraznih bolesti povezanih s prehranom.

Međutim, ne dovodeći u pitanje objektivne, pozitivne, učinke informiranja potrošača o hranjivim vrijednostima na prednjoj strani pakiranja, primijetio sam da se takvim oznakama, ako nisu precizno regulirane, može i manipulirati potrošače. Recimo, primjenom Nutri-Score oznake, gazirano piće s umjetnim sladilom rangira se kao poželjnije u pogledu nutricionističke vrijednosti od djevičanskog maslinovog ulja karakterističnog za mediteransku prehranu.

Drugim riječima, takva oznaka prikazuje Coca-Colu kao zdravstveno prihvatljiviju od maslinovog ulja. To je nedopustivo! Zato smo okupili koaliciju u Europskom parlamentu i založili se za uvođenje izuzetka od obveze označavanja za maslinovo ulje kako bi se spriječilo da se konzumacija hrvatskog maslinovog ulja prikaže kao zdravstveno manje prihvatljiva od konzumiranja Coca-Cole s umjetnim sladilom. Paralelno s pregovorima koje sam vodio u Europskom parlamentu, žurno sam uputio i poziv Europskoj komisiji da pri izradi prijedloga načina označavanja proizvoda, posebnu pozornost posveti specifičnosti maslinovog ulja.

Med i mlijeko

Zašto je proizvođače i trgovce tako teško natjerati da na ponuđenim proizvodima napišu objave iz koje zemlje potječu? Recimo, otkuda dolazi mlijeko.

– Očitim se ukazuje da je za to potrebna odlučnija zakonodavna intervencija. Kad govorimo o obvezi označavanja zemlje podrijetla proizvoda, situacija je takva da je označavanje zemlje podrijetla trenutno obvezno samo za određene namirnice, poput voća i povrća, ribljih proizvoda, maslinovog ulja i određenih vrsta mesa. Svojim amandmanima založio sam se da se proširi kategorija proizvoda za koje je obvezna naznaka zemlje podrijetla. Potrošač koji kupi mlijeko u trgovini ne zna odakle to mlijeko potječe. To nije dobro i zato takvu praksu moramo mijenjati.
Nadalje, uložio sam amandman na Strategiju kojim se traže jasna pravila o označavanju meda. Nije dovoljno da na mješavini meda piše samo naznaka da se radi o mješavini meda iz EU-a i trećih država. Potrošač prilikom kupnje mora znati točno iz koje države dolazi med, a ako se radi o mješavini meda, mora znati i o kojem količinskom udjelu meda iz koje države se radi. Iako Strategija nije predvidjela reviziju Direktive o medu, sada kada je moj amandman uvršten u konačan tekst Mišljenja, lakše ćemo natjerati Europsku komisiju da predloži njezine izmjene, čime ćemo zaštititi naše potrošače i interese hrvatskih pčelara.

Infobox (Okvir):
Jasan signal
Kakvi su izgledi da Europska komisija prihvati vaše zahtjeve, odnosno mišljenje Europskog parlamenta?
– Strategija Europske komisije »Od polja do stola« predviđa donošenje 27 akata do 2024. Već do kraja iduće godine očekujem da će Europska komisija uputiti u zakonodavnu proceduru prijedlog usklađenog obveznog označavanja hranjivih vrijednosti na prednjoj strani pakiranja proizvoda kao i prijedlog kojim će se uvesti obveza navođenja podrijetla za širi krug proizvoda. Izglasavanjem našeg mišljenja u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača poslali smo jasan signal Europskoj komisiji i uvjeren sam da će već prilikom izrade prijedloga zakonodavnih akata Komisija uvažiti naša stajališta