Hrvatski gospodarski rast u prošloj godini bio je drugi najveći u EU-u i eurozoni, a prema procjenama najuglednijih svjetskih financijskih institucija, i u ovoj ćemo godini ostvariti jednu od najvećih stopa rasta gospodarstva u cijelom EU-u.

BDP po stanovniku nam je porastao na 20.000 eura, stopa nezaposlenosti je povijesno niska, broj zaposlenih rekordno visok, potrošnja nikad veća, a pred nama je još jedna uspješna turistička sezona.

O hrvatskoj gospodarskoj priči razgovarali smo s premijerovim posebnim savjetnikom za ekonomska pitanja dr. sc. Zvonimirom Savićem.

Strukturne prilagodbe

Već ste izrazili zadovoljstvo najnovijom objavom DZS-a o rastu BDP-a koji je među najvećima u EU-u, a takav rast se očekuje i tijekom cijele 2024. Ipak, ministar financija Marko Primorac, a i ekonomski analitičari kažu da bi bilo puno poželjnije da rast počiva na izvozu, a ne toliko na osobnoj potrošnji.

– Ako pogledamo zimske prognoze, Europske komisije za razdoblje 2023. – 2025., prosječna stopa rasta hrvatskog gospodarstva, odnosno BDP-a, iznosila bi oko 2,6 posto, što je među tri najbrže rastuća gospodarstva u EU-u u narednom trogodišnjem razdoblju, nakon Cipra i Malte. Naš rast je u velikoj mjeri zasnovan na potrošnji, što je svojstveno i drugim državama u našem okruženju. Međutim, naš rast prate i strukturne prilagodbe te provedba reformi i investicija, prvenstveno putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za razdoblje 2021. – 2026. za čiju provedbu dobivamo sredstva iz europskog proračuna.

Od kraja 2021. pa do sada, dobili smo 3,5 milijardi eura uplata za provedbu Plana oporavka i otpornosti, što značajno doprinosi našem gospodarskom rastu. Tako naš BDP raste već 12 kvartala zaredom, a u četvrtom kvartalu 2023. godine s 4,3 posto ostvarenog rasta Hrvatska ima najveći rast BDP-a u EU-u. Tome su sigurno pridonijele mjere Vlade u okolnostima krize. Na razini cijele 2023. godine, rast će se ostvariti na razini od 2,8 posto. To je točno onoliko koliko je projiciralo Ministarstvo financija u jesen, a suprotno nekim pesimističnim najavama, kako je Hrvatska mogla ući u recesiju do kraja prošle godine.

Rast bi bio i znatno veći kad ne bi bilo usporavanja u našim najvećim vanjskotrgovinskim partnerima, ili ulaska u recesiju, poput Njemačke i Mađarske. Očekivana stopa rasta BDP-a za Hrvatsku za 2024. godinu je 2,8 posto, odnosno tri puta je veća od očekivane stope rasta BDP-a cijelog EU-a i europodručja, što znači da se Hrvatska nastavlja približavati prosječnoj razvijenosti EU-a.

U 2022. godini Hrvatska je dosegnula 73 posto prosjeka razvijenosti EU-a, što je najviše ikad te se nalazimo iznad Slovačke, Grčke i Bugarske, na razini Latvije, a sasvim blizu Mađarske, Rumunjske i Poljske.

U 2023. godini očekujemo dizanje na oko 75 posto, a ukoliko nastavimo s ovakvim pozitivnim trendovima i iskoristimo sve prilike koje smo izborili, analiza Svjetske banke predviđa kako ćemo do kraja ovog desetljeća dosegnuti 80 posto razine razvijenosti EU-a.

Spomenuli ste Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji se financira iz Europskog mehanizma za oporavak i otpornost. On se često spominje u javnosti kao instrument financiranja brojnih investicija u zdravstvu, energetici, znanosti, obrazovanju, prometu, turizmu, vodnom gospodarstvu, obnovi od potresa… Koliko uspješno koristimo ta europska sredstva i koliko ona doprinose rastu i razvoju gospodarstva?

– Jedan od najvećih uspjeha ove Vlade na čelu s premijerom Plenkovićem, je činjenica da se uspješno izborila za povijesno visok iznos izvora financiranja bespovratnim i povoljnim europskim sredstvima, koji doseže iznad 25 milijardi eura u ovom desetljeću. Čak 40 posto toga iznosa odnosi se na investicije iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Dosadašnja dinamika pokazuje da Hrvatska svoj Plan oporavka i otpornosti provodi iznimno učinkovito, jer je do sada uspješno ispunjeno svih 120 reformi i investicija od 120 predviđenih do sada, odnosno Vlada je ispunila 100 posto plana. To Hrvatsku svrstava među dvije najbolje države u EU-u po brzini provedbe Plana oporavka, odnosno ispunjenja svih reformi i investicija, odmah nakon Italije. To je veliko priznanje i našim ministarstvima i institucijama koje su zadužene za provedbu Plana oporavka i otpornosti.

Dodatno, prva smo država u EU-u kojoj je još krajem prošle godine isplaćeno više od 50 posto raspoloživih bespovratnih sredstava i to već u prve dvije godine provedbe Plana oporavka. Do sada je ili završeno, ili je u provedbi preko 4,5 milijarde eura vrijednih natječaja i poziva u području zdravstva, energetike, znanosti i obrazovanja, prometa, turizma, otpada i vodnog gospodarstva, obnove od potresa, te je Vlada odlučila ispregovarati i dodatna sredstva s Europskom komisijom.

Stoga nam je, nakon višemjesečnih pregovora, u prosincu odobren i Dodatak Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, čime je povećan ukupan iznos sredstava iz Plana oporavka s dotadašnjih 5,5 milijardi eura, na 10,04 milijardi eura, koliko sada imamo na raspolaganju. To je oko 14,6 posto našeg BDP-a. Po tome pokazatelju Hrvatska je druga najbolja u EU-u, odmah iza Grčke, te je to još jedan dokaz uspješnosti pregovora Vlade s Europskom komisijom.

Odlučnu provedbu reformi i investicija iz Plana oporavka prepoznale su i agencije za dodjelu kreditnog rejtinga (S&P, Fitch i Moody’s), jer provedbu Plana oporavka još od 2022. godine definiraju kao jedan od faktora koji ima značajan učinak na kreditni rejting. Stoga je, uz proces ulaska u europodručje, stabilnu političku situaciju te stabilne javne financije, provedba Plana oporavka dominantan faktor rasta kreditnog rejtinga, koji je trenutno povijesno najviši po sve tri agencije za dodjelu kreditnog rejtinga.

Nije slučajno da je Hrvatska jedina zemlja na svijetu kojoj je od početka pandemije koronavirusa, odnosno veljače 2020., povećan kreditni rejting od strane sve tri agencije za dodjelu kreditnog rejtinga, S&P, Moody’s i Fitch, i to za po dva stupnja.

Globalna kriza

Činjenica je da smo izbjegli recesiju, za razliku od osam članica EU-a, a ni povećane kamatne stope ECB-a se iz nekog razloga nisu prelile na Hrvatsku. Kako to da smo uspjeli izbjeći te nepovoljne globalne tokove u EU-u i eurozoni?

– Hrvatsko je gospodarstvo proživjelo turbulentne godine s nizom velikih šokova. Globalna financijska kriza 2008. dovela je do šestogodišnje recesije što je bio veliki korak unazad na hrvatskom putu konvergencije s EU-om. Nedavna pandemija COVID-19 2020. godine izazvala je najstrmiju recesiju u hrvatskoj povijesti koju su dodatno produbila i dva razorna potresa koja su nas zadesila. Dodatno, 2022. godine rat u Ukrajini povećao je globalnu krizu lanca opskrbe i pridonio skoku cijena roba, posebno energije i hrane, koji su pak u Hrvatskoj imali značajan inflatorni učinak. Upravo ovaj kontekst daje pregled glavnih uzroka i okidača određenih neravnoteža s kojima smo se susretali, kako u Hrvatskoj, tako i u EU-u i globalno.

Mi smo uz sve te krize, prolazili i kroz brojne postupke ostvarivanja članstava u EU-u, europodručju, Europskom stabilizacijskom mehanizmu, Schengenu, a uskoro i OECD-u. Te procese iskoristili smo kao katalizatore za reforme i ojačali naše institucije i stvorili okvire za povoljnije okruženje za naše gospodarstvenike.

Sva navedena strateška postignuća rada Vlade kao i svih institucija javnog sektora, reflektirala su se i na poslovanje gospodarstvenika, odnosno stvorila su bolje poslovno okruženje u kojima naši gospodarstvenici mogu dodatno unaprijediti svoju efikasnost, produktivnost i konkuretnost na domaćem, europskom i svjetskom tržištu, a što se odražava i na rast zapošljavanja i rast plaća.

Upravo je provedba pet paketa mjera Vlade bio odgovor na pandemiju i energetsku krizu. Od proljeća 2020. do danas ti paketi ukupno vrijede 7,2 milijarde eura, od čega se značajan dio odnosi i na gospodarstvenike, poput snažnih subvencija za zadržavanje zaposlenosti ili pak cijena energije među najnižima u EU-u. Tako, primjerice, kućanstva te mala poduzeća plaćaju drugu najjeftiniju cijenu električne energije u cijelom EU-u.

Javnost i ministra Primorca neugodno je iznenadila objava DZS-a o padu bruto plaće za prosinac od 3,5 posto i to unatoč Vladnoj poreznoj reformi zbog koje su plaće trebale porasti. Nitko ne želi vjerovati da su poslodavci radnicima smanjivali bruto, a neto plaću isplaćivali dijelom kroz neoporezive dodatke koje je Vlada krajem godine enormno podigla. HUP u svom komentaru navodi da je pad bruto plaća u prosincu rezultat isplata bonusa i nagrada. Jeste li u Vladi proveli analizu i doznali zašto su bruto plaće pale?

– U ovoj godini nastavljamo provoditi politiku poreznog rasterećenja, a prepuštanjem autonomije jedinicama lokalne samouprave u utvrđivanju stope poreza na dohodak u potpunosti će se promijeniti dosadašnji pogled na financiranje lokalnog javnog sektora. Teritorijalno-administrativno ustrojstvo, koje se do sada najčešće prikazivalo kao nedostatak, pretvoreno je u prednost jer je uvedena konkurencija u javni sektor, što je do sada bilo teško zamislivo.

Sada smo u situaciji da će konkurencija u javnom sektoru djelovati na snižavanje neto fiskalnih koristi lokalnih jedinica. Drugim riječima, konkurencija među lokalnim jedinicama imat će dugoročan učinak, odnosno posljedicu, smanjenje poreznog opterećenja, ali i povećanje kvalitete lokalnih javnih usluga.

Velik broj gradova i općina nakon ukidanja prireza odmah je odlučio zadržati smanjeno porezno opterećenje dohotka, ali stvarni utjecaj ove reforme bit će vidljiv tek u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Ovakav iskorak u potpunosti će promijeniti upravljanje lokalnim javnim financijama u Hrvatskoj.

Jednakost plaća

U međuvremenu je došlo i do povijesnog povećanja plaća u javnom sektoru. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta u izjavi za naš list procjenjuje da će u privatnom sektoru doći do zahtjeva za povećanjem plaća kako se budemo pibližavali sezoni. Očekujete li i u Vladi rast plaća u privatnom sektoru kao odgovor na rast plaća u javnome?

– U ovoj godini proveli smo jednu od najvećih reformskih mjera predviđenih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, a to je reforma sustava plaća u javnom sektoru. Cilj Vlade je bio unaprijediti sustav plaća u državnoj službi i javnim službama s obzirom na to da su u prethodnom razdoblju uočeni nedostaci dotadašnjeg sustava plaća. Zakonodavnim okvirom uredio se na jedinstven način sustav plaća u državnoj službi i javnim službama koji se temelji na načelu jednakosti plaća.

Naš kontinuirani odgovor fiskalne politike u okviru inflacijskih pritisaka usmjeren je na zaštitu kućanstava i poduzeća. Upravljamo fiskalnom politikom na odgovoran način, a omjer javnog duga i BDP-a nastavlja silaznu putanju te će 2024. godine pasti na razinu ispod 60 posto.

U isto vrijeme nastojimo biti fleksibilni i spremno reagirati u okolnostima koje se brzo mijenjaju. Ovdje je potrebno uzeti u obzir nužnost zaštite i uključivanja ranjivih kućanstava, demografske i geopolitičke trendove te nastojati ujedno osigurati odgovarajući životni standard za sve ljude u Hrvatskoj.

Te politike daju svoje rezultate, s obzirom na to da je tržište rada stabilno, pri čemu imamo broj zaposlenih na rekordno visokim razinama, broj nezaposlenih najniži od samostalnosti Hrvatske, sa stopom nezaposlenosti na oko 6,5 posto, odnosno na razini prosjeka europodručja. S obzirom na takve trendove, za očekivati je daljnji rast ukupnih masa plaća koji će se dodatno preliti na daljnje pozitivne rezultate gospodarskih kretanja.

Rast plaća i s njim povezan rast potrošnje, a s njom pak povezan rast potražnje, nikako ne idu u prilog smanjenju inflacije koja se tvrdokorno drži na razini malo iznad 4 posto i među najvećima je u eurozoni. Ako na visoke cijene reagiramo povećanjem plaća, maloprodaja bi mogla reagirati novim povećanjem cijena pa bi opet uslijedilo povećanje plaća i tako unedogled. Prijeti li Hrvatskoj spirala inflacije?

– Ne prijeti nam nikakva spirala. To pokazuju i sva relevantna predviđanja i prognoze svih domaćih i međunarodnih analiza. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, odnosno inflacija, nastavila je usporavati u siječnju 2024. i to na 4,1 posto, nakon 4,5 posto u prosincu. Cijene su stoga u godišnjem prosjeku, odnosno u cijeloj 2023., više za 8,0 posto u odnosu na godinu ranije. To je najniža stopa inflacije u više od dvije godine, na što je utjecala i provedba paketa mjera Vlade za zaštitu kućanstava od rasta cijena.

Države središnje i istočne Europe koje su izvan europodručja, cijelo vrijeme od početka ruske agresije na Ukrajinu i energetske krize, imaju veću stopu inflacije od Hrvatske, poput Mađarske, Poljske, Češke, Rumunjske, Bugarske. U 2024. Hrvatska bi, prema nedavnim zimskim prognozama Europske komisije, bila među državama EU-a s najnižom stopom inflacije.

Naime, Europska komisija očekuje inflaciju ove godine od 2,5 posto, a u 2025. 2,0 posto, što je niže od očekivane inflacije u EU-u i u europodručju.

Zvonimir Savić / Foto: Vlada RH

Registar stanovništva

Javnost je zbunjena po pitanju eventualnog uvođenja poreza na nekretnine, a i signali koji dolaze iz Vlade nisu sasvim jasni – jesu li porez na kuće za odmor i najava uvođenja Registra stanovništva prve faze uvođenja poreza na nekretnine koji imaju sve razvijene zemlje zapada?

– Za vrijeme trajanja mandata ove Vlade, neće biti uvođenja poreza na nekretnine, ali je važno naglasiti da je nužno konačno uspostaviti Registar stanovništva i kućanstava. On će objediniti podatke o stanovništvu i povezati ih s podacima o dohodovnom i imovinskom stanju. Time će se osigurati pretpostavke za strukturiranje mjera fiskalne politike temeljem dohodovnog i imovinskog cenzusa što do sada nije bilo moguće. Isto tako registar stanovništva kontinuirano će pružati podatke o broju stanovnika, što znači da neće biti potrebe za popisom stanovnika.

Registar će omogućiti i olakšati ostvarivanje prava i ispunjenje obveza kroz brojne upravne postupke. Pri tome se od građana i dalje očekuje podnošenje potvrda i uvjerenja o članovima obitelji i kućanstva te o visini dohodaka obitelji i kućanstava. Registrom ćemo osigurati preduvjete za rasterećenje građana u upravnim postupcima.

Očekujemo da ćemo već u prvom kvartalu 2024. godine moći pratiti kućanstva prema visini dohodovnog cenzusa, a punu funkcionalnost registra očekujemo tijekom 2026. kada bi građani mogli imati uvid u podatke sadržane u Registru.

Hrvatska udruga poslodavaca u komentaru objave DZS-a upozorava na pad izvoza usluga i zaključuje da je sadašnji model turizma neodrživ. Slažete li s se tom ocjenom? Treba li hrvatski turizam mijenjati model rasta?

– U vrijeme različitih kriza i izazova u posljednje četiri godine, promijenili su se i trendovi u turizmu, a to je Hrvatska prepoznala te je već napravila niz konkretnih koraka kako bismo hrvatski turizam učinili otpornim i održivim u budućnosti. Započeli smo sveobuhvatnu reformu turizma i to u tri smjera – donošenje strateškog i zakonodavnog okvira te osiguravanje sredstava za realizaciju postavljenih ciljeva.

Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine stavili smo naglasak na održivi turizam i očuvanje resursa, uvažavajući pritom potrebe razvoja turističkog sektora, posjetitelja i lokalnog stanovništva, a vodili smo brigu o održivosti u svim segmentima – i društvenoj i ekološkoj i ekonomskoj održivosti.

Na Strategiju smo nadovezali Zakon o turizmu kojim odgovaramo na probleme na koje su zadnjih godina ukazivali iz znanstvene i poslovne zajednice, ali i neki župani i gradonačelnici.

I na kraju, možda i ono najvažnije, osigurali smo i sredstva za provedbu mjera i aktivnosti, ukupno 1,3 milijarde eura, kojima će se poticati razvoj turizma u smjeru održivosti i njegovu digitalnu i zelenu transformaciju. Sredstva su osigurana putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Višegodišnjeg financijskog okvira, ali i putem državnog proračuna. Cilj je usmjeriti ulaganja poduzetnika u turizmu u zelenu i održivu gradnju, energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, električnu povezanost te u primjenu načela kružnog gospodarstva, kao i u korištenje digitalnih tehnologija.

Kad smo već kod turizma, sezona nam je iza ugla, i svaka je rekordna u odnosu na prošlu, a predsezona svake godine počinje sve ranije. Kakve su najave za ovogodišnju sezonu i do kada bi mogla trajati posezona?

– Izvrstan trend potražnje za Hrvatskom nastavlja se i u ovog godini što dokazuju i rezultati posljednjeg istraživanja Europske putničke komisije prema kojima se Hrvatska nalazi u top 10 omiljenih destinacija Europljana. Potvrda da su rezervacije ove godine krenule ranije nego ikada, dolaze i od turoperatora, turističkih agencija, hotelijera, ali i direktora predstavništava HTZ-a na emitivnim tržištima. Prema informacijama direktora predstavništava s tržišta poput Italije, Austrije, Češke, Poljske i Slovenije, potražnja za Hrvatskom je iznimno dobra, a posebno nas veseli činjenica da je Hrvatska prepoznata kao poželjna destinacija u razdoblju pred i posezone, što je u skladu sa strateškim ciljevima hrvatskog turizma odnosno razvoja cjelogodišnjeg turizma.

Mi više ne govorimo samo o sezoni već turističkoj godini i u skladu s tim i kreiramo strateške i promotivne aktivnosti. Prošle godine ostvarili smo najbolju predsezonu hrvatskog turizma, sezonu na razini predpandemijskih godina te posezonu izvan očekivanja. Fokus nam nije na povećanju dolazaka i noćenja u već ionako preopterećenim mjesecima već turizam kroz cijelu godinu, čime se omogućavaju i bolji uvjeti za zaposlene u turizmu, osobito domaće radnike.

Članstvo u OECD-u jedini preostali strateški vanjskopolitički cilj

BDP po glavi stanovnika nam iznosi 20.000 eura čime naveliko odskačemo od regije, a pretekli smo i neke zemlje srednje i jugoistočne Europe. Svoj prestiž potvrdit ćemo za dvije godine ulaskom u OECD, koji se neformalno naziva i 40 najrazvijenijih zemalja svijeta. Koji se uvjeti traže za ulazak u taj elitni klub zemalja i hoćemo li ih ispuniti na vrijeme?

– Ulaskom u šengensko područje i europodručje, Hrvatska je postala jedna od samo 16 država koje su istovremeno članice EU-a, europodručja, Schengena i NATO-a. Time smo ostvarili najdublju integraciju s EU-om te je Hrvatskoj ostao još jedan strateški vanjskopolitički cilj, a to je članstvo u OECD-u. Riječ je o organizaciji koja okuplja 38 najrazvijenih zemalja svijeta i članstvo u toj organizaciji značajno doprinosi ugledu zemlje, njenom međunarodnom statusu, ali i privlačnosti investitorima.

Osim političkih koristi članstvo donosi i konkretne gospodarske koristi od kojih bih izdvojio pozitivan utjecaj na kreditni rejting, pristup najboljim praksama koje koriste najrazvijenije zemlje svijeta, podrška u kreiranju procesa reformi, te pristup ogromnoj bazi znanja koju već desetljećima stvaraju najveći stručnjaci u svojim područjima.

U 2025. godini očekujemo i objavu drugog Ekonomskog pregleda za Hrvatsku i njegovom objavom i pozitivnim preporukama praktički će proces biti završen i ispunit će se uvjeti za ulazak u članstvo što mora biti potvrđeno konsenzusom svih država članica.