Nedjeljom u 2

Zvonimir Mršić: Ako Finska ima 13 ministarstava, zašto mi imamo 22?

P. N.

Zvonimir Mršić / Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Zvonimir Mršić / Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Kako će mirovine podignuti na 70% visine prosječne plaće, kaže da postoje mjere do kraja ove godine, srednjoročne i dugoročne mjere. Cilj je da se do toga dođe do kraja mandata



Sudjelovanje u vlasti je određeno iskustvo, nakon toga, dio ljudi je bio u oporbi, dio nas nije posljednjih desetak godina sudjelovao u političkim zbivanjima ili nije bio politički aktivan, kao gospodin Tica, rekao je Zvonimir Mršić iz SDP-a, gostujući u HRT-ovoj emisiji Nedjeljom u 2.


Na pitanje kako su gospodin Boris Lalovac i gospodin Branko Grčić bili u izvršnoj vlasti, a sada su sudjelovali u izradi gospodarskog programa, Mršić odgovara kako je tu riječ o onome što se zove “učim radeći”.


– Pretpostavljam ako je netko ministar i ako je izgubio vlast i povjerenje građana, onda se ispituje što to nije dovoljno dobro učinio u tom periodu, a trebao je ili mogao je, i onda na temelju toga, na temelju vlastitih grešaka, pokušava osmisliti rješenje, prijedloge, ideje za neko buduće razdoblje, rekao je Mršić.




U 30 godina imali ste 15 premijera, jedino je Ivo Sanader bio osoba koja je ponovila svoj mandat, ističe.


– Imate jako malo ministara koji su ponovili mandate. Ipak, radeći stječete određeno iskustvo, koje nadogradite s novim spoznajama i pokušate ponuditi dodatna rješenja. Mi imamo dobar miks ljudi koji su na stol stavili veliki broj ideja. Tri mjeseca smo radili da dođemo do seta prijedloga za koje mislimo da mogu Hrvatskoj pružiti priliku za novi početak, rekao je.


 


Idemo učiniti ovu zemlju kvalitetnijom i boljom za život


Na pitanje nije li tri mjeseca malo, odgovara kako je SDP imao program za staru realnost, a ovo je novi koji su radili zbog situacije s koronavirusom.


– Nemojmo se vrtjeti u krug, da sada kažemo nećemo niti lijevo, niti desno, nego da kažemo idemo napraviti iskorak, hajdemo gore, idemo učiniti ovu zemlju kvalitetnijom i boljom za život ljudi koji ovdje žive.


Na pitanje je li on kapitalist ili radnik, odgovara kako se socijaldemokracija u ovom trenutku obraća onima koji na neki način žive od svoga rada, a to su radnici, mikro-poduzetnici, obrtnici i mali poduzetnici.


– Sasvim je svejedno kako ćete me zvati, radnikom ili kapitalistom, bitno je za što se zalažem i bitno je što želim da postignem u životu i kakav je moj doprinos u ovom trenutku na javnoj sceni.


 


Hrvatskoj je potreban iskorak i ima potencijal


S obzirom da nije na listama i je li solo igrač kaže da je njegov motiv, poriv i želja, a ponukan korona krizom da stavi na raspolaganje Hrvatskoj svoje znanje i iskustvo, smatrao da s obzirom na to da je član stranke, to može učiniti kroz SDP.


Hrvatskoj je smatra, potreban iskorak i ima potencijal, ali ga ne uspijeva realizirati.


U ovom trenutku kaže, ne razgovaraju o tome tko ima ambiciju biti ministar, uključujući i njega.


Smatra da za stanje ekonomije je dovoljno deset ljudi, odnosno ministarstava da isporuče ono što će obećati. U SDP-u se kaže, testiraju resursi kako to provesti i koja će organizacijska struktura biti potrebna.


– Zemlje poput Austrije ili Finske koje su puno naprednije od nas, koje imaju puno veći BDP, odnosno više standarde, imaju 13, 14 ministarstava, zašto bi Hrvatska trebala imati 22, istaknuo je Mršić.


Kako će mirovine podignuti na 70% visine prosječne plaće, kaže da postoje mjere do kraja ove godine, srednjoročne i dugoročne mjere. Cilj je da se do toga dođe do kraja mandata.


– Procijenili smo da za te mjere za fiksiranje ove godine nam treba oko 2 milijarde kuna, u ovoj godini to mora biti zaduživanje. Za sljedeću godinu smo rekli da želimo da građani i poduzetnici budu sigurni, rekao je.


– Mi ne obećavamo porast plaća iz proračuna, ali neoporezivi dio plaće ćemo, kaže, podići s 4000 na 5000 kuna. Tu će biti manje poreznih prihoda.


Prva dva zakona koja planiraju donijeti su Zakon o skraćenom radnom vremenu i Zakon o obnovi grada Zagreba.


Nije li hiperoptimističan plan da BDP raste oko 6%, rekao je kako treba govoriti o potencijalima. Najviši rast je bio, podsjeća, u vrijeme Račanove Vlade i to je dodaje, moguće.


– SDP nudi inkluzivnu politiku, nemamo Batmane, Supermane, niti ćemo ih imati. Moramo vidjeti kako otvoriti prostor da država ne stvara prepreke građanima, poduzetnicima da realiziraju svoje planove i kako da se promijeni poduzetnička klima, navodi.


Što se tiče poljoprivrednih površina, istaknuo je kako ih se u Hrvatskoj koristi 3% u odnosu na EU, gdje je 12% do 14% korištenja. U zemljama koje imaju razvijen turizam je iznad 15%, dodaje.


 


Plan podizanja porodiljnih naknada


Za porodiljne naknade navodi kako je plan podići ih na 100% plaće i da se takva demografska mjera pokazala efikasnom na primjeru Francuske pa se može pokazati efikasnom i u Hrvatskoj.


Opću stopu PDV-a u ovom trenutku ne misle mijenjati, barem ne za sada.


Za rad nedjeljom navodi da se u krizi omogućava rad, a ne da ga se zabranjuje.


– Rad nedjeljom treba regulirati, rad nedjeljom treba biti dobro plaćen, i onaj tko radi nedjeljom da ne dobije 10 ili 20 kuna, nego će mu to biti motivirajuće, moguće da će i raspoloženje onih koji sada su protiv, biti drugačije, rekao je.


Kritičarima za vođenje Podravke odgovara da je u njegovo vrijeme vrijednost Podravke udvostručena, odnosno došla je na tri milijarde.


– To znači da smo za mirovine u drugom stupu zaradili 700 milijuna kuna, to znači da smo za 25% portfelja koji je u vlasništvu države, zaradili 300 milijuna kuna. Danas je cijena dionice sedam kuna niža, nego u trenutku kada sam ja odlazio.


U vrijeme dok je navodi, bio u Upravi Podravke, država se ponašala kao običan dioničar, nije bilo nikakvog utjecaja i bilo je moguće napraviti dokapitalizaciju.


U Agrokor je otišao na poziv Ante Ramljaka, a smatra li taj svoj angažman pogrešnim, kaže kako nije radio za tog čovjeka, nego za kompaniju.


– U trenutku kada je došla izvanredna Uprava nije bilo kune na računu i bilo je upitno hoće li biti boca za Jamnicu ili hoće li biti štapića za sladoled.


Je li Andrej Plenković odradio dobar posao s Agrokorom, kaže, želi odvojiti način donošenja Zakona od rezultata.


– Mislim da je rezultat u ovom trenutku dobar za Hrvatsku, rekao je.


Što dobro može izdvojiti iz mandata Plenkovićeve Vlade, rekao je kako misli da su dobro radili na putu za ulazak u Europsku uniju. No, želi se, dodaje, nadmetati u tome kako da Hrvatska raste 8%.


– I bit će nam bolje, ako u sučeljavanju argumenata dođemo do boljih rješenja, zaključuje Mršić.