ZAGREB Iako su zastupnici saborske većine i oporbe u četvrtak uglavnom hvalili predložene izmjene Zakona o računovodstvu, kojim se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim, Živi zid je raspravu nazvao lutkarskom predstavom i farsom te još jednim poniženjem za Hrvatsku, a spominjao se i referendum o izlasku Hrvatske iz EU.

 »Raspravljamo o EU direktivama, svi će glasati ‘za’, a ja bih htio pitati što bi bilo da glasamo ‘ne’? Evo, mi ćemo glasati ‘ne’ i što smo s time postigli? Apsolutno ništa! EU direktiva je nadređena hrvatskom Ustavu, čak je i u suprotnosti s njime. Mi sudjelujemo u lutkarskoj predstavi, farsi i glumimo nekakvu suverenu vlast u Hrvatskoj, a da je mi de facto i de jure uopće nemamo, jer je Hrvatska 2013. izgubila svoj suverenitet i samostalnost i ušla u kolonizatorsku asocijaciju jednaku onoj iz doba Austro-ugarske ili Osmanskog carstva«, poručio je Branimir Bunjac (Živi Zid).

Na njegovu tvrdnju kako se sa predloženim zakonom ništa ne mijenja, reagirala je ‘mostovka’ Ivana Ninčević Lesandrić. »Ukida se obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana za poduzetnike. Jeste li imali svoj trvtku? Da jeste, trebali bi znati da upravo ti mikropoduzetnici su oni koji mogu donijeti zdrav razvoj ovom gospodarstvu, a upravo njima uvođenje jedinstvenog okvirnog kontnog plana stvorilo bi značajne troškove«, poručila je zastupniku Živog zida.

 Bunjac je i dalje ustrajao na svom skeptičnom stavu prema EU. »Moje je mišljenje da birokrati iz Europe nemaju sluha za Hrvatske specifičnosti i tražimo temeljitu izmjenu suradnje s EU, a ako to ne bude išlo, onda smo putem referenduma za izlazak iz EU«, poručio je.

 To je potaknulo i predsjednika Sabora Petrova da upozori Bunjca kako se udaljio s teme.

 Bunjčev stranački kolega Ivan Pernar je raspravu o usklađenjima hrvatskog s europskim zaonodavstvom nazvao tek formom. »Ključne stvari ne možemo mijenjati, ne možemo mijenjati ulogu središnje banke, ne možemo ukinuti sankcije Rusiji i vize ruskim turistima… imamo prividnu slobodu donošenja odluka«, poručio je.

 Državni tajnik u ministarstvu financija Željko Tufekčić naglasio je kako se predloženim zakonom olakšava i rasterećuje poslovanje poduzetnika. »Posebice malih i srednjih, ali i velikih jer im se olakšava obveza izvješćivanja, obavljanja ravizija… Kada je riječ o problemu uređenja računovodstvene profesije, zakonom je pomaknut rok za donošenje posebnog propisa kojim će se to područje urediti«, pojasnio je državni tajnik.

 Da su predložene zakonske izmjene dobre složio se i SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić, dodajući međutim kako u prijedlogu postoje i neke nelogičnosti.

 Izmjene Zakona o računovodstvu, kojima se ukida obveza primjene jedinstvenog okvirnog kontnog plana (JOKP), trebale bi troškovno rasteretiti poduzetnike. Osim što je za primjenu JOKP-a potrebno određeno vrijeme, zbog nužnosti prilagodbe informatičkih sustava poduzetnika, ona je zahtijevala i značajnija financijska sredstva te dodatno angažiranje ljudskih resursa.

U znaku potpore saborske pozicije i opozicije protekla je i rasprava o još jednom ‘eurozakonskom’ usklađenju – izmjenama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, kojim se predviđa izgradnja jedinstvene baze podataka o infrastrukturi mrežnih operatera i tekućim ili planiranim građevinskim radovima, a nadležnost se daje Državnoj geodetskoj upravi.

 U raspravi je, međutim, upozoreno kako je katastar vodova napravilo tek šest lokalnih jedinica, pa je ostalo neizvjesno hoće li Državna geodetska uprava imati sa čime raditi. Predložene zakonske izmjene odnose se na razdoblje do 2022. a teške su 50 milijuna kuna, no glavnina sredstava trebala bi se povući iz europskih fondova.