Nova runda

Zekanović želi tužiti Milanovića. Pitali smo ustavnog stručnjaka može li se predsjednika poslati na sud

Dražen Ciglenečki

Foto: D. KOVAČEVIĆ

Foto: D. KOVAČEVIĆ

Jedan je hrvatski predsjednik, dok je još obnašao dužnost, već tužen za naknadu štete i izgubio je tu parnicu



ZAGREB – Premda je stav vladajuće koalicije da su saslušanja na sjednicama Antikorupcijskog vijeća nezakonita, član tog tijela Hrvoje Zekanović vrlo je aktivan. Na njegov je prijedlog odlučeno da se na saslušanje pozove i Zorana Milanovića, a to je sada razlog za novu rundu javne svađe između Zekanovića i predsjednika Republike. Još dok nije formalno postao koalicijski partner HDZ-a, Zekanović je tvrdio da je u blizini Ureda predsjednika pronašao vrećicu s bijelim prahom i apelirao je na policiju da to ispita. Policijski službenici su doista došli u Sabor kako bi razgovarali sa Zekanovićem, ali on im je rekao da je sve izmislio. U srijedu je, pak, inscenirao telefonski poziv duševnoj bolnici u kojem je tražio da se Milanovića stavi u takozvanu luđačku košulju jer je navodno psihički obolio. Za saborskog zastupnika Zekanovića je, dakle, predsjednik Republike luđak koji se drogira. Milanović mu je neki dan uzvratio u sličnom stilu, govoreći da je čuo da je Zekanović pedofil, ali da on osobno u to ne vjeruje.


Pitanje imuniteta


Tu je predsjednikovu izjavu Zekanović shvatio kao prelaženje rubikona i počeo se baviti mišlju da tuži Milanovića.


– Milanović je uzrujan, o tome govori i njegova prizemna, degutantna izjava u kojoj je mene čak nazvao pedofilom. To je nešto utuživo i taj je materijal kod mojih odvjetnika, pa ćemo vidjeti hoćemo li moja obitelj i ja na njegov račun negdje otputovati, kazao je Zekanović jučer novinarima.




Pozvao je Milanovića da se odrekne imuniteta kako bi ga mogao “eventualno tužiti”. Međutim, imunitet nepovredivosti predsjednik Republike uživa isključivo kad je pitanju kazneni postupak koji se protiv njega ne može pokrenuti bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda.


Znači, ako bi Zekanović tužio Milanovića za klevetu, s tim bi se prvo morao složiti Ustavni sud. Ali, sasvim drukčije stoje stvari u vezi tužbe protiv predsjednika kojom se traži naknada štete.


– Građanska parnica je potpuno različita vrsta postupka i predsjednik tu nije pokriven imunitetom nepovredivosti. Kad netko predsjednika tuži za naknadu štete, Ustavni sud se nema što o tome očitovati, rekao nam je Mato Palić s Katedre ustavnog i europskog prava osječkog Pravnog fakulteta i vanjski član saborskog Odbora za Ustav.


Mesićev slučaj


Jedan je hrvatski predsjednik, dok je još obnašao dužnost, već tužen za naknadu štete i izgubio je tu parnicu.


Stjepana Mesića tužio je francuski odvjetnik hrvatskog podrijetla Ivan Jurašinovič i to zato što je krajem 2006. izjavio za njega da bi mu “najbolje bilo da posjeti Vrapče”, poznatu psihijatarsku bolnicu, jer bi mu tamo mogli pružiti efikasnu pomoć. Mesić je pravomoćno presuđen da mora Jurašinoviću platiti 70 tisuća kuna, žalio se potom Europskom sudu za ljudska prava, ali bezuspješno. Europski sud je konstatirao da je Mesić pokušao Jurašinovića diskreditirati “na drzak i preziran način” i da je time “prešao granice prihvatljive kritike”. Uskoro bi se, eto, i sukob između Milanovića i Zekanovića mogao prebaciti u sudnicu, a još se ne zna hoće li predsjednik doći na Antikorupcijsko vijeće.


– Svakako ću poziv za saslušanje uputiti i predsjedniku Milanoviću, ali neće mi Zekanović diktirati kada. Prvo moramo dovršiti razgovore s članovima Nadzornog odbora Ine, zatim namjeravam zvati glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj Šipek i čelnike HANFA-e, a imamo i još četvero zviždača iz Ine koji su mi se ranije javili. Kada to završimo, na redu su oni koje je Zekanović predložio, trenutačno ne mogu procijeniti kada bi to bilo, ističe Nikola Grmoja, predsjednik Antikorupcijskog vijeća.