Sreću da živi na tih 22 posto teritorija Hrvatske ima oko 30 posto njezinih stanovnika
ZAGREB – Grad Zagreb, Primorsko-goranska županija i Istarska županija najrazvijeni su dijelovi Hrvatske. U tim je krajevima indeks razvijenosti premašio 125 posto državnog prosjeka tog indeksa. Sreću da živi na tih 22 posto teritorija Hrvatske ima oko 30 posto njezinih stanovnika.
Nasuprot tome 35 posto stanovništva živi u 11 županija čiji je indeks razvijenosti manji od 75 posto državnog prosjeka, a te županije zauzimaju gotovo 59 posto teritorija Hrvatske.
70 posto investicija
Zagreb i Zagrebačka županija i dalje čine najvažnija društveno-ekonomska jezgru Hrvatske. Tu je, na samo 6,6 posto površine Hrvatske okupljeno 25 posto stanovništva, ostvaruje se gotovo 70 posto investicija u dugotrajnu imovinu i tu živi 26,8 posto zaposlenih. Sekundarne jezgre nalaze se u Primorsko-goranskoj županiji i Istri, dakle u priobalju. Podaci su to koje donosi prvo Vladino izvjeće o stanju prostora u Hrvatskoj, a predstavila ga je ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš. Ona je upozorila da od 1994. postoji zakonska obveza podnošenja izvješća svake četiri godine, no to se do sada nije dogodilo, iako je 1997. usvojena strategija, a 1999. i program prostornog uređenja.
– Razlog tome je što izvješće pokazuje podatke koje se očito nije željelo pokazati, zaključila je ministrica.
Statistički podaci ukazuju na to da u Hrvatskoj na jednom četvornom kilometru živi 75,71 stanovnik, što je za jednu trećinu ispod prosjeka EU (115 stanovnika na četvorni kilometar).
Gospodarske zone
Satelitska snimka o pokrovu zemljišta iz 2006. godine, izvijestila je ministrica, pokazuje da je 3,6 posto površine Hrvatske promijenjeno utjecajem čovjeka, a prema dokumentima prostornog uređenja, 6,7 posto teritorija planirano je za građevne površine. Osvrćući se na zakon koji bi trebao ubrzati strateške investicije, a oko kojeg se vode žestoke javne rasprave, Mrak Taritaš je kazala da Hrvatska trenutno ima planirano nešto iznad 100 tisuća hektara za različite oblike gospodarskih zona, bilo da je riječ o gospodarstvu, turizmu ili sport i rekreacija, što znači da je tek 1,77 posto teritorija planirano za određene djelatnosti.
– To pokazuje da smo apsolutno ispod bilo kakvih standarda EU-a. Zakon o strateškim investicijama samo govori »kako na tim prostorima graditi i kakvim procedurama, naglasila je Mrak Taritaš. Što se tiče infrastrukture, Hrvatska je sasvim prihvatljivo opremljena cestovnom mrežom i infrastrukturom za distribuciju nafte i plina, a problem su željeznica i riječni promet. U idućih deset godina trebala razvijati energetska proizvodna postrojenja, s naglaskom na obnovljivim izvorima energije.
Sukladno Zakonu o zaštite prirode, zaštićeno je 8,36 posto ukupne kopnene i morske površine Hrvatske (status nacionalnog parka, parka prirode), a ekološka mreža rasprostire se na 47 posto kopnenog i 38,5 posto morskog teritorija.
Uvođenje reda u prostor
Premijer Zoran Milanović zaključio je da Hrvatska može postati jedna od najbolje uređenih zemlja u Europi ako uvede reda u svoj prostor.
– Iz helikoptera se vidi kako je naša obala prazna, ni socijalizam je nije uspio uništiti. Postoje ožiljci koji su vidljivi, ali oni su rezultat rada lokalnih vlasti, rekao je premijer. Dodao je i da to »prazna« ne znači da je jadna i siromašna, jer ima puno razvijenih zemlja koje nisu ništa naseljenije od Hrvatske.
– Mi smo možda numerički ispod standarda EU, ali nismo kvalitativno. Puno razvijenih zemalja također nije naseljenije od Hrvatske, infrastrukturu treba graditi tamo gdje ima ljudi, inače nema smisla, zaključio je premijer raspravu o stanju u prostoru u Hrvatskoj.
Vlada je odobrila i sanaciju Studentskog centra u Zagrebu koji je skupio 121 milijun kuna dugova, a ta je institucija već jednom, prije deset godina snairana i tada je pokriven minus od 87 milijuna kuna.
Zbog pristupa Europskoj uniji Vlada je izvan snage stavila sporazum koji je još bivša Jugoslavija potpisala s Turskom i po kojem su ukinute vize za tu zemlju. Hrvatska ga sad mora ukinuti zbog propisa EU u kojoj je Turska na tzv. negativnoj listi dužna ukinuti taj sporazum.
– Šteta. Do sada nam nije smetalo, eto sad moramo to učiniti, žali premijer što Hrvatska Turskoj mora uvesti vize.