ZAGREB – Prerano je još govoriti o novoj krizi u odnosima koalicijskih partnera HDZ-a i Domovinskog pokreta, ali čini se da se oni ne mogu usuglasiti o formiranju javne ustanove koja bi vodila brigu o izgradnji spomen-parka u kojem bi pokapani bili posmrtni ostaci vojnika NDH-a i financiranju iz državnog proračuna za 2027. njihove ekshumacije iz masovne grobnice u Teznu pokraj Maribora.

Vjerojatno je to razlog otkazivanja današnje sjednice Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, na kojoj je predviđeno bilo prihvaćanje odluka o ove dvije stvari.

Predsjednik Povjerenstva Ivan Penava morao ju je odgoditi za idući petak jer je naprasno ostao bez kvoruma. Budući da to tijelo broji osmero članova, znači da ih je barem četvero najavilo da neće doći i zbog toga nije bilo moguće provesti glasovanje.

Nema kvoruma

Sjednica je bila sazvana prije tjedan dana, još u srijedu kvorum nije bio upitan, ali onda se to doslovno preko noći promijenilo.

»Jedan se član u zadnji tren ispričao, bio sam zatečen«, rekao je Penava na konferenciji za novinare koju je održao unatoč tome što se njegovo Povjerenstvo nije sastalo.

Većinu u njemu čine HDZ-ovi ljudi koji predstavljaju ministarstva, a član je i Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade. Nije Penava nastupio oštro, ustvrdio je da ne misli da je kvorum namjerno miniran i da se »to jednostavno dogodilo«.

Ali, priznao je da nema konsenzusa s HDZ-om o temama koje je Povjerenstvo trebalo imati na dnevnom redu.

– Ne, premda su sve te teme dugo na stolu i o njima razgovaramo, odgovorio je predsjednik Domovinskog pokreta na novinarsko pitanje je li javna ustanova koju je on zamislio dogovorena s HDZ-om.

Podsjetio je da nije ušao u Vladu i da se umjesto toga »prihvatio teme koja je izuzetno važna za Domovinski pokret« i njega osobno.

– Naravno da sam u nekoliko navrata o ovom razgovarao i s premijerom, ali ovdje govorimo o Povjerenstvu. Povjerenstvo ima svoju ulogu, svoje članove koji trebaju izložiti svoje stavove, kuteve slaganja i neslaganja, prijedloge, kritike, apsolutno sve.

Nakon toga, sukladno našem pravilniku, dolazi do izglasavanja točaka i one zatim idu prema Vladi na postupanje, ispričao je Penava.

Moglo bi se zaključiti da je on pokušavao nagovoriti Plenkovića da pristane na osnivanje javne ustanove i spomen-parka u Udbini, Macelju ili na Mirogoju, ali nije uspijevao.

I potom je odlučio ići na Povjerenstvo, donijeti odluke koje su mu tako bitne i servirati ih Vladi kako bi ih ona ugradila u državni proračun. No, zasad je zaustavljen već na Povjerenstvu koje vodi.

Kad, ako ne sad

– Budući da se nalazimo u trećoj godini našeg mandata, kada ako ne u 2027., upozorio je Penava.

Jasno je da je proračun za sljedeću godinu posljednja prilika da se u njega ugrade tražene stavke. Ako sada Penavin plan propadne, od njega u mandatu aktualne Vlade neće biti ništa. Vrijeme pritišće predsjednika DP-a i on je toga itekako svjestan. Ne šalje još prijeteće poruke, ali je nedvosmislen.

– Ne mogu se praviti da ne postojimo, da ne postoji Domovinski pokret koji je jako zainteresiran za tu temu, koji jako želi da tu dođe do određenih pomaka. Jednako tako ne možemo biti ni gluhi ni slijepi na okolnosti u društvu i činjenicu da imamo Vladu koja je sastavljena od različitih stranaka.

Ali, definitivno ćemo se ponašati vrlo odlučno da ovu stvar istjeramo do kraja, a da ne provociramo i ne vrijeđamo nikoga. Istjerali smo tako i mauzolej Šoškoćanina u Vukovaru, naglasio je Penava.

Novinari su ga zamolili da komentira izjavu HDZ-ovog ministra Branka Bačića da je sve ovo »trebao dogovoriti ranije s koalicijskim partnerima, a onda izaći s ovakvom temom«, ali Penava se nije na to referirao.

S ljevice, pak, pristižu primjedbe da je »ideja o komemorativnom centru za vojsku NDH duboko nemoralna i da potkopava ustavno-pravni poredak«.

– Dopustit ću si opet na svoju štetu biti naivan, pa ću reći da to govore ljudi koji su vjerojatno dobri, ali nisu upoznati s povijesnim činjenicama. Živio sam u bivšoj državi i u školi se o temi Bleiburga nije ništa učilo.

Razumijem stoga i naivnosti kritike onih koji ne znaju istinu i reagiraju na način da štite to što su učili. Međutim, realnost je da se ovim otkriva nečiji svjetonazor i da ti ljudi zapravo svjesno štite komunistički režim iz nekih osobnih razloga.

Malo se grozim situacije da dijelim prostor s ljudima koji smatraju da su totalitarni režimi nešto dobro, istaknuo je Penava.

Ne barata još novčanim iznosom koji bi Hrvatska morala uložiti u radove na istraživanju grobnice u Teznu i otkopavanje posmrtnih ostataka desetak tisuća vojnika NDH, ali je rekao da bi to bila »značajna sredstva«.