Pomoć migrantima

Zagreb je prvi grad u Hrvatskoj koji je donio akcijski plan integracije azilanata u društvo

Vanja Vesić

Foto Armin Durgut PIXSELL

Foto Armin Durgut PIXSELL

Riječ je o prvoj jedinici lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj koja je usvojila ovakav plan kako bi migrante upoznala s pravima i olakšala im pristup socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, učenju jezika, obrazovanju i zapošljavanju, preduvjetima za dostojan život i ravnopravno uključenje u zajednicu



ZAGREB – Grad Zagreb donio je Akcijski plan za integraciju tražitelja azila i azilanata kojima je odobrena međunarodna zaštita za 2022. godinu. Riječ je o prvoj jedinici lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj koja je usvojila ovakav plan aktivne pomoći migrantima kako bi ih upoznala s pravima i olakšala pristup socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, učenju jezika, obrazovanju i zapošljavanju, preduvjetima za dostojan život i ravnopravno uključenje u zajednicu.


S obzirom na to da najviše iskustva u radu s migrantima imaju brojne nevladine organizacije upravo su civilne udruge bile one koje su se uključile u izradu Plana, a sudjelovat će i u provedbi tijekom ove godine. Dokument je krajem prošlog mjeseca usvojila Skupština Grada Zagreba kao aktivnost projekta CONNECTION čiji je nositelj mreža gradova EUROCITIES, dok su partneri 14 europskih gradova i organizacija MigrationWork. Projekt je financiran sredstvima EU-a iz Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF), a Gradu Zagrebu su u okviru Projekta osigurana sredstva za provedbu Akcijskog plana. S obzirom na to da je proces integracije stranaca važan na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, Europska Komisija donijela je Akcijski plan za uključivanje i integraciju za razdoblje 2021.- 2027. godine kojim promiče uključivanje i integraciju svih ljudi, priznavanje važnosti doprinosa migranata Europskoj uniji i uklanjanje mogućih prepreka uključivanju i sudjelovanju osoba migrantskog podrijetla u europsko društvo, kako onih koji su tek stigli tako i onih koji su stekli državljanstvo neke države članice. Specifični ciljevi za ostvarenje pomoći azilantima i tražiteljima azila definirani su kroz šest područja upoznavanja i informiranja o pravima i omogućavanja lakšeg pristupa uslugama i ustanovama, posebno onima koje su u nadležnosti Grada Zagreba.


Evidencija korisnika


U Akcijskom planu Grada Zagreba u sklopu programa mjera socijalne zaštite za osobe kojima je odobrena međunarodna pomoć pokreće se izrada internet-stranice i tiskanje letaka na hrvatskom, engleskom, arapskom i farsi jeziku. Na taj način dobit će sve informacije o pravima socijalne skrbi i lokacijama dostupnih socijalnih socijalnih usluga Grada Zagreba, pravima osoba s invaliditetom, majčinstva i majki u trudnoći, ali i pravima prijave nasilja, posebno seksualnog ili rodno utemeljenog nasilja i pružanju pomoći. Za tu namjenu osigurana su sredstva iz partnerskog programa CONNECTION, dok su za izradu i vođenje evidencije korisnika sredstva osigurana iz Proračuna Grada Zagreba. Kako bi mogli zatražiti neku od usluga socijalne zaštite i skrbi bit će im osiguran i prevoditelj financiran sredstvima partnerske pomoći, po potrebi i pratnja prilikom dolaska u ustanovu. Planom je predviđeno i primanje paketa s osnovnim kućnim i higijenskim potrepštinama.




U programu mjera zdravstvene zaštite zdravstvenim ustanovama na području Zagreba bit će poslane pisane obavijesti kako bi ih se informiralo o pravima azilanata i tražitelja azila, a po istom modelu stranci će se informirati letcima i preko mrežne stranice o pravima na zdravstvenu zaštitu. Slično kao mjera socijalne zaštite osobama kojima je određena međunarodna pomoć, bit će osiguran prevoditelj, kao i mogućnost pratnje.


Važan integrativni faktor svakako je aspekt mjera pomoći u učenju jezika i obrazovanje za azilante i tražitelje azila, izazov s kojim se suočavaju i puno bogatije zemlje u EU-u. Za obje kategorije stranaca predviđeno je informiranje o mogućnostima uključenja u odgojno-obrazovni sustav u okviru projekta CONNECTION, a gradskim proračunskim sredstvima osigurana je izrada evidencije njihove djece i mladih koja pohađaju zagrebačke vrtiće, osnovne i srednje škole. Planom iz proračunskih izvora omogućit će se jasličkom i vrtićkom uzrastu djece azilanata, kao i onih smještenih u obitelji skrbnika smanjenje ili oslobađanje plaćanja troškova boravka.


Natječaj za stipendije


Nadalje, za polaznike osnovne i srednje škole koji ne znaju ili slabo znaju hrvatski jezik osigurat će se pripremna i dopunska nastava, a djeci azilanata i tražiteljima azila koji nisu uključeni u nastavu omogućit će se upisivanje u odgovarajući razred. Važna je novina da će se mladim azilantima osigurati pristup natječaju za stipendije Grada Zagreba, kako za učenike, tako i za studente. Sredstvima projekta CONNECTION organizirat će se radionice i edukacije učenja hrvatskog jezika za učenike i odrasle azilante te programi osnaživanja žena u novoj zajednici. Za obje kategorije stranih državljana organizirat će se predavanja o kulturi, tradiciji i običajima u Hrvatskoj.


Uz obrazovanje, snažan je integrativni instrument rad i zapošljavanje azilanata kako bi, napose, stekli egzistencijalnu samostalnost. Programom mjera proračunskim sredstvima financirat će se vođenje evidencije nezaposlenih azilanata koji aktivno traže posao, informacije o pravima i obavezama, dok su nezaposleni, individualno savjetovanje i posredovanje pri zapošljavanju te obavještavanje o mogućnostima uključenja u tržište rada nakon što im je odobrena međunarodna zaštita. U tom smislu predviđeno je aktivno posredovanje kod poslodavaca i njihovo senzibiliziranje i umrežavanje s potencijalnim radnicima. S druge pak strane, radi sprečavanja diskriminacija i iskorištavanja, ukazivat će se i osvještavati na nužnost jednake zaštite radničkih prava.


Azil na kapaljku


Prema službenim podacima najveći broj tražitelja azila u RH dolazi iz Afganistana, Iraka, Irana, Turske i Sirije. Samo u 2019. bilo je registrirano 1.986 tražitelja međunarodne zaštite, a azil je odobren tek u 8 posto slučajeva odnosno za 156 zahtjeva. U 2020. godini evidentirano je 1.932 tražitelja azila a od toga je pozitivno riješeno tek 2%, odnosno 42 zahtjeva. Do kraja rujna prošle godine azil je zatražilo 1.858 osoba a pozitivno je riješeno također 2%, odnosno za 42 osobe. Gledano po spolu među osobama kojima je odobren azil više od 60 posto su muškarci, a manje od 40 posto su žene. No, iz godine u godinu primjetno je da se povećava udio tražiteljica azila.