ZAGREB – Iako je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa »presudilo« kako ne postoji nijedna prepreka da guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić zadrži novčanu nagradu od 511 tisuća kuna, koju je dobio uz priznanje koje mu je za prošlu godinu dodijelila Mađarska narodna banka, nije sigurno da će on taj novac i zadržati, odnosno čini se da postoji mogućnost i da ga daruje.

Predujam poreza

To se može zaključiti iz odgovora koji smo dobili iz Hrvatske narodne banke u kojem se kaže da će guverner Vujčić tek odlučiti što će učiniti s novčanom nagradom i njihove najave da će o tome pravovremeno obavijestiti javnost.

– Guverner Vujčić je za nagradu Lamfalussy za 2021. godinu do sada platio predujam poreza i prireza te će po konačnom poreznom rješenju platiti i ukupan porez i prirez. Nakon plaćanja svih davanja državi, guverner Vujčić će odlučiti što s preostalim iznosom dobivenim od nagrade i javnost će o tome biti primjereno obaviještena, poručili su jučer iz HNB-a. Detalja o tome u kom bi se smjeru mogla kretati guvernerova odluka nema, ali nakon što je Gong uz objavu mišljenja povjerenstva da je riječ o međunarodnom priznanju da se ne radi o nedopuštenom daru, iznio i primjer austrijskog guvernera Ewaldu Nowotnyja koji je donirao, uz objašnjenje da bi se u protivnom ugrozila neovisnost centralne banke, ne bi bilo iznenađenje da slično učini i guverner Vujčić.

On je u imovinskoj kartici sam otkrio taj primitak iz Mađarske, a to je onda otvorilo pitanje određenih zakonskih nelogičnosti koje, primjerice, dopuštaju dužnosniku da primi novac koji prati međunarodna i državna priznanja, bez obzira na to o kolikom je iznosu riječ, ali ne ako ih dodjeljuje lokalna vlast.

Primjeri iz prakse

Po tome ispada da je, primjerice gradovima i općinama, puno lakše dovesti u potencijalni sukob interesa bilo kojeg dužnosnika, nego državnim ili međunarodnim institucijama.

Tako je primjerice Janica Kostelić 2017. godine dobila priznanje Grada Zagreba »Zagrepčanka godine« koje znači i novčanu nagradu od 50 tisuća kuna. U to vrijeme ona je bila državna tajnica za sport, odnosno državna dužnosnica, pa je uputila upit Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa kako bi trebala postupiti u toj situaciji, a oni su joj sugerirali da »otkloni primitak novčane nagrade« i ona je postupila po tom njihovom mišljenju.

Godinu dana kasnije isto je Povjerenstvo za istu nagradu koju je dobio 2016. godine kaznilo Antu Nazora, ravnatelja Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra i to novčanom kaznom od šest tisuća kuna. Takvu odluku povjerenstva potvrdio je i Upravni sud, a prošle godine u rujnu jednako je presudio i Vrhovini sud, kojem se Nazor žalio.