ZAGREB – Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak odbacio je danas optužbe da Vladin prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima omogućuje rasprodaju nacionalnog bogatstva, poput šuma i voda, te istaknuo da se tim zakonom samo želi ubrzati postojeća procedura.

Te optužbe su »potpuno deplasirane« jer novi zakon, koji bi trebao privući investitore, ne uzima javno dobro niti predviđa bilo kakve postupke koji već nisu definirani u postojećim zakonima. Njime se samo ubrzava postupak pa će procedura koja bi inače trajala dvije godine trajati puno kraće, izjavio je Vrdoljak novinarima odgovarajući na primjedbe Komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax, HDZ-a i nekih nevladinih udruga na čl. 18. toga zakonskog prijedloga.

To znači da i danas država može pomaknuti granicu javnog dobra, samo to traje godinama. I danas država može izgraditi autocestu i izvlastiti sve vlasnike, bilo lokalne, regionalne ili privatne, samo što to više neće trajati dvije godine nego kraće, ustvrdio je Vrdoljak.

Pozvao je sve zainteresirane na široku javnu raspravu, uključujući i nevladine organizacije. Otvorena su im vrata Ministarstva gospodarstva, neka kažu što ih smeta, kaže Vrdoljak napominjući da »nema razloga za žučne rasprave« u situaciji kada je na burzi rada prijavljeno gotovo 370.000 ljudi.

Molim da se svi uključe u raspravu, ali i da obrate pozornost na sada već 370.000 ljudi koji nemaju posao i na desetke tisuća onih koji su na granici gubitka posla, a nakon što se usvoji zakon onda ćemo otvarati raspravu o svakom pojedinom projektu, rekao je Vrdoljak.

Ministar se također usprotivio zahtjevu za produženjem roka za javnu raspravu, ustvrdivši kako tisuće onih koji čekaju na investicije nemaju vremena čekati još šest mjeseci. On očekuje da će zakon biti usvojen idućeg mjeseca.

Vrdoljak je također pojasnio da granica za ulaganja od 150 milijuna kuna nije jedini uvjet za odobravanje investicije, već postoje i drugi kriteriji, poput inovativnosti. Strateški gledano, velike stvari se pokreću malim koracima, a država će kod strateških investicija prvo valorizirati dobit za društvo, vlasnike i ljude koji će tamo raditi, te mogućnost rasta BDP-a.

Dodao je kako bi u slučaju da je zakon o strateškim investicijama već na snazi slučaj Dina Petrokemija bio puno lakše riješiti. Sada smo blokirani u plaćanju zemljišta u Omišlju, jer je Hypo banka pokrenula ovršni postupak, a da je zakon na snazi mi bi platili to zemljište i stavili novac na poseban račun, te nakon što se riješe imovinsko-pravni odnosi isplatili radnicima zaostale plaće, kaže Vrdoljak.

Što se tiče privatizacije brodogradilišta 3. maj, Vrdoljak je rekao kako je izmijenjeni program restrukturiranja predan Europskoj komisiji, a rješavanje 3. maja »ide smjerom koji smo i predvidjeli«, samo što su rokovi malo pomaknuti. 

NO Dine: Turci spremni isplatiti plaće ako se produlji rok

Investitor, turski Caliskan, spreman je isplatiti plaće i osigurati novac za pokretanje proizvodnje u Dini Petrokemiji u Omišlju uz uvjet da se u mjerodavnom ministarstvu dogovori produljenje državnog jamstva koje istječe 31. siječnja, kazao je večeras nakon sjednice Nadzornog odbora (NO) Dine predsjednik Sindikata radnika Dine i predstavnik radnika u NO Predrag Mihaljević.

Osim toga, Nadzorni odbor Dine smijenio je danas predsjednika Uprave Murata Turela i na to mjesto imenovao dosadašnjeg člana Uprave Ismaila Sahina, rekao je Mihaljević.

Istaknuo je da u sindikatu nisu zadovoljni jer bi, prema rečenom, uskoro i ovisno o odluci u vezi s jamstvom, bila isplaćena tek jedna od ukupno sedam neisplaćenih plaća. Ostale plaće bile bi isplaćene iz kupoprodaje zemljišta u Omišlju za izgradnju LNG terminala.

Ipak, sada je najvažnije da se pokrene proizvodnja, kazao je Mihaljević podsjetivši da je sindikat tražio da se hitno isplate sve plaće i pokrene proizvodnja ili da se, ako se to ne ostvari, traži novi ulagač.

Vlada je u kolovozu prošle godine dala državno jamstvo u korist Zagrebačke banke za avansno plaćanje turskog investitora Caliskan za isplatu plaća radnicima Diokija i Dina Petrokemije u iznosu od pet milijuna eura.

Jamstvo je izdano na temelju ponude Calilskana s namjerom preuzimanja i pokretanja proizvodnje u Dina Petrokemiji.

Predstavnici Uprave Dine i Caliskana su prije desetak dana izvijestili sindikat da proizvodnju u Dini za sada neće pokrenuti, jer oklijevaju ulagati po postojećim uvjetima.