RIJEKA – Dok se države trude svojim građanima i gospodarstvu olakšati da prežive očekivano tešku jesen i zimu, zbog rasta troškova energije i sveopćeg rasta cijena, u nekim su zemljama pomoći odlučile i banke. Odjeknula je vijest da su vodeće talijanske banke UniCredit i Intesa Sanpaolo najavile fleksibilnije uvjete plaćanja dugova za građane i kompanije u Italiji, u razdoblju rekordnih troškova energije. Njihove su mjere vrlo konkretne, odnose se na povoljnije kredite, ali i privremenu obustavu naplate kredita, kartičnih, hipotekarnih i drugih, de facto nove moratorije na zajmove, na rok od pola godine do godinu.

UniCredit je konkretno priopćio i da tvrtke koje nisu iskoristile državna jamstva za dugove prema bankama mogu do kraja godine zatražiti 12-mjesečni moratorij na povrat, dok će banka za 400 tisuća kućanstava ponuditi 12-mjesečnu obustavu povrata duga po hipotekarnim kreditima i izmjenu plana otplate. Uz to, oko 1,4 milijuna građana s kreditnim karticama dobit će mogućnost odgode povrata duga za najviše šest mjeseci i bit će od 1. listopada do kraja godine oslobođeni obaveze plaćanja kamata i naknada. Čini se da, slično kao i u pandemiji i lockdownu, banke u Italiji sada ponovno kreću s obimnim paketom pomoći za svoje domicilno tržište. Žele prevenirati krizu.

Financiranje HEP-a

Iz UniCredita su najavili da će slično postupiti i na drugim tržištima na kojima posluju, a s obzirom na to da u Hrvatskoj posluju preko svoje banke kćeri, Zagrebačke banke, Zabi smo uputili upit koje će se to mjere preslikati i ovdje, da se pomogne i hrvatskim građanima i tvrtkama, slično kao što njihova banka-majka pomaže »kod kuće«. No, iz Zabe nije stigao izravan odgovor, nego su nas uputili na Hrvatsku udrugu banaka. Evo što HUB kaže:

– HUB i banke u Hrvatskoj pozorno prate razvoj energetske krize te su u stalnoj komunikaciji s poslovnim subjektima i srodnim udruženjima u cilju pravovremene reakcije i kreiranja mjera koje bi imale za cilj ublažiti ekonomski udar prouzročen rastom cijena energenata. U ovom trenutku se očekuje predstavljanje sveobuhvatnog paketa mjera Vlade RH, a u narednom razdoblju banke će u suradnji s Vladom RH, regulatorima i drugim institucijama tražiti dodatna kvalitetna rješenja usklađena s praksama u drugim državama Europske unije, uvjeravaju u HUB-u. Naglašavaju pritom da »Hrvatska ima stabilan bankarski sustav što je važno za osiguravanje adekvatne likvidnosti poduzetnika i gospodarstva u cjelini«.

– Također, banke su u suradnji s HBOR-om i uz Vladina jamstva već omogućile financiranje HEP-a u cilju osiguravanja plina i drugih energenata, ističe HUB. Upit smo pojedinačno poslali i Privrednoj banci Zagreb, s obzirom na to da je ona banka-kći druge velike talijanske banke koja će u Italiji postupiti slično kao UniCredit, Intese Sanpaolo. Iz PBZ-a su odgovorili tek da »pozorno prate daljnji razvoj događanja i situaciju na tržištu, promjene u kreditnom portfelju i potrebe klijenata te će sukladno tome pravodobno reagirati adekvatnim mjerama«.

Jesu li njihove matične grupacije na svojim domicilnim tržištima također osmislile slične mjere pomoći kao što pokazuje talijanski primjer, te hoće li se on onda preslikati i kod nas, pitali smo i Erste banku u Hrvatskoj, čiji je većinski vlasnik austrijski Erste iz Beča, potom Raiffeisen banku, također s austrijskim vlasnikom, te OTP banku u Hrvatskoj, koja je u većinskom vlasništvu mađarskog OTP-a. Od njih, odgovorila je samo Erste banka koja ističe da »u ovom trenutku ne postoje pokazatelji koji bi ukazivali na povećane poteškoće klijenata u izvršavanju svojih obaveza prema banci«. Međutim, dodaju oni, »kao odgovorna institucija, Erste banka će pratiti situaciju te u slučaju potrebe zauzeti proaktivan pristup kako bi olakšala utjecaj promijenjenih okolnosti na svoje klijente, građane i tvrtke, kao što je to činila i prije, primjerice tijekom pandemije ili nakon potresa«.

Preventivni potez

Istina je da je kod nas trenutno, bez obzira na brzi rast kredita, njihova naplata uredna, čak nešto i poboljšana, međutim, ako se gledaju motivi UniCredita u Italiji, treba navesti što je točno rekao zamjenik direktora te banke Remo Taricani.

– Naš je potez preventivan. Pitali smo se što banka može učiniti kako bi pomogla pri strukturnom smanjenju raspoloživog dohotka kućanstava i novčanih tokova poduzeća koje ćemo promatrati u sljedeća dva do tri mjeseca, rekao je Taricani. Dakle, u Italiji govore o preventivi, pa ne bi valjalo da se kod nas čeka »kvarenje« portfelja. Tim više što je snažno zaduživanje korporativnog sektora, koje analize HUB-a ponajprije vežu uz snažan rast gospodarstva, dijelom uzrokovano i potrebom za povećanom likvidnošću za plaćanje sve većih troškova energije. Kod građana se pak u Hrvatskoj očekuje rast nenamjenskih potrošačkih kredita kojima će se vjerojatno pokušati nadomjestiti manjak novca u kućnom budžetu za financiranje bazne potrošačke košarice.