ZAGREB Vlada je Sabor poslala najavljeni zakon koji ništavnim proglašava pravne akte pravosudnih tijela bivše JNA, bivše Jugoslavije i Republike Srbije, koji su podržali svi članovi Vlade, osim potpredsjednika Slobodana Uzelca. 

Zakon ima tek tri članka i u njima se kaže da su ništavni, i bez ikakvog pravnog učinka, akti bivše države, bivše JNA ali i Republike Srbije koji se tiču Domovinskog rata, a kojima su optuženi, osuđeni ili osumnjičeni državljani Hrvatske za kaznena djela, primjerice genocida, agaresivnog rata, zločina protiv čovječnosti… a za koje se sumnja da su počinjeni na teritoriju Hrvatske.  Uz to se kaže da samo pravosudna tijela Hrvatske mogu procesuirati hrvatske državljanje za ta kaznena djela. Iznimno zakon ne dovodi u pitanje ni izvršavanje obveza koje za te zločine ima prema Međunarodnom kaznenom sudu u Hagu. Pravosudna tijela RH više neće postupati ni po zamolnicama pravosudnih tijela iz Srbije kada oni traže pravnu pomoć u kaznenim postupcima za spomenuta kaznena djela.

Upravo su zamolnice koje su nedavno stigle iz Srbije za pravnu pomoć u procesuiranju Vladimira Šeksa i Ivana Vekića te još 40-tak hrvatskih državljana, bile motiv Vladi da predloži ovakav zakon. Za budućnost postupanje po takvim zamolnicama definira se kao djelo u suprotnosti s pravnim poretkom Hrvatske i smatra se da šteti njezinoj suverenosti. 

Takvom zakonu usprotivio se jedino potprdsjednik Uzelac ističući kako je on u suprotnosti i s koalicijskim sporazumom HDZ-a i SDSS-a, ali i sa sporazumima o suradnji pravosuđa Hrvatske i Srbije. Uzelac je otkrio da vlada za ovaj prijedlog zakona nije tražila mišljenje DORH-a a on osobno vjeruje da DORH u slučaju da je pitan za mišljenje ne bi podržao takav zakon.  Osim što će na ovaj način oslabiti suradnja pravosudnih tijela Srbije i Hrvatske, Uzelac je uvjeren da će zakon naštetiti i građanima Hrvatske koji su nevini i koji bi na taj način dokazali da nisu krivi za ono za što ih se sumnjiči. Istaknuo je i da razumije kako Vlada ovakav zakon donosti u predizborno vrijeme. 

Baš ni jedan član vlade, pa tako ni premijerka Jadranka Kosor, nisu imali razumijevanja za te argumente a priliku su, naravno, iskoristili da poruče kako Hrvatska na ovaj način nakon obrane od ratne agresije, štiti svoj poredak od pravosudne agresije iz Srbije.  I Kosor, ali i njezini ministri, Božidar Pankretić, Petar Čobanković, Davorin Mlakar i Gordan Jandroković isticali su kako je Srbija bila agresor na Hrvatsku, kako je agresor bila bivša JNA, a da se sada ta ista država i akti te iste propale vojske proglašavaju nadležnim za procesuiranje ratnih zločina na teritoriju svih država nastalih raspadom Jugoslavije. 

Kosor je svom potpredsjedniku Uzelcu poručila da se ne slaže s njegovom tvrdnjom da se zakon donosi pred izbore jer je zakon donesen kako bi štitio branitelje, njih 500 tisuća od nepravednog progona. Naglasila je i da su činjenice da je Hrvatska bila izložena agresiji JNA, da su u toj agresiji sudjelovali državljani Srbije i pobunejni pripadnici srpskog naroda u Hrvatskoj.

Međutim, potpredsjednika Uzelca takva opaska nije zbunila pa je replicirao svojoj šefici kazavši kako ne smatra da je loše što se taj zakon donosi pred izbore, upravo zato što će svaka stranka ili vlada koja ga predlaže, narodu pokazati svoj jasan stav o odrđenom pitanju.