ZAGREB – Premijer Andrej Plenković jučer je obećao da će Vlada izaći s cijelim paketom mjera koje bi trebale ublažiti učinak rasta cijena energenata na gospodarstvo i kućanstva. Iako nije otkrivao detalje tog Vladinog paketa, odnosno hoće li se primjerice ograničiti rast cijena, smanjiti PDV ili će se ići na kombinaciju tih dviju mjera, te hoće li se možda smanjivati neki drugi nameti koje naplaćuju država i lokalne vlasti. No, čini se da bi važnu ulogu u svemu mogla imati državna tvrtka HEP koja je ujedno i najveći distributer plina i opskrbljivač kućanstava strujom u Hrvatskoj.

– Imamo niz alata na raspolaganju, bilo da su u pitanju određene mjere ili aktivnosti najvećega distributera – a to je HEP – koji može poduzeti određene mjere, regulatori, a u konačnici i Vlada, tako da ćemo do trenutka kada to pitanje postane aktualno imati cijeli paket koji će olakšati, odnosno spriječiti veći udar na standard građana, kazao je predsjednik Vlade.

Globalni trend

Ne bi to bio prvi put da je HEP bio dio mjera kojima se želi ublažiti udar poskupljenja na građane, hrvatske su vlade i dosad posezale za tom kompanijom, ali i Inom dok je bila u državnom vlasništvu, kako bi cijene za gospodarstvo i kućanstva ostale niže. Posebice se to činilo u ratno i poratno vrijeme, odnosno devedesetih godina, nakon čega je državni proračun kroz brojne porezne olakšice, ali i otpise i sanacije na određeni način vraćao dug tim kompanijama. Zato Vlada sada mora paziti da ne ugrozi poslovanje HEP-a, a s obzirom na to da dosta procjena govori o tome da je vrijeme jeftine energije prošlo i da tako brzo neće doći do stabilizacije, pitanje je koliko dugo će se i uz pomoć HEP-a moći amortizirati utjecaj poskupljenja na kućne budžete hrvatskih građana.

Iako ne otkriva detalje novih mjera, osim one da će se Vlada pritom osloniti na činjenicu da pod nadzorom ima najvažniju energetsku kompaniju u državi, Plenković ističe da će i u ovom slučaju, kao i u slučaju mjera za očuvanje radnih mjesta u vrijeme pandemije, Vlada ići na model cjelovitosti svojih politika kako bi oblikovala mjere koje će građanima, ali i gospodarstvu pomoći da lakše podnesu izvjesno poskupljenje struje i plina od 1. travnja. Tako će, kaže, Vlada učiniti sve da i prije odluke o novim cijenama donese okvir politika i mjera koje će ublažiti udar na standard građana koji bi bio prouzročen rastom cijena energenata, što je globalni trend.

Nove tarife

Napomenuo je Plenković i to da za razliku od drugih zemalja Europske unije u Hrvatskoj struja i plin nisu poskupjeli posljednjih mjeseci. On kaže da se to dogodilo zato što su u Vladi tiho radili, razgovarali i gledali da nema udara na standard građana. No, činjenica je da nove tarife, odnosno nove cijene regulator godinama, prema zakonu, odobrava od 1. travnja i da u Hrvatskoj nije ni bilo mogućnosti za podizanje cijena.
Proteklih mjeseci brojne su europske države suočene s poskupljenima donosile mjere za pomoć građanima, pa je tako nedavno, primjerice, Francuska odlučila ograničiti rast cijena, dio zemalja odlučuje se na snižavanje PDV-a, a dio na pomoć onim kućanstvima koja su posebice ugrožena. U Švedskoj, koja većinu struje i plina dobiva iz domaćih izvora, Vlada se odlučila umjesto ograničenja cijena izdvojiti gotovo 600 milijuna eura kako bi za oko 1,8 milijuna kućanstava osigurala pomoć u plaćanju računa za struju.