Šikić: Osobe s Downovim sindromom nepravedno uskraćene za naknade

Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić poručila je u srijedu, na početku vladine sjednice, da su roditeljima osoba s Downovim sindromom nepravedno i nepravilno uskraćene mjesečne naknade te najavila da će to vrlo skoro biti ispravljeno.

„Sasvim sigurno da su osobe s Down sindromom nepravedno i nepravilno isključene, izuzete od prava koje im pripadaju i to će u najskorijem roku biti ispravljeno“, rekla je Šikić.

Objasnila je da metode vještačenja u ovom trenutku, nažalost, nisu primjerene svim vrstama osiguranika. „Više smo puta rekli da su kršena osnovna ljudska prava osiguranika, odnosno najslabijih među nama, osoba s invaliditetom“, rekla je Šikić. Dodala je da je zbog toga u svibnju ove godine imenovana nova uprava Zavoda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom „koja intenzivno rad na organizaciji službe, a rade se i nove metodologije vještačenja“.

Šikić je objasnila i stav Vlade koja je dala negativno mišljenje na zaključke interpelacije na njezin rad u području radnog zakonodavstva, odnosno reguliranja rada na određeno vrijeme, koje predlažu šesnaestorica saborskih zastupnika.

Zastupnici traže da Banski dvori u roku od tri mjeseca Saboru predlože zakonski prijedlog koji jasno precizira koje su to sezonske djelatnosti u kojima je bez ograničenja ili uz minimalno ograničenje, dozvoljeno sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme. Također traže da Vlada za djelatnosti koje nisu sezonskoga karaktera uvede ograničenje broja sklopljenih ugovora o radu na određeno vrijeme do 20 posto od ukupnoga godišnjeg broja novosklopljenih ugovora o radu te da jasno precizira kriterije za sklapanje ugovora na određeno vrijeme u vansezonskim djelatnostima.

„Prijedlozi nisu prihvatljivi“, kazala je Šikić te se osvrnula na prigovor da u Hrvatskoj u protekle četiri godine postoji veliki nesrazmjer novozaposlenih na određeno i na neodređeno od oko 90 posto.

Predlagatelji interpelacije isključivo se pozivaju na podatke Zavoda za zapošljavanje, kazala je, dok podaci Zavoda za mirovinskog osiguranje, za razdoblje od 1. siječnja prošle godine do 31. ožujka ove godine, pokazuju da zapošljavanje na određeno vrijeme iznosi nešto više od 24 posto od ukupnog broja osiguranika.

Odnosno, kazala je Šikić, udio zaposlenih na određeno vrijeme raste po približno istim stopama po kojima raste i ukupna zaposlenost, a na taj udio znatno utječe i sve veći opseg sezonskog zapošljavanja.

„Ovaj je dokument dodatni uspjeh za ovu Vladu i podrška koju će vidjeti i investitori i agencije za rejting“, zaključio je Orešković te najavio da će konkretniju izjavi dati poslijepodne, nakon što mišljenje EK i službeno bude objavljeno.

 Nacionalni program reformi sadrži ozbiljne mjere za poboljšanje javnih financija, zdravstvenog sustava i poslovnog okruženja, piše u nacrtu dokumenta spremnog za usvajanje na današnjem kolegiju europskih povjerenika u Bruxellesu, prenosi Večernji list, koji je imao uvid u taj dokument.

 Taj list navodi da će EK dati Hrvatskoj pet novih ekonomskih preporuka. U tim preporukama EK traži da se do kraja godine započne najavljeno uvođenje poreza na nekretnine, da Vlada do kraja 2016. poduzme mjere za obeshrabrivanje odlazaka radnika u prijevremenu mirovinu i smanji broj posebnih mehanizama socijalne pomoći, zatim da započne sa smanjenjem fragmentacije javne uprave i poboljšanjem njezine učinkovitosti, potom smanji parafiskalne namete, kao i da poboljša učinkovitost pravosudnog sustava u postupcima na Trgovačkim i Upravnim sudovima.

Komisija nema namjeru, pojačati proceduru nadzora makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj niti uvesti korektivne mjere.

Hrvatska 2015. zadovoljila fiskalno pravilo

 Sjednica Vlade započela je usvajanjem izvješća o izvršenju državnog proračuna i primjeni fiskalnog pravila za 2015, koja pokazuju da su rashodi državnog proračuna za 2015. smanjeni su na međugodišnjoj razini za 3,6 posto, dok je rast ostvarenog nominalnog BDP-a iznosio 1,8 posto, čime je lani zadovoljeno fiskalno pravilo.

 Naime, prema privremenom fiskalnom pravilu međugodišnja stopa rasta rashoda općeg proračuna ne smije biti veća od međugodišnje stope rasta projiciranog, odnosno procijenjenog BDP-a. Primjena fiskalnog pravila računa se na temelju ostvarenja rashoda proračuna opće države te očekivanog kretanja BDP-a u trenutku izrade proračuna.

 Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je kako su rashodi općeg proračuna za izračun fiskalnog pravila lani smanjeni za 3,6 posto, dok je procijenjeni BDP, koji je bio korišten prilikom posljednjeg rebalansa proračuna, bilježio međugodišnje povećanje od 1,3 posto, odnosno međugodišnji je rast ostvarenog nominalnog BDP-a iznosio 1,8 posto. Time je i zadovoljeno privremeno fiskalno pravilo.

 Marić je pritom istaknuo kako je Vlada i Nacionalnim programom reformi i Planom konvergencije predvidjela uvesti, kako je rekao, „kudikamo rigoroznije fiskalno pravilo“ te je dodao da je i Europska komisija primijetila da na tom području treba napraviti iskorak.   

 Izvješće o izvršenju državnog proračuna u prošloj godini pokazuje da su ukupni prihodi ostvareni u iznosu od 109,8 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi izvršeni u iznosu od 118,6 milijardi kuna.

 Deficit državnog proračuna lani je tako iznosio 8,8 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a. Dodaju li se tome i podaci za izvanproračunske korisnike te jedinice lokalne samouprave, a čije je ukupni višak iznosio 1,2 milijarde kuna, ukupni manjak općeg proračuna lani je ostvaren u iznosu od 7,2 milijardi kuna ili 2,3 posto BDP-a – 1,5 postotni bod manje u odnosu na plan.

 No, u ovom je izvješću deficit opće države iskazan je prema nacionalnoj metodologiji te se razlikuje od manjka koji se iskazuje prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010, a koji je, prema podacima koje je Državni zavod za statistiku objavio u travnju, iznosio 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto BDP-a.