Od 2004. do kraja 2011. bilo je oko 2.000 naknadnih provjera, ispisano je 150 rješenja i razrezano dodatnih 20 milijuna kuna poreza, no, naplaćeno je svega oko 500.000 kuna
Zagrepčanin rođen 1980. godine u razdoblju od 2008. do 2011. godine prijavio je 84.000 kuna prihoda, a 2010. godine u Malom Lošinju kupio građevinsko zemljište i stan u Zagrebu. Ukupna vrijednost njegove imovine veća je od 7,7 milijuna kuna. Dakle, s malo više od deset tisuća eura prihoda u tri godine stekao je imovinu vrjedniju od milijun eura. Stan vrijedan 1,2 milijuna kuna u Zagrebu je prijavio 22-godišnjak koji dosad nije platio ni lipe poreza, odnosno nikada nije ni prijavio prihode, a jedan jedan 76-godišnjak, za kojeg porezna ne bilježi nikakav prihod od 1995. godine, pa čak ni mirovinu, prošle godine imao 3,4 milijuna kuna za kupnju stana u Zagrebu, na koji je uredno platio porez na nekretnine.
Na listi koju ovih dana “češlja” više od 1.600 poreznika, osim njih je još oko tri tisuće “tajnih bogataša”, za koje je prva kompjutorska provjera pokazala da su u posljednje tri godine stekli imovinu koja je nekoliko puta veća od prihoda što su ih prijavili Poreznoj upravi. Ti će poreznici provjeru onoga što se događalo u protekle tri godine raditi uz svoj redoviti posao odnosno naplatu tekućih poreznih prihoda. Uz to kompjutorski sustav svako jutro izbacuje nove slučajeve za koje postoji nesrazmjer imovine i prihoda. Već sada poreznici na popisu imaju više građana za provjeru nego što ih je odrađeno u posljednjih osam godina, jer je u razdoblju od 2004. do kraja 2011. godine bilo oko 2.000 naknadnih provjera vrijednosti imovine i prijavljenih prihoda građana. Rezultat tog posla je, kako doznajemo: 150 rješenja za imovinu vrijednu 90 milijuna kuna, iza koje nisu stajali odgovarajući porezni prihodi, pa je građanima razrezano dodatnih 20 milijuna kuna poreza. No, od tih 20 milijuna kuna naplaćeno je tek 2,5 posto, odnosno oko 500.000. Mukotrpan posao koji je ugrađen u dvije tisuće provjera na kraju je imao učinak od tek pola milijuna kuna. Težak posao i sada čeka poreznike, jer će detaljna provjera pojedinih slučajeva trajati i po nekoliko mjeseci. Poreznici će uz redoviti posao barem sljedeće dvije godine raditi i na češljanju prošlosti, ali se nadaju da će učinak biti nešto veći: možda stotinu ili nekoliko stotina milijuna kuna i jasna poruka poreznim obveznicima da se više ne može izbjegavati plaćanje obveza državi.
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Novog lista, u subotu, 31. ožujka 2012.
