Život nastavnika u Hrvatskoj

Većina zaposlenih u osnovnim školama radi i kad su bolesni, posao nose kući

Ljerka Bratonja Martinović

Foto Dino STANIN/PIXSELL

Foto Dino STANIN/PIXSELL

Čak 64 posto učitelja ima poteškoće u održavanju kućanstva s postojećim mjesečnim primanjima, a njih pet posto smatra da su te teškoće velike. Visina plaće ujedno je i najveći izvor nezadovoljstva zaposlenih u školama



ZAGREB  Najveći broj učitelja i stručnih suradnika u Hrvatskoj ima plaće od 5.000 do 7.000 kuna, ravnatelji od 7.000 do 11.000 kuna, administrativno-tehničko osoblje ima primanja od 4.000 do 6.000 kuna, a pomoćno osoblje između 2.000 i 4.000 kuna.


Prosječna neto zarada učitelja i stručnih suradnika u osnovnim školama znatno je niža od prosječne mjesečne neto-plaće zaposlenih s visokom stručnom spremom, koja je u 2018. godini iznosila 8.367 kuna, a prosječna plaća administrativno-tehničkog i pomoćnog osoblja znatno je niža od prosječne plaće u Hrvatskoj, koja je lani iznosila 6.262 kune.


Ove su brojke dio istraživanja što ga je Sindikat hrvatskih učitelja proveo u suradnji s Institutom za društvene znanosti »Dr.Ivo Pilar«. Istraživanje je provedeno na oko 6,5 tisuća djelatnika osnovnih škola, prosječne dobi oko 44 godine, mahom završenog sveučilišnog preddiplomskog ili diplomskog studija.




Velika većina ispitanih, pokazalo je istraživanje, radi u punom radnom vremenu, na neodređeno vrijeme, svaki drugi ispitanik radi u dvije smjene, a njih 2 posto u tri smjene.


Četvrtina zaposlenih povremeno radi subotom i nedjeljom, ali im taj rad najčešće nije dodatno plaćen. Oko 20 posto zaposlenih ima neki drugi, dodatni posao, a na njemu provede u prosjeku devet sati tjedno.


Uz sve to, čak 64 posto učitelja ima poteškoće u održavanju kućanstva s postojećim mjesečnim primanjima, a njih pet posto smatra da su te teškoće velike. Visina plaće ujedno je i najveći izvor nezadovoljstva zaposlenih u školama.


Oko 16 posto zaposlenih doživjelo je neki oblik diskriminacije na radnom mjestu, najčešće su to bili stručni suradnici, a 73 posto njih nije to nikome prijavilo. Čak 38 posto zaposlenih barem je jednom zakinuto za neko od svojih prava, bilo to stručno usavršavanje, napredovanje ili uskrata putnog naloga. Svaki drugi zaposleni doživio je mobing na radnom mjestu, najčešće od kolega i kolegica, (68 posto), zatim ravnatelja, a onda roditelja i učenika. Dvije trećine takvo zlostavljanje uopće ne prijave.


Čak 71 posto učitelja svakodnevno ili nekoliko puta tjedno obavlja svoje radne zadatke u slobodno vrijeme, a na to je prisiljeno i 33 posto upravljačkog i administrativnog osoblja te 40 posto stručnih suradnika. Učitelji su u velikoj mjeri nezadovoljni načinom rješavanja problema u školi. Više od 40 posto učitelja smatra da im je zbog posla ugroženo zdravlje, a tijekom prošle godine njiih 80 posto radilo je i kad su bili bolesni.