Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Ogorčeni kroatolozi nakon višegodišnje beskorisne prepiske s nadležnima odlučili su svoja prava tražiti prosvjedom. Sporni pravilnik ne prepoznaje njihovo zvanje u osnovnim školama
ZAGREB Gotovo 20 generacija diplomiranih kroatologa, profesora kroatologije i magistara kroatologije lišeno je prava rada u osnovnim školama u Hrvatskoj, i to zbog pravilnika koji ne prepoznaje njihovo zvanje. Apsurdna situacija traje već desetljećima, a ogorčeni kroatolozi nakon višegodišnje beskorisne prepiske s nadležnima odlučili su svoja prava tražiti prosvjedom.
Nastavnike u osnovnim školama danas se zapošljava prema Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu iz 1996. godine, iako su u međuvremenu mnogi fakulteti uveli nove studijske smjerove i »bolonju«. Prema tom pravilniku, kroatolozima koji su završili Hrvatske studije u osnovnim školama nema mjesta, a sporni pravilnik, unatoč inzistiranju studenata, uprave fakulteta i diplomiranih kroatologa, do danas nije izmijenjen. Koliko je ova administrativna zavrzlama smiješna, govori činjenica da je pravilnik koji se odnosi na zapošljavanje u srednjim školama izmijenjen 1999. godine i diplomirani kroatolozi u srednjim školama mogu raditi bez prepreka.
Borba s vjetrenjačama
– Rad ljudi koji su pet godina proveli na studiju u nadi da će jednoga dana svoje znanje moći prenijeti mladima, trenutačno je ili onemogućen ili ilegalan. Već gotovo 15 godina borimo se s vjetrenjačama. U to su se vrijeme u uredima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta izmijenile četiri garniture vladajućih, od kojih smo uvijek dobivali isti odgovor: Pravilnik je u izmjeni. Danas više ne vjerujemo nikome – kaže Antonija Furjan, predsjednica Društva studenata kroatologije »Cassius«.
Radi se, upozorava, o stvarnim ljudima i njihovim sudbinama, a mnogi su zbog neusklađenosti propisa ostali bez posla, ne mogu ga dobiti ili su na sudu. Tako je N. N. iz Daruvara danas na Upravnom sudu zbog otkaza koji je dobila u tamošnjoj osnovnoj školi jer joj zvanje nije usklađeno s važećim pravilnikom.
– Studij kroatologije i povijesti završila sam 2010. godine, a godinu kasnije dobila mjesto nastavnice hrvatskog jezika u osnovnoj školi u Daruvaru. Netko od kandidata prijavljenih na natječaj poslao je prigovor prosvjetnoj inspekciji, a inspektorica je u veljači 2012. godine kao spornu navela moju stručnu spremu i predložila mjeru zabrane rada – priča ova kroatologinja. Nakon toga i škola i ona dali su prigovor MZOS-u na odluku inspekcije, nitko nije reagirao, a slučaj je i danas na sudu. N. N. je dobila otkaz, a Agencija za odgoj i obrazovanje odbila je priznati joj pripravnički staž koji je pod njihovim mentorstvom odradila u daruvarskoj osnovnoj školi. »Hrvatski studiji imaju trajnu dopusnicu MZOS-a, financiraju se iz državnog proračuna i nije jasno zašto nam osporavaju stručnu spremu«, pita se ova nastavnica koja je sa svojim učenicima dogurala do državne razine LiDraNa.
Stručni ili akademski naziv koji stječu studenti kroatologije Hrvatskih studija sličan je onome koji se stječe na kroatistici Filozofskog fakulteta. Tako s kroatistike izlaze magistri edukacije, smjer hrvatski jezik i književnost, a s Hrvatskih studija magistri edukacije kroatologije. Isto tako, ovisno o završenom fakultetu, postajete magistar kroatistike ili kroatologije. Razlika među studijima ipak postoji: studij kroatologije studij je hrvatske kulture, pa se više pažnje posvećuje hrvatskoj književnosti nego svjetskoj, a svoje mjesto na studiju ima i povijest hrvatske likovne umjetnosti, glazbe, kulturne i političke povijesti. Hrvatski jezik na oba se studija uči u jednakoj mjeri, kao što se studenti moraju opredijeliti za nastavnički ili znanstveni studij.
Ignoriranje problema
Voditelj Hrvatskih studija, Josip Talanga, nada se skorom rješavanju ovog problema, koji muči više stotina kroatologa diplomiranih na toj visokoškolskoj ustanovi. Godišnje na tom studiju diplomira 30-ak studenata, a otprilike četvrtina njih trebala bi raditi u sustavu obrazovanja.
– Apsurdno je što naši studenti imaju dovoljno jezičnih i književnih kompetencija za rad u školi, čak više nego oni koji diplomiraju na učiteljskom studiju, a njihov se problem u MZOS-u uporno ignorira. Ne znam radi li se o inerciji ili nevoljkosti vlasti, ali smo mnogo puta razgovarali s dužnosnicima MZOS-a o tome, bez rezultata – kaže Talanga. Rečeno mu je, kaže, da se priprema novi pravilnik koji će riješiti status kroatologa, ali je zbog smjene vlasti nastupilo »zatišje«.
Na naš upit o izmjeni spornog pravilnika, iz MZOS-a smo dobili odgovor sličan onome kakav kroatolozi slušaju već godinama. Pravilnik koji rješava to pitanje, tvrde, bit će uskoro na javnoj raspravi.
