ZAGREB – U drugom planu je ostala činjenica da bi se kupnjom Ine, bez obzira na koji se način prikupi novac, iz Hrvatske odlilo najmanje 2,5 posto BDP-a. Tako se zasad ne propituju ni posljedice koje bi to moglo imati na domaće gospodarstvo i proračun.

Država bi u Mađarsku, vlasniku Ininih dionica, u jednoj transakciji poslala gotovo cijelu novostvorenu vrijednost koja će nastati u godinu dana zahvaljujući gospodarskom rastu, i to ako taj paket dionica bude koštao osam milijardi kuna. Ako cijena bude deset ili čak 15 milijardi kuna, onda će se iz Hrvatske moguće odliti dvostruki iznos vrijednosti koju će donijeti rast BDP-a. Zauzvrat država će u toj protuvrijednosti dobiti kompaniju u koju će trebati u idućim godinama uložiti barem šest milijardi kuna, da bi domaće gospodarstvo moglo imati koristi od te transakcije.

Takva transakcija sigurno će imati makroekonomske učinke na državu, primjerice na domaću potrošnju, ali moguće i na tečaj kune. No, njih zasad nitko ne želi detaljno procjenjivati pa ni Hrvatska narodna banka.

Na naš upit kakve bi bile posljedice te transakcije, posebice ako bi se udjel u Ini kupio prodajom dionica HEP-a, iz HNB-a odgovaraju da to »za sada nije moguće procijeniti zbog nedostatka potrebnih informacija«.

– Nije još uvijek jasno tko bi kupio udjel u HEP-u, odnosno u kojoj bi mjeri među kupcima bili zastupljeni strani ulagači, objašnjavaju iz HNB-a. Za udjel kojeg bi kupili domaći građani i investitori, upozoravaju iz HNB-a, valjalo bi preliminarno ocijeniti financijske izvore iz kojih bi građani i drugi kupci financirali tu kupnju, odnosno bi li se sredstva namakla iz tekućih prihoda ili povukla s računa u bankama, ili bi se možda zaduživali ili prodavali neku drugu financijsku imovinu.

Uz napomenu da ne ulazi u to koji je od modela o kojima se u posljednje vrijeme govori u javnosti kvalitetniji, ekonomski analitičar Željko Lovrinčević napominje da model javne ponude na kojoj bi građani kupovali dionice HEP-a predstavlja najveći pritisak na domaću potražnju, ali i on ističe da to ovisi o tome iz kojih će sredstva to činiti, kredita ili štednje, kunske ili devizne.

Ako se Vlada odluči za taj model, to će značiti da će novac koji će građani potrošiti na kupnju HEP-ovih dionica preko Vlade otići u kupnju dionica umjesto primjerice u potrošnju koja bi onda podizala i BDP.