foto: REUTERS/Zorana Jevtic
Prema podacima koje objavljuje DZS, najveći broj umrlih prije prošlogodišnjeg prosinca bio je u siječnju 2017. godine kada je umrlo 6.512 ljudi, a to je bilo u vrijeme kada je prije četiri godine vladala teška gripa.
povezane vijesti
ZAGREB – U prosincu prošle godine u Hrvatskoj je umrlo 7.395 ljudi i to je, kako je jučer priopćio Državni zavod za statistiku, najveći broj umrlih u Hrvatskoj u jednom mjesecu. U odnosu na prosinac 2019. godine broj umrlih veći je za čak 77 posto. S obzirom na epidemiju COVID-19 očekivao se veći broj umrlih, ali zasad privremeni podaci DZS-a otvaraju i neka pitanja.
U prosincu prošle godine umrlo je 3.225 ljudi više nego u prosincu 2019. godine, ali prema službenim dnevnim podacima Stožera civilne zaštite država je u prosincu registrirala ukupno 2.100 smrti koje su povezane s koronavirusom. To bi onda značilo da je u prosincu prošle godine umrlo barem 1.100 ljudi više nego u prosincu 2019. godine, i to mimo onih koji su dio koronastatistike. Vjerojatno nikada nećemo dobiti odgovore na pitanja koliko je među njima onih čija je smrt posljedica bolesti COVID-19, ali nikada nisu testirani pa nisu ni uvedeni u službene statistike, a koliko je stradalo od nekih drugih bolesti jer im je možda zbog pandemije bio otežan pristup zdravstvenoj skrbi.
Prema podacima koje objavljuje DZS, najveći broj umrlih prije prošlogodišnjeg prosinca bio je u siječnju 2017. godine kada je umrlo 6.512 ljudi, a to je bilo u vrijeme kada je prije četiri godine vladala teška gripa.
Utjecaj pandemije
Izračunao je DZS i ukupan broj umrlih od pojave koronavirusa u Hrvatskoj, znači od ožujka prošle godine do kraja prosinca, pa su zaključili da je u tom periodu broj umrlih bio za 5.523, odnosno 13,2 posto veći nego godinu dana ranije. Prema službenim podacima Nacionalnog stožera, u tom je periodu od posljedica bolesti COVID-19 umro 3.961 građanin Hrvatske. To opet može značiti da državne službe ili nisu zahvatile sve umrle od posljedica zaraze COVID-19 ili da ljudi nisu imali pristup zdravstvenim ustanovama, ali možda i da bi broj umrlih i bez pandemije u Hrvatskoj u prošloj godini bio nešto veći nego godinu dana ranije.
Inače, u cijeloj je prošloj godini u Hrvatskoj umrlo ukupno 56.677 građana, što je 4.350 ili 8,3 posto više nego lani. Prema podacima DZS-a, dosad je najveći broj umrlih u jednoj godini bio 2015. godine kada je umrlo 54.205 građana Hrvatske te prije četiri godine, odnosno 2017. godine kada je zabilježeno 53.477 smrti.
Rođeno manje djece
Istovremeno u prošloj je godini u Hrvatskoj rođeno manje djece nego u 2019. godini. Nije to ništa neočekivano, lani se rodilo 116 djece manje nego u 2019. godini, odnosno živorođenih je lani bilo 36.019. Hrvatska je samo zbog velikog broja umrlih i manje rođene djece u 2020. godini izgubila 20.658 stanovnika. Već se nekoliko godina broj rođenih jedva drži na malo više od 36 tisuća, a posljednji put u Hrvatskoj je više od 40 tisuća djece rođeno 2012. godine.
Pad broja umirovljenikaU 2020. godini Hrvatska je na kraju prosinca zabilježila i manji broj umirovljenika nego u prethodnoj godini, što je još jedan dokaz da je bolest COVID-19 kobna za stariju populaciju. Posljednjeg dana prosinca, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatska je imala 1.241.085 umirovljenika što je za 26 manje nego posljednjeg dana prosinca 2019. godine. Suprotno tomu na kraju prosinca 2019. godine Hrvatska je imala 5.257 umirovljenika više nego godinu dana ranije. I u godinama prije toga broj umirovljenika je rastao. Prema podacima HZMO-a lani je zbog smrti prestala isplata mirovina za 54.578 građana, dok je mirovinu prvi put ostvarilo 50.008 građana. No za tu razliku nije smanjen broj umirovljenika jer je vjerojatno dio mirovine umrlih građana nastavila dobivati njihova obitelj. U 2019. godini HZMO je pak zabilježio 48.505 slučajeva u kojima je prestala isplata mirovina zbog smrti umirovljenika. U istoj je godini bilo i više novih umirovljenja, preko 50 tisuća. |
Prošla godina nije bila ni godina za sklapanje brakova, ali mjere koje su spriječile svadbe i vjenčanja te zatvorile ljude u njihove domove, čini se, odvratile su građane od razvoda ili su im otežali namjeru da se razvedu od svojih bračnih partnera. Tako je u 2020. godini u Hrvatskoj sklopljeno ukupno 16.739 brakova, što je za 3.023 manje nego godinu dana ranije. Broj sklopljenih brakova u Hrvatskoj je lani bio za čak 15 posto manji nego u godini prije pandemije. S obzirom na to da se stroge epidemiološke mjere nastavljaju i u ovoj godini, bit će zanimljivo vidjeti podatke DZS-a o sklopljenim brakovima u siječnju i veljači ove godine.
No pandemija je smanjila i broj razvoda. Tako je lani razvedeno ukupno 4.707 brakova, što je 1.129 manje nego u 2019. godini. Pandemija COVID-19 možda je za 15 posto smanjila broj vjenčanja u Hrvatskoj, ali je broj razvoda smanjila gotovo za petinu, odnosno za više od 19 posto.
