PROMJENA TRENDOVA

Ususret konferenciji Novog lista: Kako je koronakriza pomogla transformaciji turizma prema visokoj kvaliteti

Alenka Juričić Bukarica

Foto: V. KARUZA

Foto: V. KARUZA

Kvarner je odlično iskoristio priliku i zbog blizine velikim tržištima našao se kao izbor mnogih gostiju koji su prvi put otkrili ponudu ove regije



Turizam visoke kvalitete u ovo pandemijsko razdoblje se pokazao kao najotporniji segment hrvatske turističke ponude. Najmanji pad imali su hoteli s četiri i pet zvjezdica, luksuzne vile s bazenima poslovale su čak i bolje nego prije pandemije. Kampovima, i to pogotovo onima koji nude visoki nivo usluge, a time i veću individualnost, okrenuli su se i neki novi gosti koji su upravo zbog aktualnih okolnosti otkrili ovaj smještaj. Isto tako, u turizam više i visoke platežne moći moguće je uvrstiti i nautiku koja je također u pandemiji imala najmanji pad, odnosno ove godine radila i vrlo dobro.


Pandemija je donijela to da je zbog nedostatka avioveza bilo praktički nemoguće doći do brojnih luksuznih destinacija. Samim time valjalo se preusmjeriti na neke bliže destinacije koje nude visoku kvalitetu. I tu se i Hrvatska, a samim time i Kvarner, našla kao izbor mnogih gostiju visoke platežne moći, od kojih su mnogi ovamo stigli prvi put i prvi put otkrili ponudu ove regije te se može reći kako je pandemija ubrzala tranformaciju prema visokoj kvaliteti te povećala potražnju za takvom ponudom.


Turizam visoke kvalitete je i ono na čemu svoju turističku priču već stoljeće i pol gradi Kvarner, regija koja je ustvari i svoj razvoj turizma prije 150 godina počela upravo ponudom za europsku elitu, plemiće, umjetnike…





Duga tradicija


O tome što Kvarner kao destinacija nudi gostima koji traže ponudu visoke kvalitete bit će govora na konferenciji Novog lista »Potencijali za razvoj luksuznog turizma na Kvarneru« koja će se 22. studenoga održati u opatijskom hotelu Ambasador. O potencijalima koje Kvarner ima u smislu razvoja turizma visoke kvalitete govorit će Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta, Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkog gospodarstva pri Ministarstvu turizma i sporta, Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turitičke zajednice (HTZ), Fernando Kirigin, gradonačelnik Opatije, Nenad Nizić, predsjednik Grupacije jedinstvenih luksuznih hotela Stories (HGK), Božo Skoko, komunikacijski stručnjak, Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističke zajednice (TZ) Kvarnera, Fiorela Morožin, COO Liburnia Riviera Hotela (LRH), Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI d.d., Rudi Štefan, chef i vlasnik restorana Pelegrini, Neven Tarle, CEO Remax Centar nekretnina te Andrija Šimić, vlasnik pomorske agencije Simmor marine LTD.


Moderator će biti Mislav Togonal, a sudjelovanje je moguće isključivo uz pozivnicu. No, svi zainteresirani moći će raspravu pratiti uživo i na portalu novilist.hr u ponedjeljak, 22. studenoga s početkom u 11 sati.


Inače, i sam početak razvoja turizma općenito, a i turizma visoke kvalitete u Hrvatskoj, veže se za Opatiju koja je svoju turističku povijest započela kao mondeno zimovalište Austro-Ugarske Monarhije. Blagodati ovog podneblja desetljećima su privlačile poznate ličnosti onog vremena te je Opatija bila jedno od najpoznatijih mediteranskih odmarališta. Opatijska rivijera s dolaskom novog vlasnika najveće hotelske tvrtke Liburnia Riviera Hotela (LRH) kreće u novu fazu razvoja destinacije. Da podsjetimo, većinski udio u LRH-u preuzela je Grupacija Lürssen, njemačka brodograđevna kompanija najpoznatija po tome što je broj jedan svjetski proizvođač megajahti. Sam dolazak takvog svjetski renomiranog imena Opatiju stavlja na kartu prepoznatljivih turističkih destinacija.


No, što je još važnije s novom vlasničkom strukturom najavljen je i niz ulaganja, ne samo u objekte, već i u kadrove, kao i u samu destinaciju. Ideja je od Opatije ponovo stvoriti premium destinaciju koja će goste privlačiti kroz čitavu godinu. Produžetak sezone, uz ostalo, kroz razvoj selektivnih oblika turizma, sigurno je jedan od glavnih ciljeva na tom putu. Jedan od aduta svakako će biti daljnji razvoj ponude zdravstvenog turizma, a na čemu se već radi u suradnji s drugim dionicima u destinaciji poput Thallasotherapije. Osim toga, na ovom je području posljednjih nekoliko godina investirano u nekoliko manjih eksluzivnih boutique hotela koji svaki na svoj način doprinose cijeloj toj priči visoke kvalitete. No, i u susjednoj Rijeci ove je godine otvoren preko 100 milijuna eura vrijedan Hilton Costabella Beach Resort&Spa koji je u regiju doveo najpoznatiji svjetski hotelski brend.


Razvoj nautike


Ono što će zasigurno biti još jedan adut i nezaobilazna točak gostiju dubljeg džepa, zasigurno je i najavljena investicija u novu ACi marinu Rijeka, zajednički projekt ACI-ja te Grupacije Lürssen. Riječ je o projektu u koji će biti uloženo preko 360 milijuna kuna i imat će više od 260 vezova što buduću marinu za megajahte čini jednim od trenutno najvećih ulaganja ovog tipa na Jadranu. Riječ je o velikom iskoraku, ne samo za Rijeku, već i za čitavu kvarnersku regiju, ali i Hrvatsku koju će ova investicija dodatno pozicionirati na svjetskom nautičkom tržištu.


Novom marinom Rijeka će sigurno dobiti svoje mjesto na karti kao destinacija hrvatskih i svjetskih nautičara, a time i cijela Hrvatska postaje još prepoznatljivija nautička destinacija.


Buduća marina će nuditi nautičke sadržaje, uz ostalo, radionicu za održavanje i popravke plovila, prostor za servis plovila, pumpu i slično, a ugostiteljski i trgovački sadržaj obuhvaćat će turističke usluge u kongresnom turizmu, smještajne jedinice za nautičare, restorane, trgovačke objekte… Isto tako ideja je da Rijeka još i više privlači jahte i megajahte na zimovanje, kao i da se cijela nautička priča poveže sa smještajnim kapacitetima LRH-a u Opatiji. Ono po čemu će ovo biti pionirska investicija jest i činjenica da će biti riječi o najsuvremenijoj marini na Jadranu koja će se bazirati na zelenoj tranziciji i digitalizaciji. Naime, u njoj će biti razvijeni sustavi za autonomnu navigaciju plovila, kao i primjerice, punionice za plovila pogonjena vodikom i električnom energijom.


SNIMIO: SERGEJ DRECHSLER


Federer na Lošinju


Što se tiče otočnih destinacija, najveći iskorak u smjeru luksuzne ponude napravljen je na Lošinju, i to u luksuznoj zoni Čikat u kojoj se, primjerice, ovog ljeta odmarao i Roger Federer. Uz hotel Bellevue koji je nakon renoviranja kategorizoran s pet zvjezdica, tu su i Boutique hotel Alhambra te obnovljene vile koje svojim gostima nude vrhunsku uslugu i privatnost.


Uz sve to, ne treba zaboraviti kako luksuz danas nije samo hotel. Kvarner je prepun luksuznih vila s bazenima koje su vrlo tražene, a u vrijeme pandemije radile su čak i bolje nego u »redovnim godinama«. No, mnogi će reći kako je luksuz danas i uživanje u vrhunskim kampovima, točnije u glamuroznom kampingu – glampingu koji je također našao svoje mjesto pod suncem u kvarnerskoj regiji. Cijeli taj mozaik zasigurno je odličan temelj za daljnji razvoj Kvarnera kao visokokvalitetne destinacije koja svoju turističku budućnost samim time temelji, ne na rastu fizičkih pokazatelja, dakle, broja gostiju, već na sve većoj zaradi od turizma. Samim time govorimo i o održivom turizmu koji isključuje prenatrpanost plaža, preopterećenu turističku i komunalnu infrastrukturu, nezadovoljtsvo lokalnog stanovništva, i sve prisutniji takozvani overtourisam. Jasno, vrhunski smještaj trebaju pratiti i destinacije svojom ponudom i infrastrukturom, umjesto da gosti koji dolaze helikopterima moraju slijetati na nogometna igrališta. Isto tako važna je i gastro ponuda, kao i događanja te niz drugih detalja koji čine turizam visoke kvalitete. Točka na i svakako je i vrhunski kadar koji ustvari čini tu toliko važnu razliku.


Najviše Michelinovih zvjezdica

Od ukupno deset restorana u čitavoj Hrvatskoj koji nose po jednu prestižnu Michelinovu zvjezdicu, čak tri su na Kvarneru, čime je Primorsko-goranska županija trenutačno prva hrvatska regija po broju ovih prestižnih oznaka. Naime, Draga di Lovrana obranila je zvjezdicu, dok su je dobili još i Hiltonov restoran Nebo u Rijeci te restoran Alfred Keller u boutique hotelu Alhambra u Malom Lošinju. Čak tri objekta koji nose prestižnu oznaku na Kvarneru zasigurno nisu slučajnost, već dokaz tradicije iznimne kvalitete gastronomske ponude regije koja je oduvijek bila sinonim za vrhunsku gastroponudu. Uz Michelinove zvjezdice, kvarnerski ugostiteljski objekti nositelji su i niza drugih priznanja i oznaka kao što su Gault Millau ili Jeunes Restaurateurs, čiji su hrvatski članovi i ove godine svoje godišnje okupljanje organizirali upravo na Kvarneru, točnije u Mošćenicama.

Novi petozvjezdani International

Korak naprijed ove godine po pitanju ponude visoke kvalitete napravljen je i u Crikvenici. Ondje je, naime, ove godine s radom počeo petozvjezdni hotel Miramare. No, svakako valja dodati i kako je najveća hotelska tvrtka na Crikveničko-vinodolskoj rivijeri – Jadran Crikvenica, najavio veliko ulaganje. Riječ je o ulaganju u najpoznatiji crikvenički hotel International, otvoren 1964. Naime, sadašnji objekt prema planu bit će do temelja srušen, a na njegovom mjestu bit će izgrađen suvremeni petozvjezdani hotelski objekt.

Predvidjeti potrebe gosta prije dolaska u destinaciju

Domaća agencija za najam luksuznog smještaja Croatia Luxury Rent izradila je izvješće o predviđenim trendovima razvoja luksuzne ponude turističkih proizvoda.
Ističu, naime, kako su povećanje broja smještajnih jedinica, te rast ukupne kategorizacije na razini domaćeg turističkog proizvoda u protekle dvije sezone uvelike promijenili percepciju i doživljaj gostiju koji posjećuju našu obalu. Najbolje se to odrazilo na podatak kako je posljednjih godina, a posebno zadnje dvije, značajno rasla potražnja za smještajem i uživanjem u hotelskim sadržajima s pet zvjezdica i za odmorom u visokoluksuznim privatnim kućama koje nude željenu diskreciju i izoliranost. Kao trendovi u razvoju luksuznog turizma tako su izdvojili personalizaciju boravka u destinaciji.
– Počevši od trenutka kada gosti izvrše rezervaciju te podijele svoje interese i sklonosti, cilj neće biti samo upoznati njihove preferencije, već predvidjeti njihove potrebe prije dolaska u destinaciju. Temeljem potražnje, domaći provideri će svojim gostima morati ponuditi ili osigurati omiljene gastronomske delicije i napuniti ponudu velikim brojem zabavnih sadržaja poput multimedije, sportskih rekvizita, opreme za privatne zabave i slično. Putnicima koji znaju što žele da bi njihovo putovanje bilo jedinstveno bit će potrebno pružiti potpunu uslugu i biti na raspolaganju za njihove želje kako bi im se osigurao nezaboravan doživljaj zbog kojeg će se osjećati posebno na lokaciji tijekom boravka, kažu u CLR-u.
Tu su i digitalni nomadi pa velik broj gostiju traži visokokvalitetnu internetsku vezu, pripadajući digitalni support i u sve većoj mjeri zadovoljavajuće opremljen ured, praktičan prostor za učenje na daljinu za djecu i sve sadržaje funkcionalnog doma. Tu je i aktivni raspored tijekom odmora, s obzirom na to da će velik broj putnika tijekom 2022. godine nastojati popuniti odmor velikim brojem out of the box aktivnostima. Za putnike visoke platežne moći cijena doživljaja neće biti ograničena pa se predviđa porast potražnje za jedinstvenim »jednom u životu« avanturama. Bitna je i laka dostupnost do destinacije, a i nadalje će biti tražen i privatni smještaj najviše kategorizacije.
Josip Stulić iz CLR-a napomenuo je kako je domaći turizam u odličnoj poziciji da uspješno valorizira pandemijski period u vlastitu korist.
– Smatram da smo kvalitetnom uslugom u protekle dvije sezone uspješno zadržali velik broj gostiju visoke platežne moći, ali i integrirali dodatne dolaske. Na Jadran će se u narednim sezonama slijevati gosti koji će do destinacija dolaziti privatnim letovima u manjim i usko povezanim čarter grupama, te vozilima iz emitivnih zemalja u našem bližem i srednje udaljenom okruženju. Posebno nas raduje podatak da se Hrvatska uspješno etablirala na međunarodnoj razini kao destinacija koja više nije samo bogata prirodnim ljepotama već ima i značajnu ponudu na koju svi trebamo biti ponosni. Usprkos restrikcijama u ovo neobično vrijeme u kojem živimo, među ljudima postoji naglašeni apetit za putovanja i zasigurno ih se neće tako lako odreći, zaključio je Stulić.