Rast kamata od pola postotnog boda ne izgleda velik, no dugoročno je astronomski. Banke vežu kamate za inozemne izvore financiranja kojima cijena raste
RIJEKA Zbog urušavanja kreditnog rejtinga Hrvatske na razinu »smeća«, osim same države kojoj postaje upitno i preskupo zaduživanje preko granice, štetu će otrpjeti i ostali sektori, poduzeća i građani, koji otplaćuju dugove ili trebaju kredit, jer bi im kamatne stope na postojeće i nove kredite mogle porasti za 0,5 do 1 postotni bod.
Da će trošak inozemnog financiranja banaka porasti za 0,5 do 0,6 postotnih bodova očekuje Hrvatska narodna banka čiji je guverner Boris Vujčić s tom prognozom izašao temeljem iskustava drugih zemalja EU kojima je rejting iz investicijskog srušen u špekulativni.
Ministar financija Slavko Linić jučer je pak spomenuo mogući rast kamata do 1 postotni bod. Ostaje otvorenim koliko će rast svojih troškova banke prebaciti na krajnje korisnike, s obzirom da je potražnja za kreditima slaba, no varijabilni dio njihovih promjenjivih kamatnih stopa vezan je na cijenu financiranja, te je jasno da bi klijenti to itekako mogli osjetiti.
KREDIT kamata rok otplate anuitet povrat banci poskupljenje
70.000 6,5% 30 god. 442 160.000
70.000 7% 30 god. 465 167.400 55.000 kn
70.000 7,5% 30 god. 490 176.400 123.000 kn
Rast kamata od pola postotnog boda ne izgleda velik, ali na dugoročne i veće kredite poput primjerice stambenih i minimalni pomak kamate znači u konačnici i nekoliko desetaka tisuća kuna skuplje kredite.
Primjerice, prema kreditnim kalkulatorima banaka, stambeni kredit od 70-ak tisuća eura uz kamatnu stopu od 6,5 posto na rok otplate od 30 godina nosi mjesečni anuitet od 442 eura, što znači da se na kraju banci ukupno vrati oko 160 tisuća eura.
Iz Zagrebačke banke potvrdili su da promjenjivu kamatu vežu uz Nacionalnu referentnu stopu (NRS), prvo usklađenje imat će 1. srpnja 2013., a u ovom trenutku još ne mogu procijeniti hoće li i u kojoj mjeri promjena rejtinga utjecati na financiranje. Bilo bi dobro, kažu, da se ipak dio potreba financira na inotržištu.Erste banka trenutno ne planira povećavati kamate, a spremna je kreditirati državu.U Splitskoj banci ističu da se ovim stvara pritisak na rast cijene zaduživanja svih domaćih sektora, no skromna potražnja smanjit će mogućnost da banke trošak prebace na krajnje korisnike. U Raiffeisen banci između kažu ne bi trebalo doći do promjena kamatnih stopa za privatni sektor.
Ako, uz ostale uvjete nepromijenjene, kamata poraste za samo pola postotnog boda, na 7 posto, anuitet raste na 465 eura, a ukupni trošak kredita na 167,4 tisuća eura, dakle viši je za oko 7,5 tisuća eura ili za oko 55 tisuća kuna.
Ako kamata pak poraste za 1 postotni bod, rata kredita povećava se na 490 eura, a trošak istog kredita raste za 123 tisuća kuna, itd. Ako je pak riječ o kreditu od sto tisuća eura na ovoliku ročnost pola postotnih bodova znači čak 90 tisuća kuna veći ukupni iznos koji se vrati banci.
Pad rejtinga opterećuje i bilance tvrtki, od kojih će značajan teret pasti na one koje se već zadužuju vani, i to uz dvoznamenkaste kamate.
Pad kune od samo 10-ak posto bitno bi pogoršao ionako sve težu naplatu kredita, mnogi građani našli bi se pred bankrotom, mnogi stanovi na bubnju, što bi ugrozilo bankarski sustav, a onda i likvidnost države.Stoga iz HNB-a poručuju da će kunu braniti svim sredstvima, a iz Ministarstva financija spremni su ako treba vani se zadužiti i uz veću cijenu, ako to bude bilo potrebno da bi se očuvala kuna (priljev deviza po osnovi inozaduživanja).
Tako se vrtimo ukrug: vanjsko zaduženje čuva tečaj kune, a treba ga smanjivati kako bi se smanjila ovisnost o sve skupljim kreditima.
Banke pak diktiraju situaciju jer su likvidne, a iako se poduzeća i građani razdužuju, potražnja od strane države sada raste. Međutim, ni bankarima ne odgovara da se nakrcaju obveznica rangiranih u smeće, jer im to nosi previsok rizik, u uvjetima ionako sve slabije naplate plasmana.
Naime, ne vrati se svaki deseti kredit odobren građanima, te čak svaki četvrti odobren privredi, a stanje se samo pogoršava. Ako dođe do dodatnog rasta kamatnih stopa, za očekivati je da će se naplata kredita dodatno pogoršati. Sve je više blokiranih računa građana, a ovrhe su počele zadirati čak i u oročenu štednju, koja je za banke alfa i omega.
