Razlike u mirovinama koje primaju muškarci i žene u Europskoj uniji smanjile su se u prosjeku u posljednjem desetljeću gotovo za šestinu, pohvalio se nekidan Eurostat u svome izvješću.

No, žene u EU-u još uvijek u prosjeku dobivaju gotovo 30 posto manju mirovinu nego njihovi muški kolege.

Na početku razdoblja, odnosno 2010. godine, žene starije od 65 godina imale su čak 34 posto manju mirovinu od muškaraca svojih vršnjaka, a do kraja 2019. godine ta se razlika smanjila za pet postotnih poena i žene su u prošlu godinu ušle s 29 posto manjim mirovinama od kolega.

Naravno, riječ je o prosjeku za cijelu Uniju, dok je situacija po državama takva da su razlike kreću od samo dva posto pa do 44 posto.

Najveća razlika i dalje je u Luksemburgu, u toj državi žene u mirovini imaju 44 posto manja primanja od muškaraca, slijede Malta, Cipar, Austrija i Njemačka.

U Austriji su mirovine žena manje 37 posto, a u Njemačkoj 34 posto od onih što dobivaju njihove kolege. Najmanja je razlika u Estoniji, tek dva posto, u Danskoj sedam posto te susjednoj Mađarskoj deset posto.

Rast razlike

Hrvatska je po pitanju te razlike ipak malo bolja od prosjeka EU-a, odnosno žene starije od 65 godina imaju, prema podacima Eurostata, 27,6 posto niže mirovine od muškaraca. Uz to, Hrvatska je medu šest zemlja Europske unije u kojima se u proteklom desetljeću ta razlika povećala.

U 2010. godinu žene su ušle s 26 posto manjim mirovinama od muškaraca, a do 2020. razlika je porasla gotovo dva postotna poena, unatoč tome što su žene od 1. siječnja 2019. godine dobile pravo na takozvani majčinski dodatak, odnosno povećanje staža za šest mjeseci za svako dijete, što im po djetetu povećava mirovinu za dva posto.

Samo u prvoj godini to je pravo iskoristilo gotovo 11 tisuća žena koje su te godine otišle u mirovinu, ali to nije značajno utjecalo na smanjivanje razlika u mirovinama muškaraca i žena.

Upravo suprotno, ta razlika je nastavila rasti i bez majčinskog dodatka bila bi još veća. Razlika je, naravno, posljedica različitih primanja za vrijeme rada i godina staža koje je netko skupio, a činjenica je da su žene u prethodnim desetljećima i ranije odlazile u mirovinu i da su, dok su bile zaposlene, primale manju plaću od svojih kolega kad su i radile isti posao.

Statistički podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje otkrivaju da je na kraju prošle godine prosječna mirovina žena bila 2.616,93 kune, dok je ona koju dobivaju muškarci 3.252, što znači da žene mjesečno imaju mirovinu koja je 24,28 posto manja od one koju dobivaju muškarci.

Riječ je o mirovinama koje su određene prema općim propisima, odnosno bez 14 kategorija po posebnim propisima koje su veće od radničkih mirovina i koje prima znatno više muškaraca, što još povećava razliku na štetu žena.

U prosjeku su, pokazuju ti podaci, muškarci skupili tri godine staža i to je sigurno zaslužno za dio razlike u visini mirovine, ali je ona većinom zasnovana na manjim plaćama što su ih žene dobivale desetljećima. Tako su njihove mirovine u prosjeku manje i u kategorijama u kojima su skupile više staža.

Primjerice, u skupini umirovljenika koje imaju do 34 godine staža, žene u prosjeku dobivaju mirovinu od 2.167 kuna, što je gotovo 14 posto manje od muškarca u istoj skupini, iako su žene u prosjeku radile godinu dana dulje.

Muškarci su u prosjeku za tu mirovinu morali skupiti 23 godine i devet mjeseci staža, a žene 24 godine i devet mjeseci staža. Razlika postoji i među umirovljenicima koji su skupili više od 40 godina staža.

Žene su u prosjeku s 42 godine i jednim mjesecom staža na kraju zaradile prosječnu mirovinu od 3,919 kuna, dok muški kolege koji imaju u prosjeku tri godine staža više, dobivaju 12 posto veće mirovine. To ne može biti posljedica ničeg drugog nego različitih plaća za radnog vijeka.

Varljive male razlike

Hrvatska je prema razlikama zapravo znatno bliže zapadnim zemljama u kojima su one izraženije nego tranzicijskim zemljama koje imaju manje mirovine, ali i manje razlike, pa tako Hrvatska ima veću razliku u mirovinama od svih susjednih zemalja, osim Italije.

Ta je razlika u Sloveniji primjerice 16,4 posto i smanjila se za 11,1 postotnih poena u zadnjih deset godina. U Mađarskoj je u posljednjem desetljeću rasla, ali trenutno je oko deset posto.
Manje razlike, naravno, ne jamče bolji život osobama starijim od 65 godina.

Inače bi estonski umirovljenici živjeli puno bolje od onih u Luksemburgu, a upravo je suprotno. U cijelom EU-u broj osoba starijih od 65 godina kojima prijeti život u siromaštvu raste iz godine u godinu, i u takvom je riziku svaki sedmi umirovljenik u EU-u.

Ipak, u Luksemburgu je ta opasnost najmanja i u riziku od siromaštva živi sedam posto starijih od 65 godina, dok je taj postotak u Estoniji čak 51 posto.

Slovenkama još gore

U Hrvatskoj u riziku od siromaštva živi čak 27,6 posto starijih od 65 godina, što je znatno iznad europskog prosjeka i puno su pogođenije žene jer je njih 30,7 posto starijih od 65 godina u takvoj situaciji.

U susjednoj Sloveniji rizik od siromaštva pogađa 18,2 posto starijih od 65 godina, a i u toj je državi pozicija žena gora jer u siromaštvu ili na rubu siromaštva živi njih 22,5 posto. U Italiji je primjerice pozicija žena, kad je rizik od siromaštva u pitanju, bolja od one u kojoj se nalaze muškarci.

Siromaštvo ugrožava 10,7 posto žena u Italiji starijih od 65 godina te 12,8 posto muškaraca.

Prema Eurostatu, u takvom je riziku 13 posto žena i osam posto muškaraca u Mađarskoj i u toj se zemlji u deset godina postotak starijih osoba kojima prijeti siromaštvo utrostručio.