Ministar financija Marko Primorac predstavio je učinke porezne reforme koja je stupila na snagu u ovoj godini – riječ je o mjeri ukidanja prireza, koja je u dijelu gradova i općina zamijenjena povećavanjem stopa poreza na dohodak, dok je u 80 posto jedinica taj namet jednostavno prestao postojati. Temeljem toga, u 80 posto gradova i općina od nove godine građani koji su obveznici plaćanja poreza na dohodak mogu očekivati povećanje plaća u rasponu od 19 do 74 eura mjesečno.

Primorac je za primjer uzeo Grad Osijek, koji nije povećavao stope poreza na dohodak kao ni većina drugih jedinica u kojima je na vlasti HDZ, te izračunao da će u Osijeku samohrani roditelj s primanjima minimalne plaće s dvoje djece sada dobivati 34,5 eura veću plaću mjesečno, a obitelj s dvoje djece na minimalnoj plaći imat će razliku od 69 eura mjesečno. Na godišnjoj razini, izračunao je Primorac, to iznosi 828 eura, i nije nimalo zanemarivo rasterećenje, ocijenio je.

“Iluzorno bi bilo očekivati da ova rasterećenja prelaze mjesečno tisuću eura, ako su plaće prosječno nešto preko tisuću eura u većini Hrvatske, ali složit ćemo se da je ovo značajno rasterećenje i da će porezna reforma imati vrlo konkretne učinke”, poručio je Primorac.

Lokalne jedinice

Pritom, porezno rasterećenje ide na korist onih s manjim plaćama – konkretno, osoba koja u Osijeku kao samohrani roditelj s jednim djetetom zarađuje 1.300 eura, imat će povećanje od 22 eura mjesečno, dok će samohrani roditelj s jednim djetetom koji ostvaruje minimalnu plaću sada dobivati 34,5 eura više mjesečno. Obitelj s jednim djetetom, gdje oba roditelja zarađuju oko 1.300 eura, imat će povećanje od 45 eura, dok će obitelj gdje su roditelji jednog djeteta na minimalcu mjesečno sada dobivati 69 eura više. Samac bez djece s prosječnom plaćom imat će razliku od 19 eura, a samac bez djece s minimalcem – 39 eura više.

Primorac ističe kako Vlada nije dosad izlazila s ovim podacima jer su čekali podatke iz lokalnih jedinica, koji se jako razlikuju jer su neki prirez zamijenili povećanjem poreza na dohodak, neki su ostali na istome, a neki su kombinirali, no njegov je zaključak kako Vlada mora demantirati medijske napise o tome da je ovo »kvazi-reforma« i prelijevanje iz šupljeg u prazno.

Kako je poznato, najnovijim krugom porezne reforme ukinut je prirez, a općine i gradovi, ovisno o veličini i o dosad primjenjivanoj stopi prireza (10, 12, 15 i 18 posto), mogli su odrediti nižu stopu poreza na dohodak u rasponu od 15 do najviše 23,6 posto, a više stope poreza na dohodak od 25 do 35,4 posto. Na taj način im je i dana mogućnost da kompenziraju gubitak prihoda od prireza, a primjerice Grad Zagreb je u oba slučaja odlučio uvesti maksimalne stope poreza na dohodak, slično kao Grad Rijeka, uz neke druge promjene, primjerice na paušale na turističko iznajmljivanje, a neki i promjenom stopa poreza na kuće za odmor.

– S druge strane, one lokalne jedinice gdje je na vlasti HDZ praktički su u potpunosti uvažile sugestiju Vlade da se dokidanje prireza ne prelije u trošak za građane, nego upravo suprotno – na povećanje plaća, jer je to bio i glavni cilj reforme, ističe ministar Primorac.

Relativna statistika

To međutim ne znači da je u strukturi podataka o tome da je 80 posto gradova i općina odlučilo ostati na istim stopama, riječ samo o HDZ-ovim jedinicama. Primjerice, Split je napravio kombinaciju – imali su prirez 15 posto, a sad su odlučili povećati stope samo do pola dosadašnjeg prihoda s tog osnova, kaže ministar. »To znači da nije samo politička opcija jedini imperativ za političku odluku o porezu na dohodak«, tvrdi on.

– Odluka Vlade o ukidanju prireza bila je potpuno ispravna, jer ovi podaci koje smo sada dobili za stanje svih proračuna u lokalnoj samoupravi, upravo pokazuju da im prihodi ionako rastu, i da se ukidanje prireza ne bi trebalo osjetiti na njihovim budžetima, kaže ministar financija. No, također poručuje i kako su Zagreb i drugi koji su povećali stope, itekako poslali svojim građanima političku poruku da im glavni cilj nije rast plaća.

Da je statistika, međutim, relativna pokazuje podatak da postotak od 80 posto jedinica koje nisu dizale poreze za svoje građane, ujedno ne znači i da 80 posto građana dobiva veće plaće – kad se izuzme Zagreb koji ima četvrtinu stanovništva, te Rijeka i Split, ispada da je takvih ipak oko polovine. No, Primorac poručuje da je u političkom smislu namjera Vlade bila jasna, a to je rast plaća, i to posebno kod onih s najnižim primanjima.

Povećanje i za Riječane

S obzirom na tvrdnje ministara da u nekim gradovima poput Zagreba ili Rijeke nema povećanja plaća, tražili smo od Grada Rijeke podatke za samohranog roditelja s dvoje djece koji prima prosječnu plaću od 1.300 eura, te samohranog roditelja s dvoje djece koji prima minimalnu plaću – kod bruto plaće od 1.300 eura učinak reformi je povećanje neto plaće od 17,7 eura mjesečno odnosno 213,1 eura godišnje.

Kod bruto plaće od 840 eura, učinak reformi je povećanje neto plaće od 33,7 eura mjesečno odnosno 405 eura godišnje, priopćili su iz Grada Rijeke.