BEOGRAD  Nevladine udruge Fond za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda i Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) Hrvatske ocijenili su u utorak da današnja odluka Međunarodnog suda pravde o odbacivanju tužbi Hrvatske i Srbije za genocid uspostavlja povijesnu odgovornost institucija u tim zemljama za naslijeđe zločina.

U zajedničkom priopćenju koje prenose beogradski mediji, FHP i YIHR Hrvatska ističu da su zaključci ICJ-a povod i obveza da institucije obje države preuzmu svoju povijesnu odgovornost za suočavanje sa zločinima koje su počinile snage pod njihovom kontrolom, te da »jasnim i konkretnim institucionalnim mjerama osiguraju uvjete u kojima će doći do pomirenja dva naroda, na temelju pravde i istine«.

U priopćenju se podsjeća da je u presudi ICJ utvrdio ne samo da su snage pod izravnom kontrolom vlasti iz Beograda i Zagreba počinile zločine velikih razmjera, nego je donio i zaključke, razmatrajući namjeru za počinjenje tih dijela, o ideološkoj pozadini zločina, navodi FHP.

Sud je, kako se navodi, potvrdio da su zločini srpskih snaga počinjeni s namjerom da se na području Hrvatske i BiH stvore entiteti koji bi, zajedno sa Srbijom, činili etnički homogenu srpsku državu.

S druge strane, sud je izrekao i tumačenje takozvanih »brijunskih transkripata«, prema kojem su u političkom vodstvu Hrvatske ne samo bili svjesni da će vojne akcije u ljeto 1995. godine ishoditi odlaskom značajne većine Srba, nego da su to i priželjkivali i željeli »ohrabriti« njihov odlazak, navodi se u priopćenju Fonda.

»Predlažemo da, s ciljem priznanja patnje žrtava ratnih zločina, Srbija i Hrvatska žrtvama zločina osiguraju dostojanstvenu odštetu i javno poštovanje njihove patnje te ustanove zajednički Dan sjećanja na sve žrtve ratnih zločina u Hrvatskoj«, stoji u priopćenju.

Slijedeći zaključke Suda o počinjenim zločinima velikih razmjera, FHP i YIHR Hrvatska ističu kako je veoma značajno nastaviti i intenzivirati procesuiranje odgovornih počinitelja i to i po osnovu izravne i zapovjedne odgovornosti.

Također, FHP i YIHR Hrvatska sugeriraju da je presudom ICJ-a osnažena potreba da državne institucije u Hrvatskoj i Srbiji podupru utemeljenje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o žrtvama rata (REKOM).

FHP i YIHR Hrvatska u svom priopćenju pozivaju vlasti u obje države na poduzimanje odgovarajućih koraka kako bi se otvorila preostala arhivska građa i pojačala potraga za nestalima.

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko rekla je u utorak kako je bila očekivana presuda Međunarodnog suda pravde (ICJ) kojom je odbacio uzajamne tužbe Hrvatske i Srbije za genocid i rekla da političke elite u obje zemlje sada trebaju otvoriti prostor povjesničarima i stručnjacima da ocijene to razdoblje.

»Smatrala sam i prije nego je počelo suđenje da bi najbolje bilo povući obje tužbe, jer bi to bio znak sazrijevanja naših političara i društava, korak ka uspostavljenju ozbiljne regionalne saradnje«, izjavila je za Hinu Biserko.

Po njezinoj ocjeni, ICJ je »kao što se i očekivalo, odbacio tužbe za genocid i jedne i druge strane«.

»Dinamika raspada Jugoslavije u međunarodno pravnom okviru prodonijela je tome da se neki problemi s pravne točke gledišta tretiraju formalno. To prvenstveno važi za trenutak kada je Srbija odnosno SRJ postala država (27. travnja 1992) i postala potpisnica Konvencije o genocidu«, prokomentirala je Biserko.

Rekla je da Zagreb i Beograd sada imaju veliku povijesnu obvezu.

»Na našim je elitama da sada odgovorno bez manipulacija u vezi sa ovom presudom otvore prostor povjesničarima i drugim stručnjacima da profesionalno i odgovorno tretiraju taj period, ne izostavljajući kontekst u kojem je vođen rat u Hrvatskoj«, rekla Biserko.

Ona je napomenula da su se »najveći zločini u Hrvatskoj desili u jesen 1991. Vukovar, Dubrovnik, Zadar«, te da je sud »donio zaključak da je došlo do velikih zločina i da je JNA zajedno sa srpskim snagama djelovala sa namjerom da stvori entitet s ciljem da bude dio homogene srpske države«.

»Oluja je očigledno tretirana kao legitimna vojna operacija koja nije imala genocidne namere ali i da je tokom nje došlo do zločina«, ocijenila je Biserko.

Ona kaže i da je ICJ uputio obje države »na daljnju međusobnu suradnju, pogotovo u pronalaženju još oko 1000 nestalih osoba za koje Hrvatska tvrdi da o njima dosije ima JNA, odnosno vojska Srbije«, te procesuiranje ratnih zločina.

»Imajući u vidu da su međusobne tužbe za genocid često bile okidač za podizanje tenzija izmedju Zagreba i Beograda, ova poresuda ICJ-a trebala bi otvoriti perspektivu dijaloga i rješavanja svih otvorenih problema«, ocijenila je Biserko.