Podaci Eurostata

U Zagrebu trenutno živi više mladih s fakultetskom diplomom nego onih bez nje

Hina

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler

Eurostatovi podaci navode da Sjeverna Hrvatska ima 31,2 posto, Panonska 29,4, Kontinentalna Hrvatska 34,6, slično kao Dalmacija i Istra zajedno



Broj visokoobrazovanog stanovništva u dobi od 24 do 35 godina u Hrvatskoj je 35,7 posto, pokazuju novi Eurostatovi podaci za 2021. godinu, pri čemu je Zagreb po broju mladih s diplomom u rangu s – Berlinom, piše u utorak Jutarnji list.


Naime, ako je vjerovati statistici, glavni grad ima više mladih s diplomom nego bez nje, čak 50,6 posto, čime ujedno značajno odskače od ostalih regija Hrvatske. Eurostatovi podaci navode da Sjeverna Hrvatska ima 31,2 posto, Panonska 29,4, Kontinentalna Hrvatska 34,6, slično kao Dalmacija i Istra zajedno.


EU je u zadnje tri godine blago podigla postotak visokoobrazovanih, sa 39,4 posto, koliko ih je bilo 2019., na 41,2 posto, a cilj je do 2030. doseći udio od najmanje 45 posto osoba koje su do dobi od 25 do 34 godine stekle visoko obrazovanje.




Valja podsjetiti da je 2008. postotak visokoobrazovanih u Hrvatskoj iznosio 18,5 posto, da bi se već 2010. popeo na 24,5 posto. Prema podacima Eurostata, na vrhu europske ljestvice su 22 regije s najmanje 55 posto mladih sa završenim fakultetom.


Riječ je, kako je navedeno u izvješću, o glavnim regijama Litve, Francuske, Poljske, Irske, Luksemburga, Danske, Mađarske, Nizozemske, Švedske, Češke, Cipra, Španjolske i Belgije.


Relativno visok udjel stanovništva sa stečenim tercijarnim obrazovanjem je u nekoliko regija specijaliziranih za inovacijske i istraživačke centre, odnosno visokotehnološku proizvodnju, poput Utrechta u Nizozemskoj, južnoj Irskoj i provinciji Brabant Wallon u Belgiji.


Podaci za Hrvatsku pokazuju pak da je u dobnoj skupini od 25 do 34 godine 2019. bilo 35,5 posto visokoobrazovanih, 2020. godine 36,6, da bi lanjska statistika pokazala spomenutih 35,7 posto. Ivica Šušak, državni tajnik za visoko obrazovanje u Ministarstvu znanosti, uočava neusklađenost među regijama Hrvatske, unatoč težnji da imamo jednaku kvalitetu i dostupnost studijskih programa svim građanima, piše novinarka Jutarnjeg lista Mirela Lilek.