DOBA VIRUSA

U PGŽ-u dosad zabilježeno svega pet slučajeva gripe, “bum” se očekuje nakon Nove godine

Barbara Čalušić

Matija Habljak/PIXSELL

Matija Habljak/PIXSELL

Aktualna podvarijanta omikrona ima još blažu kliničku sliku od podvarijante BA.5, obilježava je lagana hunjavica



RIJEKA – Gotovo tri pandemijske godine koje je obilježio koronavirus i masovne protuepidemijske mjere, mogle bi rezultirati imunološkim zaboravom kad je riječ o gripi, tvrde epidemiolozi. Iako je u Hrvatskoj dosad službeno evidentirano manje od stotinu slučajeva zaraze gripom, blagdani, a potom i skijaška sezona, u pretpandemijskim godinama uvijek su označivali početak sezone gripe koja bi svoj vrhunac dostignula koncem siječnja i u veljači. Broj zaraženih gripom u pandemiji se sveo gotovo na nulu, no povratak u redovne okolnosti ove bi godine mogao vratiti i gripu.


Mjere prevencije


– U Primorsko-goranskoj županiji dosad je zabilježeno pet slučajeva gripe. Riječ je o prijavama koje su nam uglavnom stigle iz Kliničkog bolničkog centra Rijeka, no očito je da sezona gripe pomalo kreće i kod nas. Teško je predvidjeti u kojem će se opsegu epidemija kretati ove godine, no povratak sa skijanja i školskih praznika mogao bi rezultirati većim brojem slučajeva, kaže dr. Andrea Petaros Šuran, zamjenica voditelja Epidemiološkog odjela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a.


U Hrvatskoj je najčešće prijavljen virus gripe tipa A, a prevladava podtip H3N2, koji se bilježi i u drugim europskim zemljama. Kod nas su zabilježeni i podtip virusa A H1N1 te tip B. Hrvatska je ove godine nabavila 600 tisuća doza cjepiva protiv gripe, a u Primorsko-goranskoj županiji raspoređeno je 30 tisuća. Sastav ovogodišnjeg cjepiva protiv gripe sukladan je preporuci Svjetske zdravstvene organizacije za ovu sezonu i sadrži cjepne sojeve A/ Victoria/2570/2019 (H1N1), A/Darwin/9/2021 (H3N2), B/Austria/1359417/2021 i B/ Phuket/3073/2013.




– Ljudi su se uglavnom cijepili protiv gripe kod svojih obiteljskih liječnika još u listopadu kad je počela kampanja, no kod nas u Zavod još uvijek povremeno dolaze oni koji se žele zaštititi od gripe. Osim cijepljenja mjere prevencija gripe jednake su kao i kod ostalih respiratornih bolesti, pa tako i kod COVID-19. Gripa uglavnom nastupa naglo, s povišenom temperaturom i općim simptomima kao što su glavobolja, bolovi u mišićima, slabost u cijelom tijelu i suhi kašalj. Temperatura može ići i preko 40 stupnjeva i potrajati do sedam dana. Virus pogađa i mlađe i starije, no potencijalne komplikacije kao što su upala pluća moguće su kod osoba starije dobi i kod osoba s kroničnim bolestima. Upale pluća mogu biti virusne i bakterijske, a najčešća komplikacija je pneumokok, zbog čega preporučamo cijepljenje protiv pneumokoka. Cijepljenje se preporuča osobama koje imaju kronične bolesti, poput hipertenzije i dijabetesa, ali i sve ostale kronične bolesti. Cjepivo je besplatno i sadrži 23 soja te se za zaštitu od bolesti dovoljno cijepiti jednom. Moram istaknuti da smo ove godine potrošili veliki broj doza, te očekujemo nove doze cjepiva, a svi zainteresirani mogu se cijepiti kod svojeg obiteljskog liječnika ili kod nas u Zavodu, objašnjava Petaros Šuran.


Novi slučajevi


Kad je riječ o koronavirusu koji će ove zime očito koegzistirati s gripom, jučer je u PGŽ-u zabilježeno 114 novih slučajeva zaraze.


– Broj slučajeva varira iz dana u dan. Dosad je prevladavala BA.5 podvarijanta omikrona, a sad sve češće bilježimo BQ.1 podvarijantu, koja već prevladava u nekim europskim zemljama. Ova podvarijanta omikrona ima još blažu kliničku sliku od podvarijante BA.5, obilježava je lagana hunjavica i vjeruje se da će se upravo ova varijanta nastaviti tijekom zimskih mjeseci. Jedno od objašnjenja pojave sve blažih varijanti koronavirusa moglo bi biti da virusu nije cilj ubiti domaćina jer se na taj način sporije širi, pa bi se moglo reći da se blagim varijantama koronavirus prilagodio domaćinu kako bi opstao. Što se pak tiče flurone, istovremene zaraze koronavirusom i gripom, takva je pojava i dalje moguća, kao i da se organizam oslabljen jednom od dviju bolesti zarazi drugom, gripom ili COVID-19, zaključuje Petaros Šuran.