ZAGREB – Od iduće školske godine, 2023./2024., učenici s teškoćama imat će nastavu prema novom Posebnom nastavnom programu za osnovnu i srednju školu.

Učenici s teškoćama od 1. do 8. razreda osnovne škole po novom nastavnom programu slušat će Hrvatski jezik, Matematiku, Prirodu i društvo, Prirodu, Informatiku, Tehničku kulturu, Domaćinstvo, Društvo, Vjeronauk, Likovnu i Glazbenu kulturu i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Za učenike od 1. do 3. razreda srednje škole u idućoj nastavnoj godini primjenjivat će se novi kurikulum za nastavne predmete Hrvatski jezik, Politika i gospodarstvo, Tjelesna i zdravstvena kultura, Matematika, Informatika, Čovjek i okolina, Vjeronauk, Etika, Domaćinstvo i Tehnička kultura. Novi kurikulum stranih jezika uvodit će se postupno, pa će tako od školske godine 2023./2024. za učenike 1. razreda osnovne škole i 1. razreda srednje škole imati novi program za nastavne predmete Engleski jezik, Njemački jezik, Francuski jezik, Talijanski jezik i Španjolski jezik. Od školske godine 2024./2025. nove kurikulume stranih jezika dobit će učenici 2. razreda osnovne i 2. razreda srednje škole, u školskoj godini 2025./2026. učenici 3. razreda osnovnih i srednjih škola, a nakon toga, od školske godine 2026./2027. pa do 2030./2031., svake će godine novi kurikulum dobiti učenici još po jednog razreda osnovne škole, sve dok svi ne prijeđu na nove kurikulume.

Novi kurikulumi zamijenit će postojeće nastavne programe odgoja i osnovnog i srednjeg školovanja učenika s teškoćama u razvoju iz 1996. godine, koji su zastarjeli i nisu prilagođeni novim kurikulumima u hrvatskom obrazovnom sustavu. Donošenje posebnog programa za osnovnu i srednju školu za učenike s teškoćama u razvoju prelazak je na kompetencijski sustav i učenička postignuća, odnosno ishode učenja usmjerene na sposobnosti, razvojne osobitosti i učenikove druge jake strane. Cilj posebnoga programa je omogućiti učenicima s teškoćama u razvoju stjecanje znanja, razvijanje sposobnosti i vještina te oblikovanje stavova potrebnih za budući život i rad ili nastavak obrazovanja, kao i što neovisniji svakodnevni život i uključivanje u društvo.

Kao važna komponenta učenja ističe se učenikov osobni razvoj te stjecanje kompetencije pismenosti, kompetencije višejezičnosti, matematičke kompetencije, kompetencije u prirodoslovlju, digitalne kompetencije, osobne i socijalne kompetencije, kompetencije učenja kako učiti, kompetencije građanstva i poduzetničke kompetencije. Pritom će se uvažavati psihofizičke osobitosti učenika i prilagođavati odgojno-obrazovne strategije i metodičko-didaktički postupci, te će se osigurati primjerena vrsta i razina odgojno-obrazovne potpore, ističe se u dokumentu koji se nalazi na e-savjetovanju. Donošenje novih kurikuluma predviđeno je Nacionalnom razvojnom strategijom RH do 2030. godine, koji kao jednu od mjera predviđa unapređenje osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju.

Novim predmetnim kurikulumima je omogućeno djeci i učenicima s teškoćama u razvoju stjecanje ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje u skladu s njihovim mogućnostima i potrebama, poručuju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja.