Tema ponovnog uvođenja obaveze služenja vojnog roka se, kao ni, primjerice, ona o povlasticama saborskih zastupnika, nikad ne ugasi. Stoga je očekivano bilo da će se aktualizirati dok traje ruska agresija na Ukrajinu. Desne oporbene stranke odmah su upozorile da bi mladi ljudi morali savladati vojne vještine, a od visokog dužnosnika HDZ-a stigla je jučer poruka da i oni razmišljaju u tom pravcu.

Na potezu premijer

Posljednji je put ova tema u javnom prostoru bila prisutna u svibnju prošle godine i to zahvaljujući ministru obrane Mariju Banožiću. On je, naime, izjavio da je njegov stav da bi vojni rok trebao biti obavezan za sve i da istraživanja pokazuju da tako misli dvije trećine hrvatskih građana. No, premijer Andrej Plenković odlučno je tada prekinuo tu raspravu. »Uvođenja obveznog vojnog roka neće biti«, kategoričan je bio predsjednik Vlade prije deset mjeseci. No, jučer je, gostujući na N1 televiziji, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić objasnio da se »sigurnosna situacija u Europi i u svijetu mijenja« te da je to razlog da se »na drukčiji način promišlja o strateškoj sigurnosti države«. U tom je kontekstu precizirao da je i obavezni vojni rok »jedna od ozbiljnih opcija«.

– Mi smo članica NATO-a i taj kišobran na određen način čuva i nas. Ali, trebamo voditi računa i o svojoj nacionalnoj sigurnosti. Bilo je i ranije riječi o uvođenju obveznog kratkoročnog vojnog roka, dva-tri mjeseca, da se završi osnovna pješadijska obuka, a da kasnije oni koji imaju interesa i koji su kvalitetni mogu nastaviti svoj put u profesionalnoj vojsci. Raspravljat ćemo o tome, već smo unutar HDZ-a ovih razgovarali s potpredsjednikom Medvedom. To je sada opcija o kojoj treba razgovarati, koja se pokazuje opravdanom, ustvrdio je Bačić. Nije, dakle, spomenuo Banožića, nego Tomu Medveda, koji u Vladi vodi Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti. Na potezu je Plenković koji treba reći ostaje li kod svog prošlogodišnjeg stajališta ili je i on na temelju novonastalih okolnosti na istoku Europe zaključio da bi u Hrvatskoj vrijedilo imati obavezni vojni rok. U međuvremenu je drugi potpredsjednik Vlade, Davor Božinović, kazao da vojni rok zapravo nikad nije ukinut, nego samo – zamrznut. Nije, međutim, ulazio u bilo kakve detalje. Domovinski pokret je, pak, već osmislio model služenja vojnog roka.

Nacionalna garda

– Mi ćemo predložiti u Saboru vojnu obuku mladih ljudi od 18 pa nadalje, kao i osnivanje hrvatske nacionalne garde. U svim većim hrvatskim gradovima postoje vojarne. Ne mora se tamo spavati, za dečke koji idu na fakultete moglo bi se iskombinirati da dođu na osam sati, mjesec ili dva, na obuku i zatim odu doma. Državu to ne bi puno koštalo, a mladi ljudi bili bi obučeni. Moglo bi ih se onda, po vojnom sistemu, podići i kada je neka elementarna nepogoda, a ne da se odmah dižu profesionalne gardijske brigade koje nisu za to da njihovi pripadnici drže lopatu u rukama i čiste šutu po gradovima, rekao je jučer zastupnik DP-a Stipo Mlinarić.

Ljevica nije za to zasad zagrijana.

– Svakih pet, šest mjeseci otvara se ta tema. Nisam vojni stručnjak, ali mislim da obavezni vojni rok ima više mana nego prednosti. Prisjetimo se zbog čega smo ga svojedobno zamrznuli, više od 50 posto ročnika nije željelo služiti vojsku s oružjem nego civilno, istaknuo je socijaldemokrat Franko Vidović, predsjednik saborskog Odbora za obranu.