Premda sva mudrost, savjeti i pravila stanu u uzrečicu »u šumi ne ostavljaj ništa osim tragova svojih stopa«, svjedoci smo kako svakog ljeta izbijaju požari diljem Jadranske obale, ugrožavajući pritom šumske ekosustave i okoliš općenito, naselja, imovinu i, najvažnije – ljudske živote.

Mjere zaštite

Ako nepažnji čovjeka, koji često misli kako je jači od prirode, pridodamo i posljedice klimatskih promjena, sve vidljivije posljednjih desetljeća, jasno je kako su potrebne snažnije mjere zaštite, stoga su Hrvatske šume još 2018. godine donijele stratešku odluku o novom vidu zaštite šuma od požara, uvođenjem nove tehnologije videonadzora.

Na lokaciji u Podgradini / Foto Luka JELIČIĆ

Temelj za ovu odluku nalazi se u Pravilniku o zaštiti šuma od požara iz 2014. godine koji propisuje videonadzor kao nadopunu postojećem sustavu ljudske motriteljske službe. Motriteljsko-dojavnu službu Hrvatske šume aktiviraju svake godine tijekom protupožarne sezone, od 1. lipnja do 30. rujna. Od 2018. do 2023. Hrvatske šume samostalno su financirale ovaj zahtjevan projekt, no 1. travnja 2024. započela je provedba projekta Videonadzor i rano otkrivanje šumskih požara – FIRESTOP, ukupne vrijednosti prihvatljivih troškova 2.637.828,42 eura, od čega se 85 posto financira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru programa Konkurentnost i kohezija u financijskom razdoblju 2021. – 2027.

Cilj projekta je proširenje i integracija sustava upravljanja videonadzorom u šumarstvu na svim razinama, kao i instalacija dodatnih 39 kamera u priobalju i dviju u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske.

Projektom će se pokriti dodatnih 95.488 ha državnih šuma na području devet županija; Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Karlovačke i Vukovarsko-srijemske županije.

Na lokaciji u Podgradini / Foto Luka JELIČIĆ

Napredak tehnologije

Kako bismo provjerili iz prve ruke kako čitav sustav funkcionira i koji su sve benefiti, obišli smo jednu lokaciju na kojoj je postavljen videonadzor, jednu na kojoj su motritelji i na koncu Vatrogasni operativni centar JVP-a Zadar odakle se nadzire čitavo područje i po potrebi reagira.

Primjerice, u park-šumi Musapstan postavljene su dvije nove kamere, na visini od 14 metara, odakle se, zahvaljujući napretku tehnologije, kao i konfiguraciji terena, nadzire široko područje.

– Riječ je o 24-satnom nadzoru cijelog područja Šumarije Zadar, imamo devet ovakvih lokacija, tri su otočne, dok ostalih šest pokriva kopneni dio. Sustav je zamišljen tako da imamo kamere na terenu, dok vatrogasci imaju centralnu sobu odakle tehnički upravljaju, a uključeni su i drugi dionici kao što su npr. informatičari, započinje Mislav Maršić, upravitelj Zadarske šumarije, dok obilazimo teren na Musapstanu.

Jasno, glavni poticaj za ovaj projekt je sprečavanje požara, no valja imati na umu da je postalo sve teže pronaći dovoljan broj ljudi koji bi radili u sustavu motrenja. Nekad je u tom sustavu, saznajemo od Maršića, bilo zaposleno preko 20 ljudi, dok ih je sada pet. U skladu s tim, sustav videonadzora je sve veća nužda, a ovaj se projekt već pokazao itekako uspješnim.

– Statistika na našem zadarskom području pokazuje bitno manji broj požara, ovaj naš sustav pomaže, ali je jako važan i sustav vatrogasnog djelovanja, ističe Maršić.

Mislav Maršić, upravitelj Šumarije Zadar / Foto Luka JELIČIĆ

Nastavljaju dobitnu kombinaciju, pa su ove godine na zadarsko područje dodali tri nove kamere, a lokacija se bira prema potrebama terena, postavlja se na što veću nadmorsku visinu kako bi pokrila što veće područje. No, naravno, nužno je da postoji infrastruktura, odnosno struja.

A osim sustava kamera i lokacija s motriteljima, Hrvatske šume imaju i sustav požarišno-ophodarskih službi, odnosno lugara koji rade cijelu godinu, a u ljetnim mjesecima njihov je broj povećan. Također, važno je istaknuti kako Hrvatske šume obavljaju važne predradnje uoči sezone.

– Prije požarne sezone izgradili smo nove prometnice koje su vatrogascima dodatna mogućnost za brze intervencije. Imamo gotovo pet kilometara novih prometnica, na otoku Ugljanu i u Sukošanu. Isto tako, održavamo 15 kilometara postojećih šumskih cesta. Cijelo područje Zadarske šumarije obuhvaća preko 300 kilometara protupožarnih prometnica, to je prilično velika brojka za područje od 30.000 hektara upravljanja, govori Maršić i dodaje kako su posvećeni uređenju i čišćenju šuma.

Prirodne prepreke

Naime, uoči požarne sezone očistili su preko 40 hektara, dok prosječno godišnje očiste preko 100 hektara šume.

– To je nužno kako bismo smanjili gorivu masu, i na taj se način smanjuje mogućnost izbijanja požara. Otpad je velik problem, godišnje skupimo 600 tona smeća, ističe Ante Vedrić, dugogodišnji čuvar šume.

Ante Vedrić / Foto Luka JELIČIĆ

Nakon obilaska Musapstana, zaputili smo se u Podgradinu, odakle predivnu prirodu čuva mladi motritelj Luka Kovač. Dakle, na mjestima na kojima se zbog prirodnih prepreka ili manjka infrastrukture ne može postaviti sustav videonadzora, dežuraju ljudi povezani s čitavim sustavom.

Luka Kovač, motritelj / Foto Luka JELIČIĆ

– Ovo je jedna od četiriju lokacija na kojima imamo zaposlenike koji su prisutni tijekom cijelog ljetnog perioda, od 1. lipnja do 30. rujna. Rade u periodu od 12 do 20 sati, kada je najveća opasnost. Inače, ovi su ljudi zaposleni u Hrvatskih šumama, a ostatak godine rade na poslovima protupožarnih čišćenja i ostalih aktivnosti u službi protupožarne zaštite, kazuje Maršić.

Luki Kovaču, 22-godišnjem mladiću, ovo je već četvrta sezona motrenja, a koliko god možda bilo zamorno raditi osam sati na vrućini, praktički usred ničega, ima pogled od milijun dolara. Ispričao nam je kako izgleda njegov radni dan.

– Dolazimo u podne, prvo se javljamo u Javnu vatrogasnu stranicu. Promatramo što se događa, javljamo ako uočimo bilo kakvu opasnost. Vodimo dnevnik motrenja koji, između ostaloga, služi i za kasniju analizu potreba. Isto tako, imamo opremu za manje požare, govori Kovač koji je prošle godine uočio velik požar u Smokoviću.

– Tada sam radio u Jovićima, zvao sam čim sam vidio što se događa, dodaje Kovač dok se penje na promatračnicu koja je prošle godine, vjerovali ili ne, bila zapaljena.

Sve su obnovili i nastavili predano raditi na zaštiti bajkovite prirode, a u tome su im itekako važan partner naši vrijedni vatrogasci.

Zavirili smo u Vatrogasno operativni centar JVP-a Zadar / Foto Luka JELIČIĆ

Resursi i oprema

Matej Rudić, županijski vatrogasni zapovjednik, ističe kako im suradnja s Hrvatskim šumama donosi dosta benefita, u prvom redu je to što mogu u realnom vremenu pratiti čitavo područje Zadarske županije.

Matej Rudić / Foto Luka JELIČIĆ

– Kamere imaju mogućnost zumiranja, mi vidimo požar odmah po izbijanju i pratimo ga tijekom cijele akcije gašenja. Sve to pomaže nam u odlučivanju, na osnovi toga znamo koliko snaga treba gdje poslati, vidimo koliko se brzo požar širi… Uvelike nam to pomaže u poslu, objašnjava Rudić.

No, usprkos svim naporima, požari se događaju i uglavnom je riječ o sličnim brojkama, izuzev 2017. i 2022. godine kada je broj požara bio ekstreman u čitavom priobalju. Ipak, valja istaknuti, dodaje Rudić, kako većinu požara stavljaju pod nadzor u roku od četiri sata aktivnog gašenja.

Važan čimbenik u tom uspješnom radu svakako je Vatrogasno operativni centar JVP-a Zadar čiji nam je voditelj Zdenko Knežević objasnio kako funkcionira sustav videonadzora i koliko je učinkovit. Najprije, kako ističe Knežević, riječ je o zajedničkom projektu Hrvatskih šuma, Odašiljača i veza te Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita.

Zdenko Knežević / Foto Luka JELIČIĆ

– Hrvatske šume su nositelj projekta i financiraju ga, Odašiljači i veze su tehnička podrška, dok je FESB zadužen za softverska rješenja. Zanimljivo je da je softverski dio potpomognut umjetnom inteligencijom. Nekad se zvao Stribor, a sad je naziv Fire Detect AI. Sad imamo napredna rješenja, odnosno automatsko detektiranje požara uz pomoć dima danju, a noću uz pomoć bljeskova, vatre… Ovaj sustav ima i mogućnost predviđati kako će se razvijati požar koji nastane, u kojem smjeru, koju će vegetaciju zahvaćati i slično. To nam pomaže u planiranju resursa i opreme, a kamere su vrlo moćne, mogu se okretati, imaju velik zoom, stoga se dobiva dobra i precizna slika, objašnjava Knežević i dodaje da u županiji, sve skupa, imamo 17 kamera, s tim da na dvjema lokacijama, na rubovima županije, mogu dobiti uvid na upit.

Kada dođe do požara, uočavaju ga dakle – odmah i, ovisno o lokaciji, aktiviraju snage u županiji, a na raspolaganju je pet javnih vatrogasnih postrojbi i više od 40 dobrovoljnih vatrogasnih društava.

Osim mogućnosti brze i precizne intervencije, videonadzor značajno utječe i na psihološki aspekt, stoga je požara sve manje.

– Ljudi znaju da negdje postoje neke kamere koje ih mogu snimiti ako odluče nešto zapaliti. Onda će ipak dvaput promisliti, ističe Knežević.

Foto Luka JELIČIĆ

Pluća svijeta / Foto Luka JELIČIĆ