Donedavni sudac Ivan Turudić danas će stupiti na svoju novu dužnost, funkciju glavnog državnog odvjetnika. Kadrovski izbor prethodnog saziva HDZ-ove saborske većine i partnera, čelnik je DORH-a koji je izabran s najvišim udjelom zastupničkih glasova »protiv« u Hrvatskom saboru u protekla dva desetljeća biranja glavnih tužitelja. Turudić je, podsjećamo, dobio povjerenje 78 saborskih zastupnika, dok je 60 bilo protiv izbora, što je prema nedavno objavljenoj saborskoj statistici najviši udjel nepovjerenja u odnosu na prethodnih pet glavnih tužitelja biranih u Saboru od 2001. godine.

Prvi kolegij

Prema saborskoj statistici većini u izglasavanju Turudića 7. veljače priklonila su se i dva bivša zastupnika desnog Domovinskog pokreta, dok je DP-ovac Stephen Bartulica ostao suzdržan, kao i Boris Milošević iz SDSS-a. Desnica se oko Turudića zapravo podijelila, dok u lijevom taboru nije bilo takvih vrludanja. Glasovanju nije pristupilo 11 zastupnika.

Zlata Hrvoj Šipek u svibnju 2020. dobila je povjerenje 80 zastupnika, dok je 40 glasova bilo protiv. Glasovanje je izbjegao 31 zastupnik. Dražen Jelenić, prethodnik Hrvoj-Šipek koji je smijenjen na pola mandata u čudnoj aferi »Mason« izborom u travnju 2018, dobio je 81 glas »za« dok je tek sedmero bilo protiv, a 42 suzdržanih. Glasovanju nije pristupio 21 sabornik.

Najveću podršku Sabora od svih glavnih tužitelja imao je Dinko Cvitan zadobivši u ožujku 2014. povjerenje 106 zastupnika. Ostalih 45 sabornika nije ni sudjelovalo u izboru. Mladen Bajić s trostrukim uzastopnim mandatom od 2002. do 2014. imao je na prvom izboru tek 64 glasa »za«, a čak 59 nije pristupilo glasanju da bi u drugom mandatu 2006. zadobio povjerenje 97 zastupnika te četiri godine kasnije 83. Za Radovana Ortinskog izabranog 2001. ruku je diglo 79 sabornika, a ostala 72 nisu iskoristila pravo glasa.

U sjedištu DORH-a u Zagrebu tijekom današnjeg dana očekuje se formalna primopredaja dužnosti između Turudića i dosadašnje glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek koja uskoro odlazi u mirovinu, a po zakonskom automatizmu do daljnjeg može obnašati dužnost zamjenice glavnog tužitelja. Novi prvi čovjek DORH-a održat će danas kolegij sa zamjenicima državnog odvjetnika, a tijekom utorka i sastanak u USKOK-u.

Kontroverzna druženja

Turudić bi trebao obnašati dužnost glavnog državnog odvjetnika naredne četiri godine ukoliko novoformirana Vlada HDZ-a i Domovinskog pokreta izdrži mandat bez novih izbora i formiranja neke druge saborske većine. Poznato je da su se oporbeni zastupnici, prije svega klubovi SDP-a i Možemo!, zarekli smijeniti Turudića smatrajući ga nedostojnim za tu dužnost zbog sumnjivih noćnih sastanaka s inkriminiranim osobama, Zdravkom Mamićem te prepiskama s nekadašnjom HDZ-ovom državnom tajnicom Josipom Pleslić, bivšom Rimac. Ne birajući riječi, predsjednik Republike Zoran Milanović između ostalog prozvao ga je »miljenikom kriminalnog podzemlja«, političkim igračem HDZ-a i sl. Turudić nikad nije bio član vladajuće stranke ali svojedobno je izjavio ne skrivajući svoje političke preferencije da je »određen HDZ-om«.

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) ranije je upozoravalo na indikativnost Turudićevog izbora s izglasavanjem tzv. lex AP, izmjena Kaznenog zakona kojima bi se kažnjavali izvori iz pravosuđa ukoliko medijima otkriju sadržaj izvidne radnje. Primjerice, da je takav oblik Kaznenog zakona bio ranije na snazi, objava poruka što su ih razmjenjivali bivša HDZ-ova državna tajnica Rimac i sudac Turudić, novinare bi dovela na saslušanja u policiju, upozoravali su iz HND-a. Zakon su u ožujku izglasali HDZ-ovci i partneri sa 77 glasova, a ponovo je bilo 60 glasova protiv.

Kadrovski problemi

Hrvoj- Šipek uoči odlaska s dužnosti suzdržavala se od izjava. Umjesto toga objavila je svoj posljednji izvještaj, Izvješće o radu državnih odvjetništava za 2023. godinu. Hrvoj-Šipek ponovo je upozorila na kadrovsku potkapacitiranost DORH- a zbog koje je još u izvještaju za 2022. navela da će biti teško održati razinu efikasnosti rada iz prethodnih godina. Osim toga, štrajk službenika i mjere upozorenja koje su provodili pravosudni dužnosnici, suci i državni odvjetnici bio je jasan znak akumulacije nezadovoljstva.

U izvještaju je naglasila da je u DORH-u među državnim odvjetnicima 22 posto radnih mjesta upražnjeno, a oni koji rade većinom su stariji od 55 godina. Za 23 zamjenika ravnateljice USKOK-a administrativne poslove u prošloj godini obavljalo je tek sedam službenica zbog čega su sami zamjenici velik dio vremena trošili na pisanje podnesaka i akata koje mogu raditi referenti. Što se tiče broja zaprimljenih kaznenih prijava protiv fizičkih osoba i tvrtki lani ih je evidentirano 41.140 što je 11, 1 posto manje nego 2022. godine. No, lani je čak 35,8 posto takvih predmeta ostalo neriješeno, upozorila je Hrvoj-Šipek. Sve su to problemi koji čekaju još jednog miljenika vladajuće stranke postavljenog na čelu DORH-a.

Obećao pretresti kadrovsku strukturu

Na novoj dužnosti Turudić neće propustiti pretresti kadrovsku strukturu DORH-a i USKOK-a. U ovotjednim izjavama uoči primopredaje dužnosti novoimenovani glavni tužitelj aludirao je na promjene na čelu USKOK-a i odlazak sadašnje vršiteljice dužnosti ravnateljice Željke Mostečak.

– Načuo sam, do mene je dopro glas da ona to više ne želi biti, ali, najprije ću s njom razgovarati. Bit će netko iz kuće, to je apsolutno. To mogu potvrditi, kazao je u Turudić u kraćem razgovoru za N1 navodeći da će netko od kandidata biti iz dosadašnjeg sustava.

– Nije problem u kandidatima, nego je problem u uvjetima. Izuzetno su visoki uvjeti, 15 godina staža je potrebno da bi netko bio ravnatelj USKOK-a a to je jednako kao sudac Vrhovnog suda, kao zamjenik državnog odvjetnika. To je jednostavno pretjerano. Predsjednik Županijskog suda mora imati 12 godina staža. Hitno se mora izmijeniti zakon i ti uvjeti svesti u normalne okvire, dodao je Turudić.

Sud odbacio pritužbu predsjednika suda

Vladajuća stranka smatrala je Ivana Turudića svojim najboljim izborom za glavnog državnog odvjetnika, a ne treba zaboraviti da je u ranijim kadrovskim kalkulacijama slovio i kao primjereni kandidat HDZ-a za ministra pravosuđa. Prošlog tjedna sudačko vijeće Visokog kaznenog suda (VKS) odbacilo je pritužbu predsjednika tog suda Željka Horvatovića za pokretanje postupka povrede Kodeksa sudačke etike protiv Turudića u vezi njegovih susreta s Mamićem. Njihovo je obrazloženje bilo da ne razumiju podnesak vlastitog predsjednika suda.